Europski parlament istaknuo je da uvođenje biometričkih elemenata ne smije ugroziti privatnost osoba, kao ni prava na zaštitu osobnih podataka. Zato su u svojoj rezoluciji posebno istaknuli da se biometričkim elementima u elektroničkim putovnicama mogu koristiti samo radi potvrde autentičnosti dokumenta i identiteta korisnika te da se ti podaci mogu pohranjivati samo na 'iznimno sigurnim medijima za pohranu, dostatne veličine s mogućnosti čuvanja autentičnosti i povjerljivosti podataka'Hrvatski MUP počeo je pripreme za novu promjenu putovnica u skladu sa smjernicama Europske komisije. Procjenjuje se da bi se sadašnje putovnice znatno promijenile za tri godine kad bi se hrvatski državljani, kao i većina stanovnika zemalja članica EU-a, trebali počeli koristiti elektroničkim putovnicama. Najavljene promjene putovnica za koje se Hrvatska također počela pripremati, rezultat su novih sigurnosnih standarda koje međunarodna zajednica želi postići kako bi se što kvalitetnije obranila od sve izraženijih prijetnji međunarodnog terorizma.
Zlatko Mehun, MUP-ov glasnogovornik, Nacionalu je potvrdio da se MUP počeo vrlo ozbiljno pripremati za promjene putovnica. "Prije nekoliko dana naši su stručnjaci sudjelovali na seminaru upravo o toj tematici. Sve je zapravo počelo 13. prosinca 2004., kada je Europska komisija izdala uredbu kojom se reguliraju sigurnosni standardi što će ih putovnice morati zadovoljavati u skoroj budućnosti. U europskim zemljama trenutačno se vodi rasprava kako najkvalitetnije implementirati postavljene zahtjeve. MUP je također osnovao stručni tim koji se bavi tom problematikom. Pratimo što se događa u europskim zemljama", izjavio je za Nacional Zlatko Mehun. Elektronička putovnica trebala bi povećati nacionalnu sigurnost, pomoći suzbijanju ilegalnih migracija te olakšati i ubrzati obradu podataka.
Vijeće za opće poslove Europske komisije prihvatilo je smjernice za izradu nove elektroničke putovnice sredinom prosinca 2004. Tada je odlučeno da bi se u elektroničke putovnice trebalo ugraditi otiske prstiju kao i fotografije s elementima lica koji se mogu strojno čitati, kako bi se dodatno spriječila mogućnost krivotvorenja. Zbog sigurnosnih razloga prijedlog nove regulative uključuje i potrebu da se uspostavi jedinstveno tijelo unutar svake zemlje članice EU-a koje bi se bavilo samo izdavanjem putovnica i drugih putnih isprava.
U skladu s prihvaćenom regulativom, zemlje članice EU-a isprva su u roku od 18 mjeseci od stupanja na snagu novih odredbi trebale u nove putovnice uključiti fotografije s elementima lica koji se mogu strojno čitati. Naknadno je taj rok produljen. Otisci prstiju trebali bi postati sastavni dio elektroničke putovnice u sljedeće tri godine.
Prema preporukama Međunarodne civilne zrakoplovne organizacije (International Civil Aviation Organisation – ICAO), spomenuti biometrički podaci trebali bi u sklopu elektroničkih putovnica biti spremljeni na beskontaktnom radijskom čipu. Potkraj prošle godine dogovoreno je i da će Europska komisija osnovati posebno povjerenstvo za provedbu i odlučivanje o pojedinostima implementacije biometričkih putovnica. To bi povjerenstvo trebalo odlučiti koliko će se otisaka prstiju od svake osobe uzimati, kojom će se opremom koristiti, kao i koliki se troškovi očekuju. Odredbe se ne bi trebale ticati Velike Britanije i Irske koje imaju zasebne sigurnosne standarde, a i Danska bi o svemu također trebala naknadno odlučiti.
Uvođenje biometričkih putovnica izazvalo je brojne rasprave među zemljama članicama Unije. Europski je parlament, neposredno uoči izglasavanja opisane regulative 2. prosinca 2004., sa 471 glasom za, 118 protiv i sa šest suzdržanih glasovao isključivo za uvođenje fotografija s elementima lica koji se mogu strojno čitati. Otisci prstiju ostavljeni su kao opcijsko rješenje na volju zemljama koje to žele učiniti. Zbog sigurnosnih razloga odustalo se i od uspostave jedinstvene baze biometričkih podataka za sve državljane zemalja članica EU.
Europski parlament istaknuo je da uvođenje biometričkih elemenata ne smije ugroziti privatnost osoba, kao ni prava na zaštitu osobnih podataka. Zato su u svojoj rezoluciji posebno istaknuli da se biometričkim elementima u elektroničkim putovnicama mogu koristiti samo radi potvrde autentičnosti dokumenta i identiteta korisnika te da se ti podaci mogu pohranjivati samo na "iznimno sigurnim medijima za pohranu, dostatne veličine s mogućnosti čuvanja autentičnosti i povjerljivosti podataka". U rezoluciji Europskog parlamenta spominje se i to da pristup tim podacima mogu imati samo vlasti zemalja članica EU-a koje su kompetentne za čitanje, pohranu, modificiranje i brisanje biometričkih podataka.
Spomenuti rokovi za uvođenje elektroničkih putovnica s biometričkim elementima stavili su Europsku uniju u poziciju da od SAD-a zatraži dodatno produljenje roka od 26. listopada 2005. što su ga SAD postavile kao dan nakon kojeg u SAD bez vize neće moći ući nitko tko nema putovnicu s biometričkim elementima.
Elektronička bi se putovnica trebala zasnivati na tzv. mifare standardu ISO 14 443 beskontaktnoj komunikaciji te na još nekoliko različitih ISO tehnoloških standarda. Tehnološke pojedinosti elektroničke putovnice najbolje opisuje radni dokument 9303 Međunarodne civilne zrakoplovne organizacije (International Civil Aviation Organisation – ICAO). Taj dokument, koji je prihvaćen u 188 zemalja, opisuje putovnicu, vizu i osobnu iskaznicu, kao i njihovu memoriju (integrirani krug sa 32 kbyte E2PROMa), prijenos podataka radiovalovima RFID te asimetričnu enkripciju podataka (ISO 7816).
Tomislav Juraga, konzultant za tu problematiku s bogatim radnim iskustvom u vodećim europskim telekomunikacijskim tvrtkama, Nacionalu je detaljnije opisao za kakve bi se varijante elektroničke putovnice Hrvatska mogla odlučiti. "ICAO opisuje dvije verzije putovnice: jednu s beskontaktnim radijskim čipom ugrađenim u korice, te drugu s istim elementom ugrađenim u stranicu s podacima. Jedna ili druga verzija takva dokumenta mogla bi trajati pet ili deset godina, a sadržavala bi biometričke podatke lica, zjenice i otisak prsta. Hrvatska se može odlučiti za dvije varijante putovnice. U prvoj bi se varijanti antena i chip stavili u tzv. inlet koji se ugrađuje u korice putovnice. Prednost je te varijante što bi se koristila postojeća tehnologija izrade putovnica, a razlika je samo u umetanju dodatnog sloja za uvez. U drugoj varijanti antena i chip ugrađivali bi se u stranicu s otisnutim podacima, tzv. holder page. Riječ je o malo zahtjevnijoj i skupljoj varijanti jer bi trebalo osigurati tehnologiju za izradu specifične stranice od polikarbonata", objasnio je Tomislav Juraga.
O spomenutim varijantama hrvatski MUP još razmišlja ali aktivno prati što se događa u EU. "Onog trenutka kad postane jasno u kojem će smjeru krenuti većina europskih zemalja, moći ćemo reagirati vrlo brzo. Utoliko su pripreme za uvođenje novih putovnica već počele", izjavio je za Nacional Zlatko Mehun.
U MUP-u ističu da je još prerano govoriti o troškovima uvođenja nove putovnice te o preciznim rokovima njihova uvođenja. No zbog najnovijih sigurnosnih prijetnji koje su postale velik problem nakon novih napada terorista na Englesku i Egipat, lako bi se moglo dogoditi da se elektroničke putovnice uvedu i prije predviđenih rokova.