Objavljeno u Nacionalu br. 504, 2005-07-11

 

GENERALNA SKUPŠTINA EUROVIZIJE

HTV okupio TV elitu Europe

Eurovizija godišnje proizvede 100.000 prijenosa, a ima 650 milijuna gledatelja

 EBU – European Broadcasting Union, poznatiji kao Eurovizija, osnovan je 1950. godine, a ima 72 člana iz 52 zemlje Europe, Sjeverne Afrike i Dalekog Istoka, te 49 pridruženih članova. U uredima u Bruxellesu i Ženevi, te Moskvi, New Yorku, Washingtonu i Singapureu zaposleno je više od 300 ljudi, a proračun je veći od 450 milijuna švicarskih franaka EBU – European Broadcasting Union, poznatiji kao Eurovizija, osnovan je 1950. godine, a ima 72 člana iz 52 zemlje Europe, Sjeverne Afrike i Dalekog Istoka, te 49 pridruženih članova. U uredima u Bruxellesu i Ženevi, te Moskvi, New Yorku, Washingtonu i Singapureu zaposleno je više od 300 ljudi, a proračun je veći od 450 milijuna švicarskih franakaU hotelu Excelsior u Dubrovniku okupila se tijekom vikenda televizijska elita iz cijele Europe, točnije "fanatici javne televizije, odnosno 50 posto elite jer nedostaju predstavnici komercijalnih televizija", kako je Damir Matković, medijski teoretičar i novinar HRT-a, nazvao više od 200 generalnih direktora i glavnih urednika najvećih medijskih kuća Europe, koji su u sklopu 56. generalne skupštine EBU-a napravili inventuru rada u protekloj godini i donijeli smjernice za iduće razdoblje. Takav tip skupa ne podnosi spektakl i povišene tonove, pa se najviše raspravljalo o strogo profesionalnim i strukovnim problemima, primjerice o digitalizaciji medija, sportskim pravima i razmjeni vijesti, odnosno o pravilima igre u europskom medijskom prostoru.

  Hrvatska je prvi put bila domaćin generalnoj skupštini EBU-a, a delegaciju HRT-a predvodili su Mirko Galić, generalni direktor, i Tanja Šimić, direktorica programa, dok je Marija Nemčić bila u ulozi predsjednice televizijske komisije EBU-a, što znači da je odgovorna za svih 65 projekata koje radi televizijski odjel sa sjedištem u Ženevi, od natjecanja za pjesmu Eurovizije do zajedničkih dokumentaraca i koncerata. Prema njezinu mišljenju, HRT je posljednje četiri godine bio izrazito aktivan član EBU-a, primjerice sudjelovali su u brojnim televizijskim koprodukcijama, a uz to su bili uredne platiše, što je bilo presudno za donošenje odluke da se generalna skupština održi upravo u Dubrovniku.

  EBU – European Broadcasting Union, poznatiji kao Eurovizija, osnovan je 1950. godine, a ima 72 člana iz 52 zemlje Europe, Sjeverne Afrike i Dalekog Istoka, te 49 pridruženih članova. U uredima u Bruxellesu i Ženevi, te Moskvi, New Yorku, Washingtonu i Singapureu zaposleno je više od 300 ljudi, a proračun je veći od 450 milijuna švicarskih franaka. EBU ostvari godišnje više od 105 tisuća raznih TV prijenosa, koje prati oko 650 milijuna potencijalnih gledatelja. Organizacijom od 2001. predsjeda Finac Arne Wessberg, kojem je ovo drugi mandat. Wessberg je karijeru počeo kao novinar u ekonomskoj redakciji, a poslije je bio generalni direktor nacionalne TV kuće YLE.

  Dubrovačka skupština zanimljiva je i po tome što je privukla najviše generalnih direktora javnih televizija, od direktora velikih i bogatih TV kuća poput njemačke i francuske, do direktora skandinavskih i bivših istočnoeuropskih TV postaja. Skupu je prisustvovao i drugi čovjek RAI-ja i Carol Thompson, druga osoba BBC-ja, koja usprkos terorističkom napadu na London nije napustila skup. Sveukupno predstavnici 65 televizija iz 45 zemalja, te osam pridruženih članica iz, primjerice Australije, Koreje, Armenije, Gruzije, Irana i Japana. Kao gost promatrač prvi put je sudjelovala delegacija s Kosova, a svi su bili oduševljeni organizacijom i osobito Dubrovnikom. "Werner Rumphorst, direktor pravnog odjela EBU-a, koji je dosad bio na 26 skupština, priznao je da je ova skupština u Dubrovniku apsolutno najbolja do sada", ocijenila je Marija Nemčić, dodavši da su napravili sjajan posao i odličnu promociju Hrvatske.

  "Top-tema je bila multimedija, danas iznimno aktualna tema jer je povezana uz kupnju gotovo svih velikih prava, osobito sportskih", nastavila je Marija Nemčić. "Zatim se raspravljalo o digitalizaciji televizije, financijama i novim članicama, naime, ove su godine u EBU primljene Armenija i Gruzija. Razgovaralo se i o problemima sponzorstva i odnosu komercijalne i javne televizije, koji u posljednje tri godine nije toliko izražen. Javne televizije bilježe stabilniju gledanost i financijsku situaciju nego prije; udio gledanosti javnih televizija u Europi iznosi oko 32 posto. U zaključcima se apostrofirao odnos Europske komisije prema javnom servisu te novi projekti, najviše \'public policy strategy\'."

  Raina Konstantinova, direktorica Radijskog odjela EBU-a, karijeru je počela u Sofiji odmah nakon fakulteta kao novinarka na bugarskom nacionalnom radiju, a na ovu je funkciju došla u rujnu 2001. s položaja zamjenice direktora bugarskog radija. Trenutačno živi u Ženevi, a specifičnost njezina položaja sastojala se u tome što je došla iz Bugarske, zemlje bivšeg istočnog bloka, a uz to je bila prva žena direktorica u toj do tada muškoj organizaciji. "Usprkos crnim prognozama, radio će preživjeti sve nove medije, što potvrđuju i brojne ankete o slušanosti", rekla je Konstantinova. "Radio se danas u Europi u prosjeku sluša oko tri sata dnevno, znači više nego što se gleda televizija."

  "Organizacija radijskog i televizijskog programa u novoj digitalnoj eri bila je hit tema", nastavila je Konstantinova. "Digitalizacijom radija možemo privući posve novu publiku, kojoj ćemo pružiti mogućnost da i sama sudjeluje u kreiranju programa, što je fantastičan izazov. Zato je važno da iskoristimo mogućnosti koje pružaju internet, mobilni telefoni, prijenos uživo, satelitski prijenosi i slično. Interaktivni mediji podrazumijevaju i nove atraktivne sadržaje", zaključila je Konstantinova.

  U Bugarskoj, zemlji s nešto manje od osam milijuna stanovnika, postoji čak 200 komercijalnih radiopostaja, od kojih samo četiri imaju nacionalnu koncesiju. No najveću slušanost i najveći broj oglašivača ipak imaju javne radiopostaje. Uz to, na njima su vijesti objektivnije nego na komercijalnima. "No u usporedbi s drugim zemljama, digitalizacija medija u Bugarskoj vrlo je slaba, ali se nadam da ćemo vrlo brzo uspjeti dostići europske zemlje."

  Danac Bjorn Erichsen direktor je televizijskog odjela EBU-a i također živi u Ženevi. U Kopenhagenu je radio kao televizijski producent – producirao je više od 50 TV programa, a zatim je šest godina bio direktor danske javne televizije. U Dubrovniku je bio mnogo puta - prvi put u mladosti kad je s bratom bio na jedrenju, zatim prije pet godina na specijalnoj televizijskoj skupštini EBU-a, a također je nekoliko puta gostovao na godišnjim susretima distributera EBU Connect.

  "Nikad nisam bio na tako savršeno organiziranoj skupštini", rekao je Erichsen. "Vodilo se računa o najmanjim detaljima, što je bilo vidljivo na svakom koraku, od besprijekornog funkcioniranja službenih programa, preko preciznih video informativnih punktova do izleta u Cavtat, koktela na Lovrijencu i gala večere na Minčeti. Sve je bilo pod kontrolom", ocijenio je Erichsen, dodavši da je Marija Nemčić briljantna organizatorica.

  "Organizirati generalnu skupštinu EBU-a nije nimalo lako jer na nju dođu različiti ljudi iz raznih zemalja, dakle, to je vrlo komplicirana grupa ljudi", nastavio je Erichsen. "Ovdje sjede ljudi iz male Litve koji na svojoj RTV imaju godišnji proračun od 15 milijuna eura, a uz njih ljudi iz velikog BBC-ja s godišnjim proračunom od čak tri milijarde funti. Zadaća EBU-a je da se te različite članice međusobno slože i da pomognu jedni drugima, što nije nimalo lako. Održati zajedno jednu takvu \'obitelj\', među kojima su neke televizije vrlo siromašne, poput onih na Malti i Cipru, a druge vrlo bogate, poput onih u Njemačkoj i Rusiji, zahtijeva izražene diplomatske vještine."

  Erichsen je objasnio funkcioniranje EBU-a: postoji pet direktora za pet različitih sektora – za radio, televiziju, sport i vijesti, pravne poslove i tehniku. "Naš osnovni posao sastoji se u tome da pomažemo članicama EBU-a da zajednički financiraju i proizvode 64 koprodukcije, primjerice natjecanje za pjesmu Eurovizije", rekao je Erichsen. "U nekima sudjeluje samo pet, šest članica, a u drugima čak 40, koji dijele troškove proizvodnje i prijenosa. Dakle, udružujemo se da podignemo kvalitetu i smanjimo troškove proizvodnje. Ako se udruži 20 članica EBU-a i ako to čak udvostruči produkcijske troškove, još uvijek je svaka članica potrošila deset puta manje nego da je sama realizirala projekt."

  Erichsen smatra da EBU ima dva ključna zadataka: razmjenu vijesti i kupnju sportskih prava, o kojima se naveliko raspravljalo na skupštini. "Primjerice, vijesti o terorističkom napadu na London odmah smo distribuirali svim članicama organizacije EBU, a upravo smo uspjeli dobiti prava za prijenos idućeg Svjetskog nogometnog prvenstva u Njemačkoj, što smatramo velikim uspjehom. To konkretno znači da će u Hrvatskoj HRT prenositi utakmice, a ne RTL ili neka druga komercijalna televizija."

  "Zbog neriješene političke situacije, RTV Kosovo još ne može biti formalni član EBU-a, ali smo uključeni u njihov rad", objasnio je Agim Zatriqi, nakon međunarodne uprave prvi Kosovar na toj funkciji, koji je od 2002. generalni direktor RTV-a Kosovo. Zatriqi je u sedamdesetima bio predsjednik SSO-a Kosovo, a zatim je pet godina bio direktor TV Prištine. Poslije rata rukovodio je specijalnim medijskim projektom na Institutu za humanističke studije "Gani Bobi".

  "RTV Kosovo je najmlađa javna televizija u Europi, beba Eurovizije, osnovana memorandumom između OESS-a i EBU-a neposredno nakon rata kao hitna, spasilačka operacija", rekao je Zatriqi, dodavši da se nada kako će na idućoj skupštini u Portugalu postati punopravnim članom EBU-a. "RTV Kosovo jedini je elektronički multietnički i multilingvalni medij na Kosovu, koji emitira program na albanskom, srpskom, bosanskom, turskom i romskom jeziku, te na jeziku za gluhe jer želimo pridonijeti izgradnji demokratskog društva."

  Zatriqi je rekao da je stupanj medijskih sloboda danas neusporedivo veći u odnosu na stanje apartheida u vrijeme Miloševićeva režima. Danas postoji oko stotinu radiopostaja, osam dnevnih novina i nekoliko periodičnih izdanja, te 30-ak raznih televizijskih postaja, a od toga tri pokrivaju cijelo Kosovo. "Emitiramo program puna 24 sata, a satelitom pokrivamo cijelu Europu, znači kosovsku dijasporu. Večernje vijesti su najgledaniji i najutjecajniji program, a odmah zatim slijede dvije vrlo popularne kosovske humoristične serije \'Suvremena obitelj\', koja se prikazuje već treću sezonu, te nova \'Kod naše krčme\'. RTV Kosovo ne prikazuje brazilske i meksičke sapunice jer smo prije tri godine odlučili da ne kupujemo ni ne prikazujemo takve serije. Emitiramo, primjerice, \'Zapadno krilo\' i \'Seks i grad\', dakle, samo komercijalne i kvalitetne serije", zaključio je Zatriqi.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika