Hrvatska narodna banka ipak je reagirala na slabljenje kune prodavši bankama 74,6 milijuna eura po prosječnom tečaju 7,52 kune za euro. Time je središnja banka povukla više od 550 milijuna kuna. Siječanjska deprecijacija kune očekivano je stanje na tečajnicama (s obzirom na prepune kunske račune zahvaljujući predblagdanskoj potrošnji kao i na povećanu potražnju za devizama – među ostalim i za plaćanje nekih ranijih uvoznih računa). Deprecijacija bi mogla potrajati do izdanja obveznica koje je u iznosu od 200 milijuna eura Ministarstvo financija najavilo za kraj ovog mjeseca. Novčano je tržište s početkom godine međutim zabilježilo ipak jednu značajnu promjenu. Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija kamatna stopa na najvažnije državne zadužnice, jednogodišnje trezorske zapise, nakon višemjesečnog poniranja, koje se činilo nerazumnim, napokon je značajno porasla – sa 2,8 na 3 posto. Prije toga, od 17. rujna, otkad su lansirani jednogodišnji kunski zapisi, kamata je stalno padala, s početnih 4,9 posto do posljednjih 2,8 posto. Istodobno, prema svim prognozama u ovoj bi godini inflacija trebala biti najmanje 3,3 posto pa je s te strane gledajući kamata i dalje realno negativna. No, u samo tri mjeseca država je prodala 3,3 milijarde kuna jednogodišnjih zadužnica, što je sad dvije trećine ukupnog zaduženja države po osnovi trezorskih zapisa.