Neven Ljubičić, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi

  U Nacionalu broj 497 od 24. svibnja 2005. u članku pod nazivom "Lov na zagrebačke ljekarne" objavljena je informacija prema kojoj je navodno Zakon o ljekarništvu formalno na doradi još od sredine veljače 2005.
  U istom članku na stranici 29 objavljena je preslika članaka 1. i 1a Zakona o ljekarništvu s naznakom da se radi o Radnom materijalu od 14. veljače 2005. te stranica 24 istoga radnoga materijala s prijelaznim i završnim odredbama.
  Sukladno odredbi članka 40. Zakona o medijima ("Narodne novine" broj 59/04) molim da u vašem listu objavite ispravak netočnih informacija objavljenih u navedenom članku.
  Nacrt zakonskoga prijedloga o ljekarništvu o kojem je riječ o spomenutom članku nije izradilo Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi nego Hrvatska ljekarnička komora te je stoga netočna informacija da je važeći Zakon o ljekarništvu iz 2003. formalno na doradi još od sredine veljače 2005. Pri tome treba posebno naglasiti da je Ustavom Republike Hrvatske taksativno određeno tko ima pravo predlagati zakone, a sukladno tim odredbama strukovne organizacije, pa tako ni Hrvatska ljekarnička komora, nisu ovlaštene podnositi zakonske prijedloge Hrvatskom saboru.
  Točna je informacija da izmjene i dopune važećeg Zakona o ljekarništvu "Narodne novine" broj 121/03) nisu u postupku izrade pri Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi.

  Hrvatska ljekarnička komora

  U svezi napisa u tjedniku Nacional od 24. svibnja 2005. pod naslovom "Lov na zagrebačke ljekarne" dostavljamo vam naše očitovanje i molim da ga objavite u sljedećem broju tjednika.
  Izmjenama Zakona o ljekarništvu željeli smo uvesti reda u sadašnje nesređeno stanje u ljekarništvu, a prema uzoru na ljekarništvu u europskim zemljama. Prema predloženim odredbama zakona ljekarnu bi mogao osnovati samo magistar farmacije i mogao bi imati samo jednu ljekarnu, a regulirano je nasljeđivanje i prodaja ljekarne. Lanci ljekarni se ne bi mogli povećavati. Kako je privatizacija u ljekarništvu već počela, potrebno je do kraja je provesti na način da županijske ljekarničke ustanove svoje ljekarne daju u zakup magistrima farmacije koji rade u tim ljekarnama najmanje godinu dana.
  Opasnost za opstanak hrvatskog ljekarništva je preuzimanje velikih ljekarničkih lanaca od strane veledrogerija i stranih farmaceutskih firmi. Želimo da hrvatsko ljekarništvo ostane u vlasništvu hrvatskih magistara farmacije. Cilj postojanja ljekarni nije prvenstveno ostvarivanje dobiti nego pružanje zdravstvene zaštite građanstvu. Za postizanje tih ciljeva potrebna su ulaganja u stalno stručno obrazovanje, u modernizaciju opreme, u održavanje prostora ljekarne kako bi bio funkcionalan za obavljanje djelatnosti. Hrvatska ljekarnička komora, kao predstavnik ljekarničke djelatnosti, zalaže se za etički a ne profitabilni model ljekarništva. Ljekarništvo trebaju voditi magistri farmacije koji su za to i školovani, ako nam je u interesu zaštita zdravlja i ispravno liječenje bolesti naših građana. U postojećem Zakonu o ljekarništvu kao i u prijedlogu izmjena zakona predložene su i druge odredbe koje štite struku, a našim korisnicima omogućavaju bolju uslugu i zdravstvenu zaštitu. Čini se da je pitanje vlasništva ljekarne najvažnija odredba Zakona, ali ne radi unapređivanja struke nego zbog osobnih interesa. Naš prijedlog izmjena Zakona o ljekarništvu upućen je u Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi i nisu nam poznate daljnje aktivnosti Ministarstva vezane za donošenje konačnog prijedloga zakona koji bi išao u Sabor na usvajanje.
Glavna tajnica HLJK
Katica Vugrinčić Tomičić, mr. pharm.
v.d. predsjednika HLJK
Mate Portolan, mr. pharm.