Mirjana PetirNajmlađa saborska zastupnica HSS-a, 28-godišnja Marijana Petir prošlog je tjedna imenovana stranačkom glasnogovornicom. U relativno kratkoj političkoj karijeri to joj je već drugi glasnogovornički mandat – nakon trećesiječanjskih izbora isti je posao radila za Božu Kovačevića i njegovo ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja. Kada je Stjepan Radić 2002. otišao u mirovinu, naslijedila ga je Marijana Petir koja je na izborima bila kandidatkinja “četvorke” u izbornoj jedinici koja je obuhvaćala i njezinu Moslavinu. Tijekom jednogodišnjeg mandata etablirala se posebno u ekološkim temama, a kada je jedina iz redova HSS-ovih zastupnika ostala suzdržana pri izglasavanju sporazuma sa Slovenijom o nuklearki Krško, to je opravdala tezom kako u nekim pitanjima nije spremna podvrći se stranačkim direktivama.
Marijana Petir dolazi iz sela Mustafina Klada u općini Velika Ludina. Obiteljska povijest vezana je uz Hrvatsku seljačku stranku: njezin otac Josip bio je 1993. HSS-ov kandidat na prvim višestranačkim izborima, a danas je općinski vijećnik. Iste te 1990. Marijanu Petir upisala se u stranku, a za nju se prvi put čulo 1998. kada je vodeći antinuklearnu kampanju uspjela spriječiti izgradnju odlagališta nuklearnog otpada na Zrinskoj gori. Iako bi s takvim angažmanom prije pripadala “zelenima”, na trećesiječanjskim izborima našla se na listi HSS-a, HNS-a, LS-a i IDS-a. Dvije godine kasnije postala je saborska zastupnica, a sada je i glasnogovornica, dakle i osoba od najvećeg povjerenja, Zlatka Tomčića. S njim se poznaje od 1989. kada je u obiteljskoj kući Petirovih sudjelovao u osnivanju obnovljenih HSS-ovih ogranaka u Moslavini.

Podstanarka sam na Bukovcu već 12 godina, na posao putujem busom i tramvajem, a kad idem svojima na selo vozim se vlakom: nakon napornih dana dovoljno mi je da dotaknem zemlju i odmah se bolje osjećam Što se tiče HDZ-a tek treba vidjeti u kojoj će se mjeri ta stranka uspjeti demokratizirati, no moj je osobni stav da u tom pogledu za sada nisu postigli potreban napredak 'Moj je dojam da Račanu nedostaje odlučnosti za provođenje određenih mjera ali i svijest o važnosti slanja jasne poruke u javnost' Mislim da Hrvatskoj ne treba odlagalište nuklearnog otpada: i ekološki i ekonomski isplativije je naš dio otpada izvesti u neku treću zemlju nego u Hrvatskoj graditi odlagalište NACIONAL: Kako se osjećate u HSS-u kao stranci koja nije pretjerano sklona emancipaciji žena? – Ja na HSS gledam drukčije jer sam rasla sa strankom. Mislim da je HSS uspio riješiti problem emancipacije, uostalom u ovom sazivu imamo tri zastupnice, a Ljubica Lalić je zamjenica predsjednika Zlatka Tomčića. Osim toga u Klubu mladih ima oko 40 posto žena što pokazuje da je njihov broj unutar Hrvatske seljačke stranke sve veći, a vjerujem da će jačati i njihov utjecaj pri donošenju odluka. Za mene je HSS demokršćanska, a ne konzervativna stranka. Vjerujem u tradicionalne etičke norme HSS-a koje su primjenjive u svakom vremenu, ali to ne znači da smo konzervativci. Imamo više muškaraca na položajima na kojima se donose odluke, ali postoji i priličan broj žena koje su također politički aktivne.

NACIONAL: Nije li HSS pretjerano blizak s Crkvom čime joj omogućuje preveliki utjecaj na politički život u zemlji? – Ne slažem se s onima koji misle da Katolička crkva ima preveliki utjecaj na politiku u Hrvatskoj. Ona donosi određene kodekse i naputke, a na političarima je da ih prihvate ili ne. Za mene Crkva nije samo hijerarhija već i narod Božji, što znači da sam kao vjernica i ja dio Crkve, isto kao što su to moj brat, obitelj, susjedi ili prijatelji. Nedavno sam vidjela vatikanske naputke političarima koji nas upućuju da trebamo govoriti istinu i održavati izborna obećanja, što je za mene sasvim prihvatljivo i pozitivno. Mi u HSS-u ih nastojimo provoditi, za razliku od nekih drugih stranaka koje za sebe također tvrde da su demokršćanske orijentacije.

NACIONAL: Da li i vi poput Ljubice Lalić smatrate da je homoseksualizam bolest, a homoseksualci osobe kojima treba pomoći da se izliječe? – Mislim da kolegica Lalić nije baš tako rekla. Ona je istaknula stajalište HSS-a da se pitanje istospolnih zajednica ne treba rješavati Obiteljskim zakonom već zasebnim. Naša programska politika je uvažavanje svih ljudi bez obzira na njihove razlike. Za mene je homoseksualizam spolna orijentacija.

NACIONAL: Jesu li vam u stranci sugerirali da se udate? – Ne, do sada još nisu. Tko zna što će se biti u budućnosti?

NACIONAL: Što ste mislili kad ste prije nekoliko mjeseci izjavili za sebe “ja sam cura sa sela koja voli dobro jesti”? – Ja doista jesam cura sa sela i svaki slobodni vikend odlazim kod obitelji na selo. Naše je selo dobilo ime po legendi iz vremena kada su u ovim krajevima bili Turci. Njihov paša zvao se Mustafa. On se zaljubio u lijepu djevojku Maru koja ga je zavela u ime nacionalih interesa. Dok su ljubovali na kladi, došli su uskoci i odrubili mu glavu. Od tada se moje selo zove Mustafina Klada. Ima 65 kuća i oko 200 stanovnika. Inače jako volim otići na selo. Nakon napornih dana, dovoljno mi je da dotaknem zemlju i odmah se bolje osjećam. Taj domaći, seoski ambijent je okruženje u kojem se osjećam stvarno dobro.

NACIONAL: Vaši su roditelji poljoprivrednici? – Oboje su poduzetnici, ali se bave i poljoprivredom. Imamo obiteljsko gospodarstvo na kojem najviše radi moj stariji brat Dubravko. Tu je desetak krava, osamdesetak svinja, dosta peradi, jako puno zemlje i vinograd.

NACIONAL: Gdje živite u Zagrebu? – Podstanarka sam na Bukovcu, već 12 godina. U Zagrebu sam završila gimnaziju i fakultet. Na posao putujem busom i tramvajem, a kad idem svojima, vozim se vlakom. Diplomirala sam biologiju i ekologiju na PMF-u, a završavam i studij teologije na Institutu za teološku kulturu laika na Katoličko-bogoslovnom fakultetu gdje mi je ostao još samo jedan ispit. U stvari željela sam studirati socijalnu pedagogiju, ali su mi profesori i roditelji sugerirali da upišem prirodne znanosti. Međutim osjećala sam potrebu za društvenim predmetima i uz preporuku župnika, otišla sam i na Teologiju te kući donijela dva indexa.

NACIONAL: Što vas je 1998. navelo da organizirate antinuklearnu kampanju u svom zavičaju Moslavini? – To je bio prilično složen problem. Agencija za posebni otpad dobila je zadatak odrediti potencijalne lokacije za skladištenje nuklearnog otpada. Od prvobitne 34 lokacije u Hrvatskoj, ostale su četiri. Dvije slavonske ispale su zbog političkog lobiranja da bi na kraju preostale samo dvije, Moslavačka i Trgovačka gora, a obje su u Sisačko-moslavačkoj županiji. U cijeli proces, koji se odvijao bez terenskih istraživanja, uopće nije bila uključena javnost, a korišteni su rezultati zastarjelih istraživanja od prije trideset godina. Kada sam saznala da je na popisu lokacija i Moslavačka gora sastavljena od trošnog granita, a u neposrednoj se blizini nalaze iznimno bogata nalazišta obnovljive pitke vode, bilo je potpuno jasno da Agencija nije uvažavala sve kriterije koje je propisala Vlada RH za odabir takve lokacije. Zato sam pokrenula akciju informiranja javnosti jer sam uvjerena da, ako ti netko u susjedstvu želi napraviti odlagalište nuklearnog otpada pored kojega će brojne generacije živjeti idućih 300 godina, onda te mora pitati pristaješ li na takvo rješenje. Sakupili smo 30.000 potpisa građana, dobili podršku svih stranaka, sindikata i lokalnih zajednica Moslavine i uspjeli se izboriti da Moslavačka gora ne uđe u Program prostornog uređenja RH kao potencijalna lokacija za gradnju odlagališta nuklearnog otpada. Međutim, naš zahtjev za revizijom postupka nije prihvaćen i na tom je popisu ostala Trgovska gora na Banovini. Kada sam postala saborska zastupnica, zatražila da se i ona briše s popisa. Mislim da Hrvatskoj ne treba odlagalište nuklearnog otpada. Potpuno je suludo graditi odlagalište nuklearnog otpada od 18.000 kubičnih metara kada znamo da će do 2023., dakle do kraja radnog vijeka nuklearke Krško, u Hrvatskoj nastati 50 kubičnih metara radioaktivnog otpada. I ekološki i ekonomski isplativije je naš dio otpada izvesti u neku treću zemlju nego u Hrvatskoj graditi odlagalište nuklearnog otpada. Hrvatska treba iskoristiti svoju komparativnu prednost i biti zemlja ekopoljoprivrede i ekoturizma.

NACIONAL: HSS je u Saboru podržao sporazum Hrvatske i Slovenije o Krškom, a vi ste bili jedini član svoje stranke koji se suzdržao prilikom glasanja. Jeste li zbog toga imali problema? – Svoje sam stavove objasnila Klubu zastupnika i oni su ih uvažili. Baviti se politikom ne znači izgubiti sebe i stopiti se sa strankom ili bilo kojom institucijom. Politika znači rad na općem dobru, ali i djelovanje u skladu sa savješću. Osim toga, ja sam vodila antinuklearnu kampanju u Moslavini i moja stajališta oko tog pitanja od 1998. do sada nisu se mijenjala.

NACIONAL: Je li definitivno da će HSS na izborima nastupiti samostalno? – Da, naša odluka o samostalnom izlasku na izbore je konačna. A kada će izbori biti održani, odlučit će koalicija.

NACIONAL: Tko je krivac za stalne napetosti između SDP-a i HSS-a zbog kojih čak i nakon dobro odrađenih poslova ostaje dojam međusobnog podmetanja i netrepeljivosti? – Logično je da postoje razlike, no oko važnih pitanja nastoji se postići konsenzus. Postoje slučajevi kada HSS nepopustljivo zastupa svoja stajališta, kao što je to bilo u slučaju afere oko Sunčanog Hvara gdje smo upozoravali na pogreške. I to je naše pravo, ali i naša dužnost. Za daljnji tijek privatizacije važno je uspostaviti jasna pravila i ispraviti privatizacijske pogreške iz prošlosti te uključiti građane RH u taj proces. Po mojem mišljenju Vlada nije uspjela javnosti na kvalitetan način prezentirati ono što je dobro napravila. Vlada u kojoj su SDP i HSS najjače stranke je napravila mnogo dobrih projekata, no to je u javnosti prošlo manje-više nazapaženo. Recimo, koliko građana zna da se Pecekovim kreditima uspjelo otvoriti 35.000 novih radnih mjesta u samo dvije godine?

NACIONAL: Koje su vaše glavne zamjerke premijeru Ivici Račanu? – Kao predsjednik koalicijske vlade, trebao bi prilikom donošenja odluka u većoj mjeri konzultirati stranke koje čine vladu. Moj je dojam da mu nedostaje odlučnosti za provođenje određenih mjera, ali i senzibilitet o važnosti slanja jasne poruke u javnost. Političar može imati izvrsne ideje i može puno raditi, ali ako to građani ne vide, efekt će izostati.

NACIONAL: Koju biste ocjenu dali Vladi za dosadašnji rad? – Plus tri.

NACIONAL: HSS je u znatnom dijelu javnosti percipiran kao stranka koja ima smisla za trgovinu, pa na taj način redovito uspijeva zadovoljiti vlastite interese? – Nisam čula za takve ocjene, ali to je i netočno jer saborski zastupnici HSS-a nastoje biti tolerantni i ne upuštaju se u žučne rasprave. Mi nastojimo biti umirujući faktor na hrvatskoj političkoj sceni i zagovarati dijalog. Bili smo u nekoliko navrata rezolutni i rekli “preko ovoga ne možemo prijeći ni pod koju cijenu”, ali to nije trgovina, već borba za temeljne interese ove zemlje. Za takvu politiku očekujem pohvale, a ne kritike.

NACIONAL: Hoćete li ustrajati na zahtjevu da Pave Župan-Rusković mora podnijeti ostavku na položaj ministrice turizma? – HSS je tražio očitovanje Vlade o istupima ministrice turizma i o tom će očitovanju ovisiti naša konačna odluka. U svakom slučaju je čudno da ministrica koja dolazi zastupati vladina stajališta u Sabor zastupa stajališta suprotna vladinim. To nije dobro.

NACIONAL: Kako komentirate podatke o namjerama da se poslije izbora izvrši rotacija na vodećim mjestima u državi, ponajprije između Ivice Račana i Zlatka Tomčića. Kakvo je HSS-ovo stajalište o ovoj kombinaciji? – Prije svega treba održati izbore i vidjeti kakvi će biti rezultati. Tek tada će se moći govoriti o kadrovskim kombinacijama. Osobno sam uvjerena da bi Zlatko Tomčić bio jako dobar premijer, isto kao što je odličan predsjednik Sabora. Ali moje mišljenje je manje važno jer će o svemu odlučiti birači i tek ćemo tada moći govoriti o podjeli funkcija.

NACIONAL: Koliko posto glasova očekuje Hrvatska seljačka stranka? – Kao skromna i realna osoba vjerujem da možemo računati na minimalno 12 posto. Uostalom prema istraživanjima IRI-ja HSS dobiva najmanje 10 posto, premda u optimističkoj fazi mislim da postoje izgledi i za 15 i više posto glasova.

NACIONAL: Je li HSS spreman na postizbornu koaliciju sa Sanaderovim HDZ-om? – U HSS-u još uvijek nismo razgovarali o bilo kakvim budućim koalicijama jer će to ovisiti o izbornim rezultatima. Što se tiče HDZ-a, tek treba vidjeti u kojoj će se mjeri ta stranka uspjeti demokratizirati, no moj je osobni stav da u tom pogledu za sada nisu postigli potreban napredak.

NACIONAL: Nakon trećesiječanjskih izbora bili ste glasnogovornica ministarstva zaątite okoliša. Kako ste surađivali s Božom Kovačevićem? – Ja volim glasnogovornički poziv, a s ministrom i ljudima u Ministarstvu imala sam dobru i korektnu suradnju. Zanimljiv je način kako sam postala glasnogovornica. Božu Kovačevića sam upoznala tijekom predizborne kampanje jer smo oboje bili na listi četvorke HSS, HNS, LS i IDS, ja u šestoj, a on u drugoj izbornoj jedinici. Na predizbornom skupu u Čazmi govorila sam o zaštiti okoliša i mom viđenju politike. Njemu se to jako svidjelo pa mi je prišao i rekao „Jako mi se sviđaju vaša stajališta i ako ću ikad imati priliku, volio bi da radite za mene“. Nisam to previše ozbiljno shvatila, međutim kada je uskoro postao ministar zaštite okoliša, Božo Kovačević me je nazvao i ponudio mi posao glasnogovornice. Iako u to vrijeme nisam znala što se u potpunosti očekuje od mene, jer državna uprava nije imala glasnogovornike, mislila sam da sam kompetentna jer sam ionako diplomirala biologiju i ekologiju, a već sam ranije radila s nevladinim udrugama koje se bave zaštitom okoliša te bila glasnogovornica antinuklearne kampanje u Moslavini. Mislim da sam pomogla u uključivanju javnosti u rješavanje problema zaštite okoliša što mi je bio glavni cilj kada sam dolazila u ministarstvo, iako povremeno nismo imali dovoljnu podršku Vlade.

NACIONAL: Sudjelovali ste i u prodaji Sisačke željezare koja je bila obilježena nizom skandala. Jeste li imali dojam da je preko ove afere HDZ pokušavao srušiti Vladu? – Prema Zakonu, o prodaji poduzeća u stečaju odlučuje stečajni upravitelj, stečajno vijeće i odbor vjerovnika. Ja sam samo osiguravala radnicima da budu primljeni tamo gdje je to potrebno i na moj su se zahtjev odvijali pregovori u Uredu za socijalno partnerstvo. Točno je da je HDZ, koji je na vlasti u Sisačko-moslavačkoj županiji pokušao iskoristiti nastalu situaciju, no radnici s tim nemaju nikakve veze jer su se oni legitimno borili za svoja prava. Brodarac, koji je godinama sjedio u Nadzornom odboru željezare Sisak, nije napravio ništa da od Željezare postane moderna tvornica u kojoj neće biti potrebno kupovati socijalni mir. Iz te pogreške ušao je u novu kada je s Vidovićem mimo procedure vodio ruski Mečelj predsjedniku Mesiću.

NACIONAL: Mislite da je Mesić pogriješio jer ih je primio? – Pogreška predsjednika Mesića u tome je što je primio samo predstavnike Mečelja, a ne i druge strateške partnere. Neki od njih su uložili dosta novca u dubinsko snimanje stanja u tvrtki, a onda su izigrani i Hrvatska je prema njihovim zemljama ispala neozbiljan partner. Ovo je pravna država u kojoj postoje zakoni i određena procedura i to se mora poštovati. Egzibicijama koje su oni izveli bio je narušen pravni poredak RH. Isplatilo se inzistiranje ministra gospodarstva i mene na jakim bankovnim garancijama i jakoj socijalnoj klauzuli jer su zahvaljujući tome sisački radnici osigurani za sljedećih pet godina i mislim da oni doista znaju tko štiti njihova prava.