Objavljeno u Nacionalu br. 507, 2005-08-01

Autor: Robert Bajruši

POLITICAL REPORT

Ako dobije pregovore, Sanader će raspisati izbore

Hrvatski premijer očekuje početak pregovora s EU u sljedećih šest mjeseci: ključni događaj koji će tomu prethoditi trebala bi biti pobjeda konzervativaca Angele Merkel na rujanskim izborima u Njemačkoj

Sanaderov je osnovni cilj zadržati ili prikupiti parlamentarnu većinu koja će mu osigurati izglasavanje proračuna, a time i ostanak na vlasti do izborne 2007 godine. Ono što je novost zapravo je početak predizbornih priprema: postignut je sporazum s umirovljenicima, krenulo se na Branimira Glavaša koji vladajućoj stranci jako smeta u Slavoniji, a najavljeno je i ukidanje zakonske odredbe o nula promilaSanaderov je osnovni cilj zadržati ili prikupiti parlamentarnu većinu koja će mu osigurati izglasavanje proračuna, a time i ostanak na vlasti do izborne 2007 godine. Ono što je novost zapravo je početak predizbornih priprema: postignut je sporazum s umirovljenicima, krenulo se na Branimira Glavaša koji vladajućoj stranci jako smeta u Slavoniji, a najavljeno je i ukidanje zakonske odredbe o nula promila Ako u rujnu u Njemačkoj pobijedi konzervativna koalicija predvođena Angelom Merkel, CDU i CSU snažno će podržati početak pregovora između Hrvatske i Europske unije. Iako je pitanje Turske i njenog ulaska u EU potpuno zasebna i kudikamo važnija tema, službeni Berlin namjerava, koliko god je moguće, povezati to pitanje s hrvatskim priključenjem Uniji. Nacional je tu informaciju dobio od visokog dužnosnika Kršćansko-socijalne unije kojemu je – ako se za dva mjeseca smijeni vlasti – ponuđeno važno mjesto u administraciji ekonomski najjače europske države.

I neki drugi diplomatski izvori također potvrđuju da nema razloga za katastrofična predviđanja prema kojima bi se hrvatski ulazak u EU otegnuo čak do 2012. godine. Prvi i najjači adut s kojim računa Ivo Sanader smjena je sadašnje SPD-ove vlade u Njemačkoj i dolazak Angele Merkel. Sanaderu su poznate namjere njemačkih konzervativaca i to je razlog njegovih čestih sastanaka s Edmundom Stoiberom i drugim političarima desnog centra. Zato je prije nekoliko dana otputovao na Wagnerov festival u Bayreuthu i još se jednom susreo s Angelom Merkel. Unatoč dobrim privatnim kontaktima, Nacionalovi sugovornici upozoravaju kako je hrvatski premijer u ovoj međunarodno-diplomatskoj igri stavljen u funkciju promatrača jer, bez obzira na simpatije koje postoje unutar CDU-a i CSU-a, vrlo su mali izgledi za trgovinu u kojoj bi Nijemci odustali od blokiranja Turske, a zauzvrat bi počeli pregovori s Hrvatskom. Sugovornik iz redova bavarskog CSU-a tvrdi kako nema mogućnosti da buduća vlada promijeni mišljenje i podrži ulazak Turske u EU. Najviše na što buduća njemačka vlada pristaje jest davanje Turcima statusa privilegiranog partnerstva. Argumenti za tako tvrd stav su opasnost od daljnjeg jačanja terorizma u Europi i lakša infiltracija potencijalnih muslimanskih ekstremista, kao i potreba zaustavljanja neograničenog širenja EU. Realno govoreći, trampa Turska – Hrvatska nije logična, ali diplomati smatraju da postoje najmanje dva razloga zbog kojih bi se idućih mjeseci hrvatski položaj mogao poboljšati.

Premda je Angela Merkel konzervativka, politički je kudikamo bliža britanskom premijeru Tonyju Blairu nego sadašnji njemački kancelar Gerhard Schröder. Idućih mjeseci očekuje se da se taj premijerski dvojac zauzme za donošenje europskog proračuna, u čemu Britanija najavljuje spremnost na odustajanje od sredstava koja dobiva od rabata, a zauzvrat traži od Njemačke podršku u smanjenju poljoprivrednih subvencija na kojima inzistira Francuska. Britanske laburiste i njemačke demokršćane povezuje i bliskost s SAD-om, što znači da bi se cjelokupni odnosi na relaciji EU – SAD uskoro mogli znatno poboljšati.

Ako se izuzme pitanje Turske, Blair i Angela Merkel imaju vrlo slične stavove u najvažnijim pitanjima i podržavaju širenje Unije na zapadni Balkan, a u gospodarskom smislu punu liberalizaciju europskog tržišta. To znači da Britanci neće a priori odbaciti stavove zemalja koje smatraju da treba početi pregovore sa službenim Zagrebom. Drugi je razlog britansko predsjedavanje EU: odluka o početku pregovora eliminirala bi sve prigovore da Britanija namjerno koči Hrvatsku.

Sudionici nedavnog sastanka Ministarskog vijeća tvrde da na njemu – za razliku od prijašnjih susreta – za vrijeme razgovora o Hrvatskoj nije vladala loša atmosfera. Službeno je zaključeno da pregovori mogu početi čim se riješi slučaj Ante Gotovina, što ne znači i hapšenje nego lociranje te razaranje navodne mreže njegovih jataka. Iz Bruxellesa je Sanaderu predana lista ljudi koji prema mišljenju zapadnih agentura pomažu Gotovinin bijeg i procjena hrvatske kooperativnosti znatno ovisi o ponašanju MUP-a i ostalih sigurnosnih službi prema tim osobama. Dodatni razlog koji navode pojedini diplomati vezan je uz širenje EU na zapadni Balkan. Nekoliko diplomata, koji pripadaju različitim političkim opcijama, jednoglasno ističe kako ne postoji nikakva strategija guranja država s područja nekadašnje SFRJ u jedinstveni pregovarački okvir. Da to učini, Europska unija jako bi potkopala vlastiti kredibilitet jer se u svim dokumentima koje je donijela posljednjih godina izrijekom zagovarao individualni pristup. Sve je odlučeno konsenzusom, tako da otpada i prigovor o protivljenju Britanaca ili skandinavskih država. Osim toga, Hrvatska je kudikamo najrazvijenija zemlja u regiji i bilo bi besmisleno ostaviti je da čeka dok se ne oporave Makedonija, Srbija i Crna Gora, a kamoli Albanija te Bosna i Hercegovina. Integracijski su također u zaostatku tako da ove godine samo Makedonija treba dobiti status kandidata bez datuma pregovora, dok bi Srbija i Crna Gora mogle potpisati Sporazum o suradnji i pridruživanju. "Ne bi bilo logično da EU svakih šest mjeseci objavi da je zadovoljna našim napretkom u ispunjavanju obveza, ali da to nije dovoljno. A isto tako vjerujem da će mediji napokon prestati objavljivati serije izmišljotina o Gotovininim skrovištima koje služe kao argument za odgađanje pregovora", smatra diplomat s kojim je razgovarao Nacional.

U svakom slučaju, početak pregovora potreban je Sanaderu za konsolidiranje prilika u kojima se nalazi HDZ. Visoki Vladin izvor potvrdio je u subotu, 30. srpnja, kako premijer, ako u idućih pola godine dobije datum pregovora, namjerava raspisati prijevremene izbore. Sanaderov je osnovni cilj zadržati ili prikupiti parlamentarnu većinu koja će mu osigurati izglasavanje proračuna, a time i ostanak na vlasti do izborne 2007 godine. Ono što je novost zapravo je početak predizbornih priprema: postignut je sporazum s umirovljenicima, krenulo se na Branimira Glavaša koji vladajućoj stranci jako smeta u Slavoniji, a najavljeno je i ukidanje zakonske odredbe o nula promila. S druge strane, Sanader je izrazito nezadovoljan situacijom u kojoj se nalazi: ne može donijeti ni jednu važnu odluku bez potkupljivanja koalicijskih partnera. Kako je riječ o nekoliko strančica i desetak neovisnih zastupnika, njihovi su permanentni zahtjevi udar na državni proračun. U takvim okolnostima Sanader treba događaj koji će snažno afirmirati njegovu politiku. Uspiju li ove jeseni njemački konzervativci izlobirati definitivni datum početka pregovora s Hrvatskom, Sanader će vrlo vjerojatno raspisati prijevremene izbore i na njima pokušati učvrstiti svoj položaj.

 

Američki diplomati u Zagrebu protestirali su kod Ive Sanadera zbog inicijative Slavena Letice da Sabor službeno zahvali SAD-u zbog podrške pružene Hrvatskoj vojsci u "Oluji". Američka podrška u oslobađanju Hrvatske nije sporna, ali, formalno gledano, nikad o tome nije donesena službena odluka i SAD ne želi da se o tome javno govori. Poslije rušenja Miloševićeva režima Amerikanci su poboljšali odnose sa Srbijom i logičan je njihov bijes na svaki spomen sudjelovanja u vojnoj akciji koju u Beogradu ocjenjuju kao uzrok egzodusa srpskog naroda. Sanader je tako bez vlastite krivnje postao kolateralna žrtva Letičine potrebe za samoisticanjem, a kako Letica u parlamentu podržava Vladu, podrazumijeva se da je premijer morao obećati da eskapade Slavena Letice neće biti prihvaćene u Banskim dvorima.
  Uostalom, nedavni put u SAD i način na koji su dočekani hrvatski dužnosnici pokazuje kako američka administracija tretira ovdašnju vlast. Iako se grupno nakratko sastao i slikao s predsjednikom Georgeom W. Bushom, u službenom dijelu američke turneje hrvatskog premijera primio je savjetnik za nacionalnu sigurnost, a ministrica vanjskih poslova Kolinda Grabar-Kitarović susrela se s pomoćnikom šefa diplomacije Nicholasom Burnsom. Obojica su znatno niži dužnosnici američke administracije negoli to nalažu protokoli, što dovoljno pokazuje američki odnos prema Hrvatskoj. "Amerika zamjera nedosljednost, no i dalje traži od Hrvatske vojni angažman u borbi protiv terorizma i tu se ništa nije promijenilo još od 2001. Premda nitko od hrvatskih dužnosnika nije rekao ni slovo o tome što je SAD ovom prilikom tražio, riječ je o konkretnim zahtjevima za uključenje u protuterorističku borbu", ispričao je jedan diplomat za Nacional.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika