Ipak, ne očekujem da će Linux zamijeniti Windowse u svakom domu preko noći. Mi u IBM-u očekujemo da će ga prije svega prigrliti državna uprava i tvrtke koje žele apsolutnu sigurnost u poslovanjuVodeći stručnjaci koji se bave Internet tehnologijama i e-businessom u Hrvatskoj sudjelovali su na prošlotjednom IBM-ovu IT forumu u Rovinju. Jedan od razloga okupljanja bila je popularizacija operativnog sustava Linux. Iako je od prije bio poznat kao pouzdan i kvalitetan operativni sustav, Linux je široku popularnost stekao krajem svibnja ove godine, nakon što su gradske vlasti njemačkoga grada Munchena donijele odluku da zamijene 14.000 operativnih sustava Windows NT Linuxom. Naime, Microsoft je odlučio ukinuti servisnu podršku za taj operativni sustav i ponudio je munchenskim gradskim vlastima da kupe noviji Windows XP za oko 36,6 milijuna dolara. Suočeno s gubitkom tehničke potpore i praktički ucijenjeno, gradsko poglavarstvo odlučilo je za više novca opremiti svoja računala SuSE Linuxom, iako je Microsoft na kraju ponudio sniženje od čak 35 posto na početnu cijenu. Iza pobjede Linuxa, jedinog operativnog sustava koji svake godine bilježi rast broja korisnika, stoji hardwareski div i jedna od najpoznatijih tvrtki uopće, IBM. Zbog toga je u Rovinju među predavačima bio i Belgijanac Tom Boonen, IBM-ov menadžer prodaje Linux softwarea za središnju i istočnu Europu, Bliski istok i Afriku.

NACIONAL: Kakav interes IBM kao tvrtka koja se bavi pretežno proizvodnjom hardwarea ima za promociju operativnog sustava Linux? – IBM-ovi su klijenti male i velike tvrtke, vlade i njihove agencije. Svake godine ih pitamo što žele da istražimo i učinimo za njih. Svi oni mnogo novca troše na zaštitu podataka, održavanje svojih kompjutorskih sustava i njihovu nadogradnju. Kada se na tržištu pojavio Linux, bio je samo jedna od stvari koje smo istraživali za dobrobit naših partnera. Naši tehnološki stručnjaci procijenili su kako ga možemo rabiti i je li uopće prikladan za naše klijente, te što IBM može učiniti da poboljša Linux. Danas u Linux ulažemo 20 posto ukupnih IBM-ovih sredstava za istraživanje i razvoj, što znači da ulažemo milijardu dolara godišnje.
Naši klijenti su navikli na stalna rušenja sustava i gubitak podataka, no to ne mora i ne smije biti tako. Ipak, rekao bih da je uvođenje Linuxa prije svega pitanje sigurnosti i pouzdanosti. Hakiranje sustava ili slanje podataka bez znanja tvrtki veliki je problem za sigurnost poslovanja.

NACIONAL: Želite li reći da je Linux sigurniji od Microsoftovih operativnih sustava? – Apsolutno. Kada sam bio na razgovorima u Ruskoj središnjoj banci, imao sam priliku učiti od njihovih najinteligentnijih programera i sigurnosnih stručnjaka. Jedan od njih rekao mi je: “Ne znam jesu li Windowsi sigurni ili ne. Prisiljen sam vjerovati u to dok se ne dokaže drugačije. To je za nas crna kutija, kod je zatvoren i nemamo nikakvu kontrolu nad tim programima. Ovo je jedini potpuno siguran kompjutorski sustav za koji ja mogu garantirati. Bez “open sourcea” ne mogu garantirati ni za što jer ne znam kakve propuste eventualno ima izvorni kod.” S Linuxom programeri imaju sve pod nadzorom, mogu sami složiti programe za zaštitu jer znaju gdje može nastati propust. Kada bi postojala “otvorena vrata” u kompjutorskom kodu, netko bi ih vrlo brzo pronašao i ispravio. Upravo to je velika prednost otvorenog koda. Kod operativnog sustava sa zatvorenim kodom samo programer koji ga je stvorio zna što je unutra.

NACIONAL: Ne mislite li da je upravo otvorenost koda problem, jer svi imaju pristup kodu? – Ne. Bankara, na primjer, zanima samo jedan dio stvari koje mu Linux omogućava. On želi sigurne transakcije. Stručnjaci za enkripciju mogu napraviti sustav zaštite koji neće imati propuste u sustavu. To ne bi mogli da ne znaju koje propuste eventualno sadrži izvorni kod programa. Linux je poput lego kockica. Ako želite dograditi firewall, dogradite firewall. Možete uzeti dio i šifrirati ga kako je to učinila Ruska središnja banka. Linux koriste NATO, NASA a odnedavno i kineska vlada, zbog sigurnosti.

NACIONAL: Dakle sigurnost je jedini razlog zbog kojeg bi netko trebao nabaviti Linux? – Naravno da nije. Važna karakteristika Linuxa je raznovrsnost. On pogoni različite vrste hardwarea. Možete ga naći na PDA, na mobitelu, prijenosnom ili stolnom računalu, ali i na superračunalu. Ne treba zaboraviti niti financije. Linux je besplatan, ne plaća se licenca nego samo održavanje. Također, svaka tvrtka odlučuje sama kada i želi li uopće nadograditi sustav jer ne ovisi o tehničkoj potpori jedne tvrtke. S druge strane Microsoft nakon nekog vremena jednostavno odluči prekinuti tehničku potporu za na primjer windows NT i prisiljeni ste kupiti licencu za novi operativni sustav iako je prethodni zadovoljavao vaše potrebe.

NACIONAL: Zašto vas zanima hrvatsko tržište, koje je ionako zasićeno ilegalnim softwareom? – U svim bivšim istočnim zemljama, pa i u Hrvatskoj, postoje vrhunski obrazovani stručnjaci a to nam je najvažnije, zbog toga nas Hrvatska posebno zanima. Ivica Ostojić jedan je od najboljih sigurnosnih stručnjaka koje IBM ima. Hrvatska može biti poput Indije, stvarati svoje stručnjake i postati primjer ostalim zemljama u svijetu. Samo treba jedna hrabra osoba koja će iskoristiti svoj politički i društveni ugled i pozvati na korištenje sustava “open source”. Primijetili smo veliku motiviranost hrvatske vlade za razvoj i obrazovanje kompjutorskih stručnjaka, postoje odlični sveučilišni programi. Činjenica je da mali developeri zbog manjka novca često rade na ilegalnom softwareu. To se može promijeniti, jer Linux je besplatan. Želimo zainteresirati hrvatske kompjutoraše za programe “open source” i zbog toga smo hrvatskim sveučilištima prije 20-ak dana donirali software vrijedan 750.000 dolara. Razgovarao sam i s ljudima u hrvatskim bankama. Čini mi se da im je najveća prepreka za prelazak na novi operativni sustav to što su im svi tehničari osposobljeni za Windowse.

NACIONAL: Je li problem pronaći u Hrvatskoj stručnjake koji razvijaju i održavaju sustav Linux? Koliko će nas stajati preobuka postojećih stručnjaka? – Stručnjak koji već pozna operativni sustav Unix na Linux će se priviknuti za tjedan dana. Činjenica je da su Windowsi potpuno drugačiji pa tehničari koji rade s njima zahtijevaju potpunu preobuku. Realno gledajući, cilj svakog direktora je sačuvati novac svojoj tvrtki. Kada u Hrvatskoj zainteresiramo nekoliko njih, njihov će nam uspjeh biti najbolja reklama. Kontaktiramo s ministarstvima unutarnjih poslova i obrane, jer njima je uz banke najvažnija sigurnost podataka i pouzdanost sustava. Razgovarao sam nedavno s ruskim ministrom obrane Sergejom Ivanovim i rekao mi je da za njega 350 stručnjaka razvija zaštitu operativnog sustava Linux kako bi dobili potpuno pouzdan i neprobojan sustav. To je prednost “open sourcea”, jer kada vidiš kod, možeš napraviti potpunu zaštitu. Kada ga ne vidiš, možeš samo nagađati i nadati se najboljem.

NACIONAL: Neprestano govorite o tehničkom osoblju. Kako će se na Linux naviknuti osobe kojima je kompjutor samo pomoćni alat? – Uopće im ne treba nikakva obuka. Sučelje na Linuxu je istovjetno onom na Windowsima, sve komande su na istim mjestima i za korisnika nema nikakve promjene, osim što mu se sustav ne ruši svaki dan i što sve funkcionira brže. Moja majka je tipičan korisnik računala. Na svojem je računalu imala operativni sustav Windows 98. Kada sam počeo raditi na predstavljanju Linuxa, htjela je vidjeti čime se bavim. Instalirao sam joj SuSE Linux. Kao i prije, svoje računalo koristi za slanje e-maila, igranje pasijansa i povremeno koristi alate open office, poput tekst procesora. Za nju je sve isto kao i prije.

NACIONAL: Kada će Linux i tehnološki biti ravnopravan s Windowsima? – U dobrom dijelu on je već ravnopravan, a u nekima ga već nadmašuje. To je otvoren sustav i mnogi ga ljudi stalno poboljšavaju. Slikovito rečeno, cijeli svijet sigurno može lakše uočiti neku pogrešku nego nekoliko ljudi koji razvijaju zatvorene sustave. Ipak, ne očekujem da će Linux zamijeniti Windowse u svakom domu preko noći. Mi u IBM-u očekujemo da će ga prije svega prigrliti državna uprava i tvrtke koje žele apsolutnu sigurnost u poslovanju, oni koji žele uštedjeti na troškovima održavanja i nabave softwarea.

Linux je operativni sustav, što znači da je to program koji se sam učitava svaki put kada uključite kompjutor. On omogućava da pokrenete druge programe koje želite koristiti, bilo da je riječ o igricama, programima za obradu slike, teksta ili nekom drugom. U početku PC-ere najpopularniji operativni sustav bio je MS-DOS, a danas su najrašireniji Windowsi. Iako još nije rasprostranjen poput Windowsa, Linux je sve popularniji. Nastao je 5. listopada 1991., a izmislio ga je pripadnik švedske manjine u Norveškoj Linus Torvalds. Linux je ime dobio po kombinaciji imena svoga autora i sustava Unix po čijem uzoru je izrađen. Više od 10 godina razvijaju ga kompjutorski stručnjaci diljem svijeta jer je Linuxov izvorni kod otvoren i dostupan svima. Osim što ga je lakše i sigurnije nadograđivati i prilagođavati vlastitim potrebama, najvažnija je činjenica da je taj software potpuno besplatan. Zahvaljujući ovome, različiti programeri razvijaju puno različitih “distribucija” Linuxa, od kojih svaka ima neke posebnosti, iako su sve jednako funkcionalne. Najpoznatije su Red Hat, Slackware, SuSE i Mandrake. Tvrtke koje ga distribuiraju naplaćuju samo upute za korištenje i medij na kojem dolazi program. Iako kvaliteta ovog operativnog sustava nikad nije dolazila u pitanje, u širu uporabu nije ušao jer je imao sučelje prilagođeno profesionalcima i mali izbor softwarea. Danas ima sučelje istovjetno Windowsima, za njega se razvijaju novi programi a može se koristiti na različitim platformama.