Tiha se polemika vodi između dviju institucija koje provode mirovinsku reformu, između Hagene i Regosa, točnije između Dragana Kovačevića i Anđelke Bunete. Najprije je direktor Hagene izjavio da je neplaćanje doprinosa poprimilo ozbiljne razmjere, odnosno da je do rujna, za dvije trećine godine, u drugi stup uplaćena tek 1,1 milijarda kuna, iz čega se može zaključiti da bi do kraja godine moglo biti maksimalno uplaćeno 1,8 milijardi kuna, što je barem dvjesto milijuna kuna manje od najpesimističnijih prognoza, a kudikamo manje od prvotno planiranih 2,4 milijarde kuna, izračunatih na osnovi statističkog prosjeka bruto plaća. Direktorica Regosa Anđelka Buneta, kreatorica čuvenog RS obrasca, u tim se riječima naravno prepoznala i ponudila svoju statistiku, prema kojoj je u sedam mjeseci uplaćeno 9 posto mirovinskih doprinosa više nego lani, a samo u srpnju 13 posto više, htijući sugerirati da je to zasluga RS obrasca. Na žalost, njezina istina nije cjelovita. U istom su razdoblju bruto plaće porasle 5,2 posto prema prošloj godini, a u sedmom su mjesecu bile 7,2 posto veće. Također, bilo je tridesetak tisuća više zaposlenih ljudi nego lani, prema Državnom zavodu za statistiku, a i gospodarstvo je kudikamo likvidnije, niže su kamate, ima više novca, što sve utječe da se plaća više obaveza, pa tako izlazi da je doprinos RS obrasca minimalan, zapravo nebitan. Drugim riječima, prema spomenutim brojevima, nije donio nikakav pozitivan pomak. Osim toga, Regos još nije Poreznoj upravi – što je najavljivao – prijavio nijedno poduzeće da nije uplatilo doprinose, a smisao “uparivanja” RS obrasca i uplata trebao je biti upravo u tome. Na kraju je i Crkvenac u nedavnoj saborskoj raspravi priznao da proračunski problemi potječu od kašnjenja mirovinske i zdravstvene reforme.