Objavljeno u Nacionalu br. 503, 2005-07-04

 

Ravnatelj mijenja ustaljenu praksu

Prošli mjesec obavljena sporna transplantacija bubrega u KBC-u Merkur

  Željko Vidas, ravnatelj KBC-a Merkur iz Zagreba, 14. lipnja 2005. izvršio je u toj bolnici transplantaciju bubrega mimo dosadašnje prakse, što je naknadno jedno vrijeme ugrozilo zdravlje operiranog pacijenta, a obnove li se problemi s njegovim zdravljem ta bi operacija možda mogla poljuljati veliki ugled te bolnice. Pokaže li se da Vidas nije imao dopuštenje za samostalno izvođenje te operacije, a pacijent ponovo bude imao zdravstvenih problema, mogao bi čak tužiti tu zdravstvenu ustanovu i zatražiti odštetu.

  Krugovi bliski Vidasu Nacionalu su potvrdili da je Vidas tog dana transplantirao bubreg 34-godišnjem pacijentu koji boluje od dijabetesa pa je na dijalizi. U tom operativnom zahvatu nema ništa sporno ako je Vidas prošao svu potrebnu edukaciju, koja bi mu omogućila da samostalno obavlja takve operacije, što neki njegovi kolege osporavaju. Uz to, u operaciji mu je asistirao stručnjak za transplantaciju jetara i gušterače, a ne bubrega, što je također u nesuglasju s praksom koja se u Hrvatskoj provodi.

  KBC Merkur vrlo je uspješan u provođenju multiorganskih transplantacija, zbog čega je nedavno dobio nagradu Grada Zagreba. Složene operacije u Merkuru su se obavljale tako da bi gušteraču transplantirali kirurzi s Merkura, dok bi bubreg transplantirali iskusni urolozi s KBC-a Rebro na čelu s Joškom Pasinijem, jer Merkur nije imao specijalizirane stručnjake za transplantaciju bubrega. Pasini je za Nacional o tom slučaju rekao sljedeće:

  "Za tu sam operaciju čuo. Istina je da nas nitko nije kontaktirao radi njezina provođenja, ni zvao da asistiramo. To dosad nije bila ustaljena praksa. Vidas je nekoliko puta asistirao na sličnim operacijama. Svaki kirurg jednom mora prvi put izvesti neku operaciju. Nije mi poznato je li Vidas dobio dopuštenje ovlaštenog povjerenstva za izvođenje tog zahvata. Ako ga je imao, onda je zakonski sve u redu", izjavio je za Nacional Joško Pasini.
  Medicinski stručnjaci s kojima je Nacional razgovarao tvrde da u Hrvatskoj svega petero ljudi može samostalno transplantirati bubreg. Među njima ne spominju i Željka Vidasa. Prije obavljanja takvih zahvata, specijalist urolog prvo mora obaviti više uspješnih eksplantacija bubrega te potom početi s transplantacijama, ali isprva uz asistiranje kolega s iskustvom. Sve bi se i u ovom slučaju moglo pokriti čak i samo Vidasovim autoritetom ravnatelja ustanove, da je pacijentu dobro.

  Međutim, neki medicinski krugovi Nacionalu su izjavili da u ovom trenutku pacijent pokazuje sve znakove odbacivanja presađenog bubrega s vrlo neizvjesnom prognozom. Bolesnik stoga nastavlja ići na dijalizu i nada se da bi bubreg jednoga dana mogao profunkcionirati.

  "Ne slažem se s tvrdnjama da pacijentu nije dobro. On je jedno vrijeme imao stanovitih tegoba koje nisu neuobičajene. No sada je u dobrom stanju i to je najvažnije. Počeo je spontano mokriti, što je dobar znak. U svako ga vrijeme možete posjetiti i sami se uvjeriti u njegovo stanje", izjavio je za Nacional Leonard Patrlj, šef kirurgije u Merkuru i predstojnik povjerenstva za transplantaciju organa pri Ministarstvu zdravstva.

  Povoljan ishod takvih operacija teško je sa sigurnošću unaprijed jamčiti. Upravo zato dosad se u Hrvatskoj striktno pridržavalo opisane prakse. Budući da je Vidas zaobišao ustaljenu praksu, u slučaju problema bit će vrlo zanimljivo doznati je li Vidas rekao pacijentu da dosad nije samostalno transplantirao bubreg te je li mu, sukladno Zakonu o zaštiti prava pacijenata, točno priopćio podatke o razini svoje specijalizacije za obavljanje takve operacije.

  KBC Merkur ima dopuštenje za obavljanje takvih zahvata. Međutim, pitanje je ima li je i Vidas osobno. Leonardo Patrlj Nacionalu nije odgovorio ima li Vidas takvo dopuštenje. Rekao je samo da to dopuštenje ima Merkur, te da u tomu ne vidi ništa sporno.

  Unatoč svemu, dio medicinskih krugova u tom događaju vidi opravdanje za teze da Vidas nije najprimjereniji izbor za ravnatelja Merkura. U prilog tomu navode da je diplomirao tek sa 30 godina, a specijalizaciju urologije počeo tek u 36. godini. Spočitavaju mu i što je kao član HDZ-a za vrijeme specijalizacije obnašao dužnost dogradonačelnika grada Raba. Spornim navode i to što je u 42. godini, 22. listopada 2002., u trajanju od 48 mjeseci dobio rješenje za specijalizaciju iz opće kirurgije, i to za Kantonalnu bolnicu Zenica od Federalnog ministarstva zdravstva BiH, iako je u isto vrijeme bio zaposlen u Hrvatskoj.

  Uz pojačana ulaganja u Merkur, Vidas je trebao provesti Hebrangov plan povratka urologije u tu ustanovu. U Merkuru je 2004. izvršeno 37 transplantacija jetara i 11 multiorganskih transplantacija, a 2005. 12 transplantacija jetara i tri multiorganske transplantacije. Usporedbe radi, prije njegova dolaska na aktualnu funkciju, samo u prva četiri mjeseca 2004. izvršeno je 20 transplantacija. 
 

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika