"Koprivnički Židovi su početkom Drugog svjetskog rata zakopali ispod nekog drveta vrijednu zbirku Srebra 'Judaica', koja potječe s kraja 19. i početka 20. st., i tako je spasili od uništenja. Nakon rata donijeli su je Leanderu Brozoviću, osnivaču koprivničkog muzeja, koji ju je uvrstio u stalni postav. Kad je u kolovozu 2000. u Koprivnicu došlo izaslanstvo Centra za židovsku umjetnost Hebrejskog sveučilišta iz Jeruzalema na čelu s direktoricom Alizom Cohen-Mushlin da uvrsti tu dragocjenu zbirku srebra u jeruzalemski indeks židovske umjetnosti, rođena je ideja o izložbi i monografiji 'Židovi u Koprivnici', koja je konačno realizirana. Uz zbirku 'Judaica', u indeks svjetske židovske umjetnosti uvršteni su i koprivnička sinagoga i židovsko groblje", rekao je Dražen Ernečić, kustos Muzeja grada Koprivnica i urednik monografije koja će biti predstavljena početkom lipnja u zagrebačkoj Židovskoj općini.
  Izložba i monografija "Židovi u Koprivnici" svjedoče o povijesti židovske zajednice u Koprivnici od 18. st. kad su se iz Mađarske i Austrije doselile četiri trgovačke židovske obitelji i nastanile na Friedmanovu bregu kraj šume Crna gora pa do holokausta i osnutka prvog sabirnog ustaškog logora "Danica", koji se nalazio u bivšoj kemijskoj tvornici. Sve je potkrijepljeno brojnim fotografijama, dokumentima i zapisima. Izložba je podijeljena na tri djela: prvi obuhvaća 39 arhitektonskih nacrta pristiglih na natječaj za gradnju koprivničke sinagoge iz 1867., koju je u konačnici najvjerojatnije izgradio Joseph Resch. U drugom dijelu predstavljen je život i rad slavnog arhitekta Slavka Löwyja, rođenog u Koprivnici, "koji je bio poznat po elokvenciji, znanju, ljubavi prema klasičnoj glazbi i literaturi i privrženosti obitelji." Treći dio posvećen je holokaustu u Koprivnici.
  "Prvi put objavljen je prijamni list na ime liječnika dr. Željka Selingera, prve žrtve ustaškog terora, kojim se dokazuje da je taj sabirni ustaški centar profunkcionirao već 17. travnja 1941., a ne kasnije kako se prije smatralo", objasnio je Ernečić. "Holokaust u Koprivnici dogodio se u noći između 22. i 23. srpnja 1941., kad je iz Koprivnice u logor 'Danica' deportirano 214 Židova, a zatim je cijeli vagon ljudi deportiran u ostale koncentracijske logore – muškarci u Jasenovac, a žene i djeca u Loborgrad, odakle kasnije u Auschwitz. Uništena je gotovo cijela židovska zajednica, samo ih deset nije deportirano jer su bili u mješovitim brakovima, troje su bili u njemačkom ratnom zarobljeništvu, a 19 ih je preživjelo logore", objasnio je dr. Krešimir Švarc, predsjednik Židovske općine Koprivnica i jedini živi rođak Slavka Löwyja.