Jurčićev program polazi od dramatičnog raskida s aktualnom gospodarskom politikom vladajuće strankeLjubo Jurčić, bivši ministar u vladi Ivice Račana, počeo je prošli tjedan izradu gospodarske strategije koja će biti temeljni politički dokument sa svrhom svrgavanja s vlasti kabineta Ive Sanadera. Rok za dovršenje ambicioznog plana socijaldemokrata o smjeru kojim će povesti Hrvatsku ako osvoje vlast je rujan, a Jurčić je na izradi angažirao brojne izvanstranačke osobe, među kojima nekoliko akademika s područja ekonomske znanosti. Kada na početku jeseni strategija bude javno predstavljena, to će biti ulazak najjače oporbene stranke u predizbornu kampanju i prekid sadašnjeg "suživota" s HDZ-om, potvrdilo je za Nacional nekoliko izvora iz samog SDP-ova vrha.

  Jurčićev program polazi od dramatičnog raskida s aktualnom gospodarskom politikom vladajuće stranke. U najkraćim crtama to je plan ubrzanog razvitka zemlje, ali i njezinih regija, pri čemu se poseban naglasak stavlja na nerazvijene krajeve. Tako će se prvi SDP-ov projekt razvitka odnositi na Vukovar, koji treba postati svojevrstan simbol nove doktrine gospodarskog razvitka. U razgovoru za Nacional Ljubo Jurčić je potvrdio da radi na tom projektu i kratko dodao da Hrvatska prema njegovu mišljenju i dalje ima goleme gospodarske potencijale, međutim oni nisu iskorišteni.

  SDP-ova gospodarska strategija sastoji se od tri osnovna dijela: prvi predviđa organizacijske promjene kako bi se lakše uložio novac u razvitak gospodarstva, kao i osnivanje fondova i agencija koji će ubrzati cjelokupni proces. Drugi dio odnosi se na državni proračun koji će se restruktuirati, što pojednostavljeno znači da će se više novca izdvajati za razvitak. Prema Jurčiću, cilj mora biti reorganizacija državne uprave koja je nesposobna pokrenuti razvitak Hrvatske. Pojedina će ministarstva biti ukinuta ili promijenjena, a vjerojatno će se morati smanjiti i sadašnji višak zaposlenih u neučinkovitoj administraciji.

  Treći dio socijaldemokratske strategije predviđa iznimnu decentralizaciju i jačanje regija. Ljubo Jurčić potvrđuje kako želi da 99 posto poreza na dohodak ubuduće pripadne lokalnim jedinicama. Riječ je o stotinama milijuna kuna koje zbog paradoksalnih zakonskih odredbi koje su na snazi ulaze u zagrebački gradski proračun. Više od pedeset posto novca koji se slijeva od tog poreza pripada Gradu Zagrebu, a SDP ih namjerava podijeliti regijama. Pritom ne treba zanemariti niti unutarstranačku dimenziju te strategije. Prihvati li SDP Jurčićevu strategiju, to će biti snažan udarac Milanu Bandiću, koji bi mogao ostati bez petstotinjak milijuna kuna kojima danas raspolaže.

  Takav rasplet pogoduje i Ivici Račanu koji je unatoč javno izraženoj solidarnosti sa zagrebačkim gradonačelnikom ljut zbog sve češćih Bandićevih eskapada, poput posljednje kada je bez natječaja odlučio dati posao postavljanja stolica u Koncernoj dvorani Vatroslava Lisinskog, vrijedan dva milijuna eura, svom prijatelju Željku Šelendiću. Račanu bliski ljudi tvrde kako je nedavno rekao da daje Bandiću još pola godine i do tada će se vidjeti je li ga uvjerljiva izborna pobjeda ponijela i drži u uvjerenju da je postao nedodirljiv. Kako bi ga već sada lagano neutralizirali, suradnici stranačkoga predsjednika izvukli su rezultate izbora 2003. u Zagrebu, prema kojima je Račan, kao nositelj liste, bez Bandića te HSU-a i HSS-a, dobio malo više glasova nego gradonačelnik na nedavnim lokalnim izborima.

  Zasad Račan treba Bandića i zato jer je u lošim odnosima s Radimirom Čačićem, koji je nedavno istaknuo kandidaturu za premijerski položaj. SDP generalno doživljava HNS kao prinudne ali neizbježne saveznike i spremni su na određene koncesije pri formiranju vlasti. Ali ideju da Čačiću predaju mjesto predsjednika Vlade brojni Nacionalovi sugovornici koji pripadaju različitim krilima stranke ocjenjuju besmislenom. Mnogima se ne sviđa niti zamisao o prepuštanju položaja ministrice vanjskih poslova Vesni Pusić, a najnoviji Čačićev zahtjev lagano ih je izbacio iz takta. Ionako planiraju osvojiti najmanje 30 posto, čime bi postali dovoljno moćni da sami mogu postaviti uvjete potencijalnim partnerima.

  Vrlo je vjerojatno da će SDP ubuduće ići samostalno jer im je dozlogrdilo pomagati strankama poput HSS-a, LS-a ili HSU-a, koji ih kasnije napuštaju ili barem javno optužuju za vlastite neuspjehe. Ubuduće će suradnja s tim strankama biti moguća tek nakon izbora.

  Zasad se Ivica Račan potpuno pouzdaje samo u tri zastupnika: Nevena Mimicu, Ivu Josipovića i Ljubu Jurčića. Takva protekcija stvorila je ljutnju među brojnim esdepeovcima jer Jurčić i Josipović uopće nisu stranački članovi, a Mimica se tek nedavno učlanio. Uzme li se u obzir da je osim Milanke Opačić, Slavka Linića i Josipa Leke još samo nekoliko osoba s kojima je SDP-ov šef blizak, razumljivo je latentno nezadovoljstvo ostalih koji smatraju da ih ignorira. Nedavno su loše prošla i dva važna gradonačelnika. Račan je čak putem medija ukorio Davorka Vidovića jer nije podupro povrat novca umirovljenicima, a posebno ga je iživcirao Zvonimir Mršić, koji je u raspravi o rebalansu proračuna uputio nekoliko amandmana koji su u suprotnosti sa SDP-ovim stavovima u parlamentu. Sasvim je jasno da je Ivan Šuker prihvatio Mršićeve prijedloge i tako dao dodatni doprinos u stvaranju animoziteta prema ambicioznom koprivničkom gradonačelniku.

  Takvi odnosi vladaju unutar SDP-a u trenutku kada je Račan dao zadatak Ljubi Jurčiću da izradi program koji će on realizirati ako postane premijer. Iako pisanje strategije znači i pripremu za izbore, sada je gotovo sigurno da se oni neće održati prije 2007. Dva prošlotjedna događaja snažno su ojačala položaj premijera Sanadera, a time i izglede da njegova vlada opstane sve do redovite izborne godine.

  U nedavnim izravnim razgovorima premijer Ivo Sanader uspio je osigurati potporu umirovljenika, ali i nezavisnih zastupnika i predstavnika manjina. Istine radi, to Vladu košta toliko da je jedan od najbližih premijerovih suradnika u razgovoru s Nacionalovim novinarom zahtjevne saveznike nazvao – "sisačima". "Nema tjedna a da neki od njih ne dođu u Banske dvore i zahtijevaju još 100 ili 200 tisuća kuna za svoje projekte i usput obavezno dodaju da ako ih odbijemo, više neće glasovati za Vladu", svjedoči visoki dužnosnik izvršne vlasti. Napominje da je i HDZ iziritiran Čačićevom premijerskom ambicijom. "Hrvatska demokratska zajednica će se oporaviti i osvojiti oko 38 posto glasova, što je dovoljno da nas nitko neće moći ucijeniti", istaknuo je.

  Drugi događaj koji bi mogao snažno utjecati na političke prilike – javnost nije upoznata s njim – desio se u Munchenu. Ondje su se prošlog ponedjeljka Anto Đapić i Mate Granić susreli s vodstvom CSU-a i prilično dobro lobirali za HSP. Pravaši su se predstavili kao umjereno konzervativna i proeuropska stranka koja je odbacila i posljednje veze s ustaštvom. Zauzvrat su zatražili – i dobili – jamstvo Kršćanskih demokrata iz Bavarske da će poduprijeti HSP-ov zahtjev za primitak u Europsku pučku stranku. Prema objektivnim procjenama, to se neće ostvariti prije idućih parlamentarnih izbora, no moglo bi snažno utjecati na definitivno formiranje lijevog i desnog centra u Hrvatskoj. Činjenica da su Đapića i Granića u ime CSU-a primila dva ministra, bavarska državna tajnica i Bern Possel, glasnogovornik konzervativaca u Europskom parlamentu, potvrđuje da se radilo o sastanku koji je bio puno više od kurtoaznog događaja.

  CSU-ovci su kod Đapića inzistrali na potpori HDZ-u i Ivi Sanaderu, ali i na tome da HSP nakon idućih izbora koalira s HDZ-om. Anto Đapić je rekao "da" i u zamjenu za pristanak osigurao potporu u pokušaju međunarodne afirmacije. Vijest o munchenskom sastanku razveselila je i Vladu, što je potvrdio Sanaderov suradnik. "To je dobro jer s HSP-ovcima imamo sigurnu većinu u Saboru, a dugoročno nam odgovara jer eliminira opasnost da ovisimo o zahtjevima s kakvima je izišao Radimir Čačić. Ako Europska pučka stranka, dakle najjača stranačka grupacija na kontinentu, amnestira HSP, više neće postojati niti jedna prepreka koaliranja s njima nakon idućih izbora. A to znači da ostajemo na vlasti", uvjeren je visokopozicionirani dužnosnik vladajuće administracije.