U utorak 7. lipnja 2005. dogodio se jedan telefonski poziv, koji će po svemu sudeći iznova aktualizirati Aferu Puljiz, ovaj put s vjerojatno prilično neugodnim posljedicama po aktualnu vlast.
  Jedan je član Vijeća za civilni nadzor sigurnosnih službi telefonom informirao novinarku Helenu Puljiz da je Vijeće zaključilo da je POA prekršila Zakon o sigurnosnim službama, kada je u listopadu 2004. od nje ucjenama i prijetnjama pokušala doznati neke podatke o predsjedniku Stipi Mesiću, nekim novinarima i bivšem Mesićevu savjetniku Željku Bagiću. Prvi je to službeni zaključak Vijeća o nezakonitostima sigurnosnih službi od njegova osnivanja 30. listopada 2003.
  Heleni Puljiz priopćeno je da je Vijeće zaključilo kako je POA prekršila članak 14 stav 2 Zakona o sigurnosnim službama, odnosno da su snimali sporni razgovor s njom, bez njezina izričita pristanka, što zakon nalaže. Vijeće je nove zaključke o toj aferi istodobno proslijedilo Državnom odvjetništvu i Saborskom odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.
  Već iz same činjenice da je Vijeće zaključke poslalo Državnom odvjetništvu vidi se da ono očekuje da glavni državni odvjetnik Mladen Bajić počne kazneni progon bivšeg ravnatelja POA-e Joška Podbevšeka, te Marija Bušića, Marija Pučeka i Mladena Frlana, trojice zasad degradiranih djelatnika POA-e, koji su neposredno ispitivali i nezakonito snimali ispitivanje Helene Puljiz.
  Vijeće očekuje da im se sudi zbog neovlaštena snimanja opisanog u članku 131 stav 3 Kaznenog zakona, koji za službene osobe, koje u obavljanju službene ili javne ovlasti, neovlašteno snime razgovor sa bilo kojom osobom, mogu dobiti od 3 mjeseca do 3 godine zatvora. Kako je u kaznenom zakonu napisano da se radi o kaznenu djelu koje Državno odvjetništvo progoni prema nečijem prijedlogu, krugovi bliski Vijeću Nacionalu su potvrdili da je Vijeće poslalo zaključke Državnom odvjetništvu, očekujući od glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića da taj njihov čin shvati upravo kao prijedlog njihova progona. 
Pokaže li se tijekom sudskog postupka da je ravnatelj Podbevšek cijelu operaciju radio po nečijem nalogu, tada bi kazneno mogao odgovarati i njegov eventualni nalogodavac.
Glasnogovornik Vlade Ratko Maček novonastale okolnosti za Nacional je prokomentirao ovako:'Vlada RH se zalagala i zalaže se za vladavinu prava i načelo da su pred zakonom svi jednaki. Ako je bilo propusta u ovom slučaju, Vlada RH ne može se miješati u posao pravosudnih tijela, već očekuje da se utvrde sve činjenice, te da se, ako je bilo nezakonitih radnji, propusta ili proceduralnih grešaka, a koje nisu u skladu sa zakonom ili unutarnjim pravilnicima, utvrdi pojedinačna odgovornost'.
Za četvoricu agenata POA-e novonastale su okolnosti posebno neugodne i zato što su oni po izbijanju afere lagali Vijeću za civilni nadzor sigurnosnih službi. Svi su odreda tvrdili da su postupali zakonito, te da razgovor s Helenom Puljiz nije snimljen.
Članovi Vijeća su više puta boravili i u neposrednom nadzoru POA-e u njenim prostorijama. Tijekom tih posjeta njihovi domaćini također su im zatajili transkripte razgovora, kao i snimke razgovora, koje nisu čuli do danas. Te manipulacije POA-e otvorile su prostor i nekim članovima Vijeća da pokušaju dovesti u pitanje vjerodostojnost iskaza Helene Puljiz, te da aferu pokušaju minorizirati. 
Zato Vijeće koncem prošle godine nije niti moglo donijeti zaključke da je POA postupala nezakonito. Sve se u praksi svelo na to da Vijeće mora jednako vjerovati i tvrdnjama Helene Puljiz i tvrdnjama agenata POA-e, koji su je demantirali.
Tek pošto je dala svoj iskaz saborskom pododboru za ljudska prava Helena Puljiz je koncem prošle godine dobila djelomičnu zadovoljštinu, jer je to saborsko tijelo ustvrdilo da su joj prekršena ljudska prava. Naknadno se zaključilo i tek da je POA postupala neprofesionalno, što je HDZ-ovim dužnosnicima i simpatizerima raspoređenim u Vijeću, ali i saborskom odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, otvaralo prostor da pokušaju napraviti maksimalnu kontrolu političke štete.
Kako su javnost i najveći dio medija posve opravdano povjerovali Heleni Puljiz i posve stali na njenu stranu, premijer Sanader ipak je morao popustiti zahtjevu predsjednika Mesića za Podbevšekovom smjenom, a trojica agenata POA-e profesionalno su degradirana.
Potom je tjednik Globus u travnju 2005. objavio tekst pod naslovom 'Istina o slučaju novinarke Puljiz', sugerirajući da su agenti POA-e koji su je ispitivali profesionalno radili svoj posao, da joj nisu prijetili niti je ucjenjivali, te da to potvrđuju i transkripti i snimka razgovora koji su oni s njom vodili.
Suprotno motivima autora teksta i njegovih izvora, ti navodi poslužili su kao povod za novu istragu Vijeća. Novu istragu zatražio je i Ivan Jarnjak, šef saborskog odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnosti, jer je u spornom tekstu objavljeno da je razgovor sa Helenom Puljiz POA snimila po pravilima službe, ali da je razgovor zabilježen na 90 stranica, premda službeno transkript tog razgovora ne postoji, što su okolnosti za koje dotad nije bilo dokaza.
Da je Globus tekst objavio prvenstveno kako bi pokušao oprati POA-u i protagoniste afere, sugerira i dio teksta koji je posebno izdvojen. U njemu stoji: '…No, posve je sigurno da Helena Puljiz s agentima nije razgovarala protiv svoje volje, te da nije prisilom zadržavana u prostorijama zagrebačkog centra POA-e'.
Izvori tih informacija zapravo su i Vladi i POA-i napravili medvjeđu uslugu, jer su inicirali dodatnu istragu koja je potvrdila nešto što su oni previdjeli: agenti POA-e nisu zatražili dopuštenje Helene Puljiz da snimaju njeno ispitivanje, što je naknadno dovelo do zaključka da su prvotno lagali Vijeću koje je ispitivalo tu aferu.
Pravni eksperti s kojima je Nacional razgovarao tvrde da u takvom kontekstu više uopće nije bitan sadržaj razgovora agenata POA-e i Helene Puljiz: mogli su razgovarati i o kolačima, ali ako su razgovor u službenim prostorijama snimili bez njena izričita dopuštenja, prekršili su zakon.
Krugovi bliski slučaju tvrde da je Vijeće iz POA-e dobilo sporni transkript i potvrdu da snimke razgovora postoje. Međutim, veliko je pitanje je li tko na njima intervenirao, te tijekom posljednjih mjeseci sa vrpce izbrisao najspornije detalje. Možda i to djelomično objašnjava zašto Vijeće niti tijekom ovog nadzora nije dobilo snimku da je presluša.
Nacional je do zaključenja ovog teksta pokušao razgovarati sa Helenom Puljiz, članovima Vijeća za nadzor sigurnosnih službi, te državnim odvjetništvom, ali nitko od njih nije bio dostupan za razgovor.