Pred Općinskim sudom u Zagrebu još od 1996. vodi se ukupno 27 sporova u kojima Privredna i Zagrebačka banka u ime države traže od Nove Ljubljanske banke ukupno 788.163.000 kunaDa Općinski sud u Zagrebu nije izuzetno spor, i hrvatska država bi vjerojatno već odavno dobila spor s Ljubljanskom bankom, kao što je dobio i dio štediša nakon što im je Vrhovni sud nedavnom presudom omogućio da do svog novca dođu pljenidbom imovine Nove Ljubljanske banke u Hrvatskoj. Pred Općinskim sudom u Zagrebu još od 1996. vodi se ukupno 27 sporova u kojima Privredna i Zagrebačka banka u ime države traže od Nove Ljubljanske banke ukupno 788.163.000 kuna. Te banke su postupke pokrenule zato što je hrvatska država štedišama Ljubljanske banke bila dopustila mogućnost da prenesu svoje uloge u hrvatske banke, koje su im potom isplatile iznose koje su imali u Ljubljanskoj banci. Potom je država umjesto štediša postala vjerovnikom Ljubljanske banke, te je tužila Novu Ljubljansku banku pred Općinskim sudom u Zagrebu radi povrata proračunskog novca.
Šest sporova vodi sudac Dražen Jakovina, po pet ih vode sutkinje Ivanka Brletić i Željka Rožić Kaleb, četiri sutkinja Branka Križanić, tri sudac Mladen Ježek, dva sutkinja Renata Šantek, te po jedan sutkinje Goranka Barać Ručević i Ana Ćurković Dražić. Tužbe su podignute na temelju Zakona o obveznim odnosima, a hrvatsku državu u sporovima na temelju punomoći zastupaju Privredna i Zagrebačka banka. To se dogodilo nakon što je slovenska država čak pokušala prevariti hrvatske vjerovnike donošenjem posebnog Ustavnog zakona kojim je htjela Ljubljansku banku izuzeti od odgovornosti zbog drske krađe hrvatskog novca.
Niti jedan od postupaka nije pravomoćno okončan, a jedan od sudaca u četiri predmeta donio je odluku u korist Ljubljanske banke, zbog navodno sporne punomoći za zastupanje koju su Privredna i Zagrebačka banka dobile od hrvatske države. Okončanjem tih postupaka u korist hrvatske države riješio bi se najveći dio međudržavnog spora vezanog uz Ljubljansku banku, koji je činjenično posve nesporan, a koji uopće nije vezan niti uz političke pregovore dviju strana, niti uz pitanje sukcesije, što slovenska strana neutemeljeno želi nametnuti. Utoliko sporost hrvatskog pravosuđa u ovim slučajevima izravno šteti hrvatskoj državi, koja zbog toga mora iznaći neko alternativno rješenje za pronalazak oko 800 milijuna kuna proračunskog novca.