Izvori bliski Vladi tvrde da će Sanader i Šuker (na slici) pokušati spasiti situaciju brzom privatizacijom Ine, HEP-a, Croatia osiguranja i ostalih tvrtki u kojima država ima udjele  Predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda, koji su odnedavno u Zagrebu, susreli su se prije nekoliko dana s premijerom Ivom Sanaderom i ministrom financija Ivanom Šukerom i izrazili zabrinutost financijskim trendovima u Hrvatskoj, rekao je za Nacional stručnjak blizak Vladi. Prema njegovim riječima, MMF-ova misija – koja je došla radi redovite kontrole provedbe stand-by aranžmana – uočila je niz problema u državnim financijama i upozorila Sanadera i Šukera da hitno srede situaciju.

  "Hrvatska je postala prezadužena država i ako ne zaustavi zaduživanje, mogli bismo doživjeti sudbinu Argentine ili Brazila. Premda stručnjaci Monetarnog fonda iz Hrvatske odlaze za nekoliko dana i još uvijek nisu dovršili nadzor, dosadašnja njihova saznanja odaju nekoliko razloga za duboku zabrinutost", smatra Nacionalov izvor.

  U Vladi i Hrvatskoj narodnoj banci očekuju da će MMF zatražiti potpisivanje novog stand-by aranžmana, ali i radikalnu reformu zdravstvenog sustava, prekid povećanja mirovina i smanjenje socijalnih prava ugroženim društvenim skupinama. Ali najvažnije će biti pronaći način kako se prestati zaduživati.

  MMF-ovi eksperti zabrinuto su primili vijest o daljnjem rastu vanjskog duga koji službeno iznosi 23,3 milijarde eura ili 82,5 posto bruto društvenog proizvoda. Stvarna situacija još je lošija jer, kada se pribroje kratkoročna zaduživanja, Hrvatska danas duguje 25,7 milijardi eura i postala je prezadužena zemlja. Opasnost daljnjeg zaduživanja jedini je shvatio guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski koji je povećao depozite za hrvatske banke. Na taj način HNB ih je pokušao destimulirati u dosadašnjoj praksi posuđivanja novca u inozemstvu, što se i postiglo, ali time je smanjen i protok kapitala kojim se financira hrvatsko gospodarstvo. Rohatinski i HNB nisu izazvali samo komercijalne banke nego i Ivana Šukera koji ga je otvoreno napao. S druge strane, eksperti MMF-a interno su podržali politiku Hrvatske narodne banke, čak i u razgovoru s najvišim državnim dužnosnicima, jer smatraju kako bi ovolika zaduženosti uskoro mogla izazvati goleme probleme u gospodarstvu.

  Dodatni je razlog za zabrinutost deficit platne bilance koji iznosi 4,5 posto, makar se Vlada obvezala da neće premašiti 3,7 posto. Premda neimenovani Vladini izvori ovih dana pokušavaju umanjiti štetu i tvrde kako MMF prihvaća deficit od 4,2 posto, potpuno je očito da Sanaderov kabinet nije u stanju ispuniti preuzete obaveze.

  Međunarodni monetarni fond zahtijeva od Hrvatske i racionalizaciju zdravstvenog sustava koji troši golema sredstva. Za zdravstvo se godišnje troši oko 14 milijardi kuna, odnosno oko 9 posto državnog proračuna i MMF inzistira na bitnom smanjenju troškova. Takav je stav razumljiv jer većina tranzicijskih država kao što su Češka, Mađarska, Poljska ili Bugarska na zdravstvo troši između 5 i 7 posto proračuna, tako da će i ministri Neven Ljubičić i Ivan Šuker morati pronaći način kako uštedjeti nekoliko milijardi kuna. Iz inozemnih financijskih krugova poručeno je da mogu birati hoće li racionalizaciju ostvariti otpuštanjem dijela od čak 60.000 zaposlenih u zdravstvu, uvođenjem participacija za sve građane ili zatvaranjem županijskih bolnica. Upućeni tvrde da u Ministarstvu zdravstva već mjesecima cirkulira pisani prijedlog Svjetske banke u kojem se zagovara zatvaranje najmanje četiriju općih bolnica u kontinentalnom dijelu Hrvatske, od njih ukupno trinaest.

  MMF je podržao politiku HNB-a i Željka Rohatinskog koji je povećao depozite na banke, zbog čega ga je otvoreno napao ministar Šuker
Ako Sanader odgodi Zakon o povratu mirovina, na što se obvezao prema stand-byu, HSU će uskratiti podršku Vladi

Dodatni su problem umirovljenici koji preko Sanaderovih koalicijskih partnera iz HSU i dalje traže usklađivanje rasta mirovina i plaća. Već sad u Hrvatskoj se troše prevelika sredstva za umirovljenike i Sanader nije spreman dalje popuštati pred HSU-om. Očekuje se da će premijer uskoro i službeno zatražiti dvogodišnju odgodu Zakona o povratu mirovina, čija bi realizacija trebala početi tek na ljeto 2007. Na to se obvezao i prema stand-byu koji u 24. točki propisuje smanjenje troškova za mirovine. Odluči li se Sanader na tvakav radikalan potez, Hrvatska stranka umirovljenika definitivno će uskratiti potporu HDZ-ovoj vladi, rekao je za Nacional jedan od vodećih članova HSU-a. Tih nekoliko penzionerskih zastupnika drži Sanadera i ako prijeđu u oporbu, Hrvatska će imati manjinsku vladu. To prije što je ovih dana Anto Đapić definitivno odlučio da Hrvatska stranka prava neće na državnoj razini koalirati s HDZ-om. Haespeovci su iznimno zadovoljni rezultatima lokalnih izbora na kojima su se afirmirali kao treća stranka po snazi i unutar vodstva dogovoreno je da se ne ulazi u koalicije koje bi spašavale Vladu. Smatraju da bi na prijevremenim izborima dodatno profitirali i s 15-tak zastupnika morali biti uključeni u izvršnu vlast. Bez Đapićeve potpore u parlamentu, Sanader će se pri izglasavanju državnog proračuna za 2006. naći u nemogućem položaju. Na svojoj strani imat će manje od polovice zastupnika, a kako je upitno i hoće li do kraja godine početi pregovori s Europskom unijom, čak i nemotivirana opozicija bit će primorana pokušati izglasati nepovjerenje Vladi. Trenutačno ni jedna stranka ne podupire zahtjeve umirovljenika, no kad se bude glasovalo o proračunu – a to će koincidirati s dvogodišnjicom mandata koji zastupnicima osigurava pravo na povlaštene mirovine – opstanak Vlade bit će vrlo neizvjestan. Isto su za Nacional potvrdili dvojica visokorangiranih suradnika Ivice Račana, koji su uvjereni da njihov šef nije postigao prešutni sporazum sa Sanaderom po kojem bi se Vladi omogućilo odrađivanje cjelokupnog mandata. "Vjerujem kako će pregovori s EU početi do kraja godine, ali to nema nikakve veze s našim odnosom prema Vladi. Ako se nastave sadašnji loši trendovi u gospodarstvu, a nitko ne vidi da ih Vlada može izmijeniti, uskoro bi se mogli stvoriti uvjeti za raspisivanje izbora", vjeruju u SDP-u.

  Izvori bliski Vladi tvrde da će Sanader i Šuker pokušati spasiti situaciju brzom privatizacijom Ine, HEP-a, Croatia osiguranja i ostalih tvrtki u kojima država ima udjele. Na jesen se očekuje i promjena Zakona o Ini, poslije čega će još 15 posto dionica biti prodano mađarskom MOL-u. Time će se zakrpati gubici u proračunu, ali tek nakratko.

  Postoje ozbiljne naznake da će i iz Bruxellesa uskoro uslijediti zahtjev Hrvatskoj za sklapanje novog stand-bya ili barem prestanak inozemnog zaduživanja. Premda iz EU poručuju kako je izručenje Ante Gotovine jedini uvjet za početak pregovora, tamošnji izvori sve češće navode kao otegotnu okolnost loše ekonomske trendove. Kako će se o Hrvatskoj i datumu pregovora raspravljati tek na jesen, dosad su iz Bruxellesa dolazila tek neformalna upozorenja, ali za tri mjeseca ona bi se mogla pojaviti i u pisanoj formi. Međunarodni monetarni fond i Europska unija znatno će utjecati na sudbinu Sanaderove vlade.

  Zastrašujući rast duga

  Vlada Ivice Račana snosi veliku odgovornost za sadašnji vanjski dug. Od siječnja 2000. do prosinca 2003. kad je predao vlast Sanaderu, Račan je hrvatski dug povećao s 11,9 na 22,5 milijardi eura. U pokušaju kupovanja socijalnog mira prije izbora, u samo 60 dana koalicijska vlada podigla je kredite od 2,4 milijarde dolara.
  Trend je nastavljen i pod Sanaderovim kabinetom, tako da cjelokupni dug sada iznosi 25,7 milijardi eura.