Pliva već nekoliko godina prolazi kroz faze restrukturiranja, zbog čega se u više navrata spekuliralo o Čovićevu odlasku u politiku "Sve donedavna prolazili smo kroz neugodno razdoblje, zbog čega mi nije bilo lako. U razdoblju restrukturiranja kompanije to nije neobično. Uvijek sam imao jednaku viziju poslovanja, koja bi od Plive dugoročno trebala napraviti značajnu svjetsku kompaniju. Sretan sam kada vidim kako smo ustrojili Plivu i koliko mladih ljudi danas čini njenu najveću snagu. Zbog toga mogu i obitelji lakše pogledati u oči, kada pokušavam objasniti zašto sam tako rijetko s njima", izjavio je za Nacional Željko Čović, predsjednik Uprave Plive.

  Njemu je 13. srpnja 2005. Nadzorni odbor Plive odlučio povjeriti novi mandat na čelnom mjestu u kompaniji, pa će Čović i sljedeće četiri i pol godine voditi Plivu. To je u suprotnosti s donedavna brojnim novinskim nagađanjima o njegovu odlasku iz Plive zbog slabijih poslovnih rezultata od očekivanih. Cijena Plivinih dionica proteklih je mjeseci prvo značajno pala, a zatim opet počela rasti nakon donošenja odluke o prodaji imovine u SAD-u.

  Pliva već nekoliko godina prolazi kroz faze restrukturiranja, zbog čega se u više navrata spekuliralo o Čovićevu odlasku u politiku. Te je spekulacije Čović za Nacional komentirao još u listopadu 2003., kada je opisao da se Pliva okreće generičkom tržištu lijekova, jer smatraju da će tako najlakše prebroditi nedostatak prihoda zbog istjecanja licencnih prava za prodaju azitromicina, koja su joj godinama osiguravala izvanredne prihode.

  U razgovoru za Nacional Čović je objasnio u kojoj se fazi restrukturiranja Pliva trenutačno nalazi, te s kakvom poslovnom vizijom ulazi u novi mandat na njenom čelu. Iznio je i svoje viđenje problema u hrvatskom zdravstvu, te komentirao Vladinu gospodarsku politiku.

  NACIONAL: Kako komentirate donedavna učestale novinske napise da ste zapravo bili na odlasku iz Plive zbog neočekivano loših poslovnih rezultata?
  - Bilo mi je teško komentirati te napise, jer odluku o mom ostanku ili odlasku donosi Plivin Nadzorni odbor. Ti napisi ni meni ni menadžmentu tvrtke nisu bili ugodni, jer u tvrtki uvijek izazivaju određenu zabrinutost. Zato su se zaposlenici s vremenom počeli pitati što se kompanijom događa, hoće li biti prodana. Bilo je to teško vrijeme, ali vjerovao sam da smo dovoljno snažna i neovisna tvrtka, te da su poslovne odluke koje smo donosili dobre te da će omogućiti daljnji razvoj Plive. Uvjeren sam da je Plivina prava vrijednost veća nego što to trenutačno pokazuje vrijednost njene dionice.

  NACIONAL: U nekim se poslovnim krugovima tvrdi da ste vi zapravo jedini stabilan faktor unutar Plive, jer ste prošlih godina često mijenjali sastav uprave. Zašto su rotacije kadrova u upravi bile relativno česte?
  - Stabilan faktor u Plivi je vrlo dobar srednji sloj menadžmenta. U njemu nije bilo bitnih promjena. U tom dijelu Plive imamo odlične ljude, što nam daje stabilnost i kontinuitet. Pliva se u posljednjih šest godina dramatično brzo mijenjala. Kada pogledam tadašnju dokumentaciju, gotovo da ni sam ne vjerujem da je riječ o istoj tvrtki. Današnja Pliva ni po čemu se ne može uspoređivati s onom od prije nekoliko godina, jer je drukčiji unutarnji ustroj, a prisutni smo i na mnogim novim tržištima. Po tomu se razlikujemo od kompanija koje su tada bile otprilike u istoj poziciji kao i mi. Pliva je do prije pet godina uglavnom bila usmjerena prema Istočnoj i Srednjoj Europi, a naše današnje ambicije su globalne. To zahtijeva i druge vještine i znanja. Menadžment globalne kompanije mora imati iskustva sa svih relevantnih svjetskih tržišta. To je bilo u pozadini većine smjena u našem menadžmentu. Primjerice, osoba koja danas vodi generičko poslovanje radila je u velikoj svjetskoj generičkoj kompaniji i upravljala poslovanjem u najmanje 30 zemalja. Njeni prethodnici uglavnom su imali vještine i znanja stečene samo u regiji, ili u Hrvatskoj.

  NACIONAL: S kakvim ambicijama ulazite u novi mandat? Što investitori mogu očekivati od Plive u sljedećih nekoliko godina?
  - U osnovi se strategija Plive nije bitno mijenjala posljednjih desetak godina. Uvijek sam govorio da želimo biti vertikalno integrirana kompanija, što znači da imamo i razvoj i proizvodnju i marketing, te da budemo jaka kompanija na globalnom tržištu. To se nikada nije mijenjalo. Namjeravamo iskoristiti prednosti koje donosi razvoj i proizvodnja u troškovno konkurentnom okruženju i prodaja na najrazvijenijim tržištima. U novom mandatu nastojat ćemo u potpunosti provesti tu strategiju, te unaprijediti profitabilnost. U posljednjih nekoliko godina uglavnom smo se orijentirali na ekspanziju. Na farmaceutskom tržištu trenutačno se vodi bitka za svaki tržišni milimetar. Jednom osvojeni dijelovi nekih tržišta kompaniji daju dugoročnu stabilnost. Da Pliva prije nekoliko godina nije ušla na njemačko tržište, ili neka druga razvijena tržišta, danas bi to bilo mnogo teže ili nemoguće učiniti, jer su pozicije zauzete, a tržište strukturirano. Slično je u Italiji i Španjolskoj. Završili smo fazu osvajanja novih tržišta i u novom mandatu usmjerit ćemo Plivu prema maksimalnoj kapitalizaciji stečenih pozicija. Mogućnosti na američkom proprietary tržištu bile su izazovne, no taj segment tržišta je vrlo težak i nosi brojne rizike. U strategiji nam se promijenilo to što smo odustali od tog segmenta, prodali Sancturu i posve se okrenuli generičkom tržištu.

  NACIONAL: Kako komentirate to da je Plivino američko iskustvo imalo dvojake tržišne efekte? Nakon gubitaka, došlo je i do pozitivne reakcije tržišta i porasta cijena dionica nakon što ste prodali Sancturu.
  - Cijena dionice ponovo je počela rasti nakon što smo jasno rekli da se želimo fokusirati isključivo na generičko poslovanje. Investitori vole kada se kompanije jasno profiliraju. U tom razdoblju dogodila su se još dva značajna događaja, koja nisu imala velikog odjeka u domaćoj javnosti. Za tržišta Zapadne Europe, Australije i Novog Zelanda sklopili smo partnerstvo s australskom kompanijom Mayne na području biogeneričkih lijekova, koji se smatraju jednim od najatraktivnijih dijelova farmaceutskog tržišta. Perspektive tog tržišnog segmenta su goleme. Slično smo partnerstvo ostvarili i s američkom tvrtkom Barr. Sve to je vjerojatno potaklo investitore da na Plivu počnu gledati s većim entuzijazmom.

  NACIONAL: Što Pliva u sljedećim godinama želi ostvariti na zapadnoeuropskim tržištima?
  - To tržište po kapacitetu uvelike nadmašuje naša tradicionalna tržišta poput češkog, poljskog ili hrvatskog. Samo njemačko generičko tržište veće je od generičkog tržišta cijele Srednje i Istočne Europe. Gradili smo dugoročno održivi model rasta, a to je bilo moguće zahvaljujući prihodima od azitromicina, koje smo dijelom investirali u osvajanje novih tržišta. Zapadna Europa otvara nam perspektivu većeg rasta od naših tradicionalnih tržišta. Nova tržišta zahtijevaju ulaganja, pa iako je talijansko i španjolsko generičko tržište perspektivno, ona nam još ne donose zaradu. To će se uskoro promijeniti. U obje zemlje imamo ambiciju plasirati 60-ak proizvoda, a to traži i ulaganje. Samo tako možemo postati zanimljivi tamošnjim veledrogerijama. Sada u tim zemljama dostižemo kritičnu masu koja će ostvariti zaradu. U Njemačkoj smo to već postigli, jer smo ondje sedma od otprilike dvjesto generičkih kompanija. Kratkoročno su nam važna naša tradicionalna tržišta, ali u perspektivi su nam važnija zapadnoeuropska tržišta, gdje smo stvorili preduvjete za plasiranje naših proizvoda. Ta će tržišta dugoročno formirati profil Plive.

  NACIONAL: Što će se dugoročno dogoditi s Plivinim poslovanjem na poljskom, češkom ili hrvatskom tržištu?
  - Mi želimo rasti brže od rasta naših tradicionalnih tržišta. Hrvatska je naše drugo najveće tržište, na kojem s obzirom na naš postojeći tržišni udio možemo rasti pet posto godišnje. To je znatno ispod naših ukupnih ambicija. Kako bismo kontinuirano rasli, okrenuli smo se novim tržištima i proizvodima. Primjerice, u Hrvatskoj držimo više od četvrtine tržišta, a u SAD-u 1 posto. Vjerujemo da ćemo ondje doseći dva posto, odnosno udvostručiti tržišni udio. To u Hrvatskoj više nije moguće. Bez prisutnosti na globalnom tržištu nije moguće održati dugoročni rast i razvoj. To mogu osigurati samo kompanije koje su aktivne na 30-ak i više tržišta. Tako se ostvaruju i sinergijski efekti. Troškovi razvoja jednog proizvoda jednaki su bez obzira na koliko se tržišta planira plasirati. Zato svaki novi uspjeli proizvod otvara mnogo veću mogućnost zarade ako ste prisutni na više tržišta.

  NACIONAL: Prije godinu i pol izjavili ste da je Pliva razvila eritropoetin, lijek čiji prihodi mogu znatno nadomjestiti prihode od rojaliteta za azitromicin. Tada ste rekli i da točno znate kojim putem restrukturiranja Pliva treba ići. Cijena Plivine dionice tada je bila oko 500 kuna, a danas je oko 375. U kojoj je fazi razvoj eritropoetina danas, kada biste od njega mogli očekivati najavljivane prihode, te u kojoj je fazi kompletno restrukturiranje Plive?
  - Taj smo lijek krajem lipnja registrirali u Hrvatskoj, što je značajan pothvat, koji nije jednostavno ostvariti ni nama, niti državnim tijelima koja ga odobravaju. Napredak smo napravili, a u svijetu nema puno kompanija koje imaju takva znanja i sposobnosti. Njegova potrošnja raste i godišnje se u EU od eritropoetina zaradi 1,8 milijardi dolara. Nastavljamo s kliničkim ispitivanjima za zemlje Zapadne Europe, a na tržištu ga očekujemo od 2008. Taj se proces ne može ubrzati. Prošli tjedan imali smo sastanak vezan uz razvoj novih proizvoda, koji bi se na tržištu trebali pojaviti 2012.-2015. U farmaceutskoj industriji nema brzih rješenja.

  NACIONAL: Kako komentirate analitičare velikih svjetskih banaka poput City Groupa, koji su nedavno ustvrdili da Pliva danas zapravo vrijedi točno onoliko koliko je zaradila od Sumameda, što sugerira da taj prihod zapravo niste znali kvalitetno oploditi? Što u takvom kontekstu mogu očekivati ulagači koji su krajem 90-ih kupili Plivine dionice po 600 kuna? Mogu li oni uskoro očekivati prodaju Plive koja bi im bar povratila uloženi novac?
  - Kompanije nemaju običaj govoriti kakvu cijenu dionice očekuju, ali vjerujemo da je cijena dionice podcijenjena, jer investitori još vide rizike koji, po njima, nisu u potpunosti otklonjeni. Završetkom konsolidacije poslovanja i usmjeravanjem na generički segment, vjerujemo da će cijena dionice početi rasti. Posljednjih godina ulagali smo u obnovu tehnološke baze, koja se ne može kratkoročno odraziti na cijenu dionica. Da to nismo učinili, danas više nigdje ne bismo mogli izvoziti ni jedan lijek. Potom smo se okrenuli globalizaciji kompanije. Da to nismo učinili, bili bismo u posve inferiornom položaju, a dobrobiti od tog profiliranja tek očekujemo. Nije zanemarivo da smo kroz otkup dionica i dividendu vratili ulagačima oko 460 milijuna dolara. Ako ćemo biti sposobni osiguravati zacrtani dugoročni rast, ne vidim potrebu ni za kakvim vlasničkim povezivanjem. Već imamo kritičnu masu po volumenu. Peta smo ili šesta najveća generička kompanija u Europi, a priključak s vodećima na svjetskom tržištu uvijek košta. Ulazak u klub od 15-ak najvećih u svjetskom generičkom poslovanju, u kojem smo danas, traži investicije. Vjerujemo da globalno tržište pruža veću mogućnost za održivi rast. Naravno da se uvijek može dogoditi strateško povezivanje, te da nas uvijek može kupiti netko veći koji tako želi povećati svoj tržišni udio. O toj mogućoj prijetnji treba voditi računa.

  NACIONAL: Kako komentirate dinamična događanja među domaćim veledrogerijama i kako gledate na najavljeno povezivanje Medike, gdje je Pliva najveći dioničar, sa Zagrebačkim ljekarnama, što su strane veledrogerije neslužbeno dosta kritizirale?
  - Hrvatska je malo tržište, ali ipak dovoljno atraktivno da Phoenix kupi Pharmaciju. Medika je također privukla nekoliko potencijalnih stranih investitora. To najbolje pokazuje koliko se žestoko velike kompanije bore za svaki pedalj svjetskog tržišta. To neizravno također pokazuje da male kompanije koje nemaju pristup velikim tržištima jednostavno ne mogu opstati. Mi smo dugo dioničar Medike i mislimo da nam je to bio dobar poslovni potez. No mi smo pasivni investitor koji nema ambiciju govoriti Mediki što da radi. Zadovoljni smo njenim poslovanjem i vjerujemo da ono može biti i bolje. To se tržište također konsolidiralo, jer nije bilo normalno da u Hrvatskoj postoji stotinjak veledrogerija, kao prije nekoliko godina. Ostat ćemo dioničari Medike, ali bez namjere da je većinski preuzmemo. To ne znači da nismo zainteresirani za njenu sudbinu, jer je ona naš najveći poslovni partner u Hrvatskoj. Što će se događati na tom tržištu teško je predvidjeti. Čuo sam za inicijativu povezivanja Medike sa Zagrebačkim ljekarnama, ali ne znam detalje. Ako je to dobro za Mediku, nemamo razloga tomu se protiviti.

  NACIONAL: Koliko problemi hrvatskog zdravstva mogu utjecati na  Plivino poslovanje? Kako ocjenjujete Vladinu politiku na tom području, koja je prijašnjim ustrajanjima na cijenama lijekova radila neizravni pritisak i na vašu zaradu?
  - Mislim da zadnji Vladini potezi nisu usmjereni prema novom smanjenju cijena lijekova. Cijene lijekova su se posljednjih godina u nekoliko navrata smanjivale i one ne mogu biti značajnije niže. Uvijek smo se na tom polju uspoređivali sa Slovenijom. Danas su lijekovi u Hrvatskoj jeftiniji nego u Sloveniji. Bilo bi neozbiljno tražiti ozdravljenje hrvatskog zdravstva samo kroz daljnje snižavanje cijena lijekova. Problemi zdravstva mnogo su ozbiljniji. Hrvatska danas troši manje lijekova nego stanovnici okolnih razvijenijih zemalja, što pokazuje da je potrošnja i cjenovno i količinski racionalizirana. Problemi našeg zdravstva su negdje drugdje i ministar zdravstva nedavno je o njima počeo mnogo otvorenije govoriti. Samo 15 posto lijekova podliježe participaciji, a ostatak podmiruje HZZO, odnosno država. U Poljskoj i Češkoj značajno je niža participacija države. Ako se taj odnos u Hrvatskoj uskoro ne promijeni, problemi će biti sve veći. U Hrvatskoj više od 2 milijuna ljudi ne plaća lijekove, a uveli smo i dodatno zdravstveno osiguranje, koje se nije pokazalo učinkovitim. Mjere koje je Vlada najavila su ispravne, a podržao ih je i MMF. Osim toga, povećanje participacija u plaćanju lijekova dovest će do dodatne racionalizacije potrošnje.

  NACIONAL: Što mislite o gospodarskoj politici Vlade, je li ona u odnosu na prethodnike Hrvatsku učinila konkurentnijom?
  - U makroekonomiji nema brzih pomaka unaprijed, ali zato ima brzih pomaka unatrag. Vladin gospodarski program u osnovi se temeljio na početku pregovora o priključenju EU, što bi svakako bio višestruki značajan poticaj gospodarstvu. Da se to dogodilo, kreditni rejting bi se stabilizirao, otklonili bi se politički rizici, postali bismo atraktivniji stranim ulaganjima. Ta strategija je dobra, ali pregovori još nisu počeli. Vjerojatno je Vlada mogla napraviti i više, ali u nekim područjima bilo je pozitivnih pomaka, kao u pravosuđu ili na području obrazovanja, gdje su započete značajne reforme. Više bi se trebalo napraviti na reformi porezne politike i politike doprinosa na plaće. Također, previše znanosti imamo u javnom sektoru, a premalo u biznisu. EU nam može dati potporu da se brže transformiramo. Ostatak je ipak na nama.

  NACIONAL: U kakvom ste odnosu s premijerom Sanaderom i kako se često sastajete?
  - Sastajali smo se uglavnom dok sam bio predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost, ili kada sam kao direktor Plive s njim razgovarao o problemima u zdravstvu. Većinom smo razgovarali kako unaprijediti odnos Vlade i poslodavaca.

  NACIONAL: Kakvu biste političku funkciju prihvatili? Što vas u politici intrigira?
  - Trenutačno mi politika nije u prvom planu. Da sam želio, mogao sam to učiniti u više navrata. Mogu mnogo više napraviti u ekonomskom, nego u političkom sektoru. Kada jednog dana više ne budem radio ovo što radim danas, onda se prije vidim u području poslovnog savjetovanja ili u nekoj poslovnoj školi, gdje bih mogao prenositi znanje mlađima. Poslije ove funkcije ne vidim se ni u kakvoj operativnoj ulozi.

  NACIONAL: Imate li zbog poslovnih obaveza problema u privatnom životu?
  - Posljednjih godinu dana 95 posto vremena posvećivao sam samo poslu. Često sam putovao i nisam imao previše vremena za privatni život. Doma me zato često gledaju poprijeko. S prijateljima volim posjetiti i dobre vinare, ili podrumare, te kušati kvalitetna vina. U slobodno vrijeme volim odigrati partiju tenisa ili otići u fitness centar.

  NACIONAL: U kakvoj ste kondiciji?
  - Mislim da sam u prilično dobroj kondiciji, jer svaki dan vježbam. Trčim po Maksimiru i savskom nasipu, a doma često vozim sobni bicikl. Po treningu pretrčim 3-4 kilometra za manje od pola sata. Blagodati dobre fizičke kondicije osjećam najviše tijekom učestalih poslovnih putovanja, kada u nekoliko dana promijenim više vremenskih zona. Za mene vježba nije pitanje šminke, nego potreba  Osim toga, nemam vremena ni za kakav drugi hobi. Čitam ponajviše knjige o menadžmentu i upravljanju ljudskim resursima, jer mi je to veliki izazov, budući da poslujemo u raznim dijelovima svijeta i u različitim kulturama.

  NACIONAL: Pomaže li vam ta literatura kada vas ukućani pogledaju poprijeko i kritiziraju zbog zanemarivanja?
  - Nema tu puno filozofije, a ni pomoći. Poklopim se ušima, te priznam da sam kriv. Držim se pravila da doma ne pokušavam glumiti direktora. U mojoj obitelji nitko nije direktor, niti šef. Obitelj iziskuje puno više fleksibilnosti i tolerancije, te razumijevanja za drugu stranu. Obitelj od mene s pravom često mnogo više očekuje nego što ja zbog posla mogu pružiti. Često sam vagao trebam li ići na poslovni put ili na obiteljsku obavezu. Najčešće odem na poslovni put, ali tada se uvijek pitam što je u životu zapravo važnije. Taj odgovor mi je već poznat, ali obično ga ljudi u punoj mjeri razumiju tek na kraju karijere.

BIOGRAFIJA
1980. počinje raditi u Plivi
1985. postaje direktor analitike u Plivi
1988. postaje direktor marketinga i prodaje u poslovnom programu prehrane Plive
1991.-93. član Izvršnog vijeća Skupštine grada Zagreba i tajnik nadležan za gospodarstvo u Skupštini grada Zagreba
1993.-95. predsjednik je Upravnog odbora Plive
1995. postaje predsjednik Uprave Plive
1999. prima nagradu za najboljeg predsjednika kompanije na području Europe, Bliskog istoka i Afrike, koju dodjeljuje ING Barings i publikacija Emerging Markets
2001.-02. predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca
2002.-05. predsjednik hrvatskog Nacionalnog vijeća za konkurentnost