Na Nacionalovu popisu 35 najznačajnijih Hrvatica istaknute znanstvenice, umjetnice, izumiteljice i sportašice koje su dale neizostavan doprinos hrvatskom društvu. Glasovanje za najbolju od najboljih traje do 28. srpnja. Izbor najznačajnije Hrvatice u povijesti, što ga je Nacional pokrenuo u prošlom broju, ulazi u svoj drugi tjedan. U samo pet dana od pokretanja akcije, od utorka 5. srpnja do subote 9. srpnja,  pozivom na telefonski broj  060 566 566 i posjetom Nacionalova web portala www.nacional.hr  glasovalo je više od 800 osoba. Od 35 kandidatkinja, zasad je najviše glasova osvojila političarka Savka Dabčević-Kučar, za koju je glasovalo 14 posto glasača. Slijedi je Ivana Brlić-Mažuranić s 13,6  posto glasova,  a treće mjesto zasad pripada najboljoj  hrvatskoj skijašici Janici Kostelić, s 13 posto osvojenih glasova. Među prvih deset trenutačno su Marija Jurić-Zagorka, Katarina Zrinski, Dunja Rihtman-Auguštin, Slava Raškaj, Zlata Bartl i Đurđica Bjedov.
  Podsjećamo da su na Nacionalovu popisu 35 najznačajnijih Hrvatica istaknute znanstvenice, umjetnice, izumiteljice i sportašice koje su dale neizostavan doprinos hrvatskom društvu. Glasovanje za najbolju od najboljih traje do 28. srpnja.  

 Dragan Primorac, ministar znanosti, obrazovanja i sporta.
 

"U svakom slučaju pozdravljam izbor najznačajnije Hrvatice jer se njime u fokus javnosti stavlja uloga žene u hrvatskom društvu kroz povijest.  I sam popis kandidatkinja, koji obuhvaća žene iz različitih povijesnih razdoblja, govori da Hrvatice već stoljećima igraju važnu ulogu u kreiranju kulturne, političke i društveno gospodarske scene te da su cijelo to vrijeme, bez obzira na okolnosti, bile svjesne  svojih prava i mogućnosti. Ovakvi izbori senzibiliziraju javnost na ulogu tih žena u hrvatskoj povijesti kroz njihova postignuća. Na ovaj način čitatelji imaju mogućnost podsjetiti se ili bolje upoznati živote tih važnih Hrvatica.
  Nedostatak je takvih izbora ograničen broj kandidatkinja pa postoji mogućnost da i one Hrvatice koje su također obilježile svoje razdoblje budu izostavljene. No isto tako, pored javnosti eksponiranih žena, brojne su i one koje su sigurno igrale ili igraju značajnu ulogu u životima mnogih, ali su samozatajne. Vjerujem da svatko od nas nosi u srcu svojevrsnu listu takvih žena.
  Što se položaja žena u društvu tiče, danas žene u Hrvatskoj svakako imaju vrlo zahtjevan zadatak uskladiti silne obveze. Tu su i očekivanja njezine obitelji, velike poslovne obveze ako su zaposlene, a i modni im trendovi nalažu da dobar dio svog vremena ali i novca odvajaju za izgled i njegu. No pogledamo li tržište rada, žene su prema brojnim pokazateljima u neravnopravnom položaju, o čemu dovoljno govori njihov sve veći udjel u nezaposlenima, koji je dosegao gotovo 60 posto. To je jednostavno nedopustivo!
  Stoga je jedna od najvažnijih zadaća Vlade poticati poboljšanje društvenog položaja žena politikom ravnopravnosti spolova, zapošljavanja, plaća, poduzetničke djelatnosti i sudjelovanja u političkom i javnom životu. Ne mogu a ne osvrnuti se na ulogu žene kao majke koja je nezamjenjiva.
  Moram priznati da mi je bilo vrlo teško odabrati samo jednu kandidatkinju. No kada se prisjetim s kakvim sam oduševljenjem i radošću kao dijete čitao djela Ivane Brlić-Mažuranić te kada ga usporedim s veseljem svoje djece kada im ista ta djela čitam danas, neupitna je snaga njenih djela. Ivana Brlić-Mažuranić hrvatski je brend - ona je hrvatski Hans Christian Andersen".

Ivo Goldstein, povjesničar i redoviti profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. 
 

 "Ovakvi su izbori u svrhu određenog populariziranja prošlosti i određenih vrijednosti u društvu, i u tom ih smislu valja smatrati pozitivnom činjenicom. S druge strane, izbor tako raznorodnih ličnosti sam po sebi zapravo nameće potrebu da se uspoređuju kruške i jabuke, pa je neizbježno da  kriteriji pri tom odabiru bivaju krajnje arbitrarni. Tako je vrlo teško naći pravu metodu kojom bi se racionalno stvorili kriteriji prema kojima bismo klasificirali važne od možda manje važnih osoba.
  Treba reći da je hrvatska povijest manjkala velikim ženama, kakve su u prošlim vremenima u svjetskim i europskim povijestima bile žene poput Marije Terezije, Katarine Medici ili Madam Pompadour. U cijelom srednjovjekovnom i ranonovovjekovnom razdoblju gotovo ih se na prste jedne ruke može nabrojiti: Katarina Zrinski,  kraljica Jelena, Jelena Arpadović. Međutim, i o njima gotovo da ne znamo ništa, osim podatka da su bile nečije žene ili majke. Takvo siromaštvo izvora o hrvatskoj povijesti onemogućava nam odabir istaknutih žena za ta ranija vremena.
  Što se pak novijih vremena tiče, valja reći da je hrvatsko društvo u europskim razmjerima bilo zapravo nerazvijeno i da su žene tek potkraj 19. i tijekom 20. stoljeća počele prodirati u sve pore društvenog života i nametati se kao relevantne javne djelatnice. Uzimajući sve to u obzir, odabir najznačajnije Hrvatice puno je siromašniji od onog kada se biraju istaknuti muškarci. 
  I na kraju, valja napomenuti da je i hrvatska historiografija dobrim dijelom bila maskulinistički orijentirana tako da su značajne žene i njihova značajna djela bila potiskivana u drugi plan. Dugo se vremena istraživalo i pisalo o temama i aktivnostima koje su se ponajprije ticale muškaraca. Tek u novije vrijeme historiografija se bavi i 'ženskim' temama, ali ta znanja tek trebaju prodrijeti u širu kulturnu javnost. Sve okolnosti pridonose činjenici da se žene u povijesti spominju u puno manjoj mjeri nego što bi trebalo.
  Zbog svega spomenutog izbor je znatno sužen, no ako bih se trebao odlučiti za jednu osobu, to bi svakako bila Savka Dabčević-Kučar, koja je u hrvatskoj politici 20. stoljeća svakako najistaknutija žena. Ona je ne samo činjenicom da je žena navijestila neke nove trendove u hrvatskoj povijesti i politici. Hrvatsko proljeće u kojem je ona bila jedan od najistaknutijih vođa, pokušavalo je isticati nove, demokratičnije obrasce u odnosu na dotad vladajuće, rigidne.
  Od drugih žena na Nacionalovu popisu po meni je bitno spomenuti istaknutu reproduktivnu umjetnicu Milku Trninu, koja je prva prodrla izvan granica domovine i afirmirala se u svijetu. Valja reći da su na vašem popisu s pravom neke važne znanstvenice i kulturne radnice koje su u svojim disciplinama napravile mnogo, objavile kapitalna djela ili uspješno obavile fundamentalna istraživanja. No o njima javnost gotovo da ništa ne zna.
  Što se tiče najnovijeg vremena i pritiska koji pri tom odabiru nužno čini masovna kultura, vjerojatno će mnogi čitatelji izabrati Janicu Kostelić. Mislim da nema dvojbe kako je ona doista u odnosu na bilo koju drugu našu sportašicu napravila najviše, ali je sportska slava vrlo često prolazna, pa i takav odabir treba uzeti sa zadrškom.

35 KANDIDATKINJA U IZBORU NAJZNAČAJNIJE HRVATICE
1. Dunja Rihtman-Auguštin (1926. – 2002.)
2. Milka Babović (1928.)
3. Ruža Pospiš-Baldani (1942.)
4. Zlata Bartl (1920.)
5. Đurđica Bjedov (1947.)
6. Vesna Butorac-Blaće, (1943.)
7. Marija Braut (1929.)
8. Slavenka Drakulić (1949.)
9. Vera Erlich (1897. – 1980.)
10. Marija Ujević-Galetović (1933.)
11. Simona Šandrić-Gotovac
12. Mirjana Gross (1922.)
13. Sibila Jelaska (1938.)
14. Barbara Jelić (1977.)
15. Marija Jurić-Zagorka (1873. – 1957.)
16. Nada Klaić (1920. – 1988.)
17. Janica Kostelić (1982.)
18. Jelena Krmpotić (1921.)
19. Savka Dabčević-Kučar (1923.)
20. Zinka Kunc (1906. – 1989.)
21. Nives Kavurić-Kurtović (1944.)
22. Dora Maar (1907. – 1997.)
23. Ivana Brlić-Mažuranić (1874.- 1938.)
24. Vera Nikolić (1948.)
25. Vesna Parun (1922.)
26. Dora Pejačević (1885. – 1923.)
27. Vika Podgorska (1898. – 1984.)
28. Slava Raškaj (1877. – 1906.)
29. Mia Čorak-Slavenska (1916. – 2002.)
30. Maja Bošković-Stulli (1922.)
31. Milka Trnina (1863. – 1941.)
32. Dubravka Ugrešić (1948.)
33. Dunja Vejzović (1943.)
34. Katarina Zrinski (1625. – 1673.)
35. Cvijeta Zuzorić (1552. – 1600.)