Objavljeno u Nacionalu br. 509, 2005-08-15

Autor: Robert Bajruši

POLITICAL REPORT

HDZ i SDP bacaju iz Sabora male stranke

Promjene izbornog zakona i HDZ-a i SDP-a povećat će izborni prag i ukinuti predstavnike manjina tako da će u Saboru ostati četiri do pet stranaka

'Danas u Hrvatskoj postoje 104 političke stranke i po tome smo europski rekorderi. Samo što smo time stvorili veliku zbrku i stvari treba dovesti u red', smatra Vladin izvor'Danas u Hrvatskoj postoje 104 političke stranke i po tome smo europski rekorderi. Samo što smo time stvorili veliku zbrku i stvari treba dovesti u red', smatra Vladin izvorDvije vodeće hrvatske političke stranke - HDZ i SDP – dovršavaju vlastite varijante novih izbornih zakona. Za sada su u igri tri opcije i bez obzira na to koja će biti usvojena, cilj je jačanje utjecaja najjačih stranaka u kojima smatraju da ih slabiji partneri ucjenjuju i onemogućavaju u radu, potvrdilo je za Nacional nekoliko visokopozicioniranih članova dviju vodećih stranaka u Hrvatskoj.
Priznao je to i Nacionalov izvor u vladi Ive Sanadera koji tvrdi da je za sada čak održano nekoliko neformalnih razgovora na kojima su spominjane izmjene postojećeg izbornog zakonodavstva. Hrvatska demokratska zajednica u ovom trenutku priprema dva modela, a razrađuje ih Vladimir Šeks. Prema prvom, čitava Hrvatska bila bi jedna izborna jedinica u kojoj bi i dalje bile moguće međustranačke koalicije, ali bi se uveli varijabilni izborni pragovi. Za jednu stranku oni bi iznosili 5 posto, dvije bi morale osvojiti osam posto, a lista s tri ili više stranaka za ulazak u Hrvatski sabor morala bi dobiti najmanje jedanaest posto glasova. Ovo je radikalna verzija jer bi s njom vjerojatno iz parlamentarnog života bile izbačene sve stranke osim HDZ-a, SDP-a, HNS-a, HSP-a i možda Hrvatske seljačke stranke.
Druga opcija nešto je blaža i prema njoj država ostaje kao i do sada podijeljena na deset jednakih izbornih jedinica, samo što bi se, kao što je slučaj u Njemačkoj, zabranilo predizborno koaliranje. "Danas u Hrvatskoj postoje 104 političke stranke i po tome smo europski rekorderi. Samo što smo time stvorili veliku zbrku i stvari treba dovesti u red", smatra Vladin izvor. Ova Šeksova varijanta ipak osigurava opstanak manjih stranaka kao što su IDS, Hrvatska stranka umirovljenika, a u nekim dijelovima možda i HSLS i nedavno osnovana Lista Branimira Glavaša. Ali prema mišljenju Sanaderovih bliskih suradnika u ovom slučaju otpale bi brojne strančice, ali HDZ bi profitirao jer je i dalje najjača stranka u zemlji. Obje varijante idu na ruku snažnima – a to su na državnoj razini samo SDP i HDZ – i koja god bila usvojena, mogla bi rezultirati time da više od dvije trećine zastupnika dolazi iz redova ovih stranaka.
Visoki dužnosnik Socijaldemokratske partije potvrdio je u razgovoru za Nacional u subotu, 13. kolovoza, kako je nedavno i Mato Arlović izradio SDP-ov prijedlog izbornog zakona. Za Arlovićevu inicijativu za sada znaju samo Ivica Račan i najuži vrh stranke, a SDP-ovi saborski zastupnici svoje će primjerke dobiti početkom jeseni.
Socijaldemokrati nude značajne preinake sadašnjeg zakona, a prva i najvažnija je da bi i on sa scene eliminirao slabije stranke. SDP kao i njegovi protivnici iz HDZ-a predlažu tri razine izbornog praga od 5, 8 i 11 posto, uz obrazloženje kako nije u redu jednako tretirati listu na kojoj se nalazi jedna stranka s onom gdje je udruženo pet različitih partija. Druga specifičnost SDP-ova izbornog zakona je ta da bi građani mogli zaokružiti osobe na listama, a ne samo redne brojeve stranačkih lista. Time bi pokazali koje konkretne političare podupiru čime bi se značajno smanjio utjecaj stranačkih vođa koji danas imaju skoro apsolutnu mogućnost sastavljanja lista. Oni odlučuju koje osobe će zauzeti vodeća mjesta na listama, a svi ostali pojavljuju se samo kako bi liste popunili do kraja. Novost je uvođenje striktnih pravila vezanih za financiranje stranačkih kampanji i evidencija pojedinaca i tvrtki koji ulažu u stranke, objašnjava Nacionalov sugovornik.
Dvije su odredbe Arlovićeva zakona koje će definitivno izazvati snažne reakcije. Iako se većina SDP-ovih glasača protivi ulasku dijaspore u Sabor, izgleda da su socijaldemokrati sada spremni prihvatiti da u parlament ulazi 3-5 Hrvata iz iseljeništva. Pritom ćemo, tvrdi naš izvor, zahtijevati da se dijaspora ne bira u inozemstvu nego da se njezini predstavnici skidaju sa stranačkih lista u skladu s uspjehom koji ostvare SDP, HDZ, HSP ili netko četvrti. Ništa manje kontradikcija neće izazvati odluka da se predstavnici manjina više ne biraju s posebnih lista, što je praksa uvedena još 1995. i koja se, uz određene promjene njihova broja, održala do danas. Tako bi de facto s državne razine nestao Pupovčev SDSS koji danas daje sva tri srpska predstavnika u parlamentu. Manjine bi se birale baš kao i dijaspora – svih njezinih osam predstavnika "skidali" bi se sa stranačkih lista u skladu s izbornim rezultatima. "Prema hrvatskom Ustavu manjine imaju zastupnike, a ne predstavnike i zato smo se odlučili na ovakvu varijantu", objasnio je Nacionalov sugovornik.
Ovo rješenje već je naišlo na kritike Milorada Pupovca i Furija Radina, a napao ga je i Sanader, iako njegovi bliski suradnici tvrde da je premijer iritiran brojnim koncesijama koje mora dati manjinskim predstavnicima. Sanaderov je problem u tome što Vlada ovisi o osam glasova nacionalnih manjina i kada bi podržao SDP-ovu inicijativu, izgubio bi njihovu potporu. S druge strane, i SDP je ovime ušao u riskantnu situaciju jer sigurno neće dobiti podršku IDS-a i HNS-a, a pitanje je što će odlučiti u HSS-u. Lako se može dogoditi da najjaču oporbenu stranku u odnosu prema nacionalnim manjinama podupre jedino HSP, što je rasplet kakav Račan svim silama želi izbjeći. Osim toga, neizbježan je sukob s narodnjacima jer se Radimir Čačić nedavno zauzeo za to da gradonačelnici mogu biti saborski zastupnici, a SDP-ov prijedlog izbornog zakona eksplicitno odbacuje ovu vrstu političkog dualizma.
Neosporno je da velike stranke pripremaju uvjete za novi izborni zakon koji će eliminirati utjecaj manjih stranaka. Bez obzira na to hoće li Sabor izglasati jednu od HDZ-ovih opcija, prijedlog SDP-a ili neku treću kompromisnu varijantu, nakon idućih izbora u Saboru će ostati najviše sedam ili osam stranaka. Koliko god izgleda da su oko takvog raspleta složni samo HDZ i SDP, i HSP i HNS realno nemaju razloga biti protiv.


Kajin oštro protiv Šeksa i Arlovića

"Duboko sam uvjeren da se Vladimir Šeks i Mato Arlović dogovaraju oko budućeg izbornog zakona kao što se HDZ i SDP ne sukobljavaju ni na jednom krucijalnom pitanju, od toga da nisu poništili privatizaciju i pretvorbu do suglasja glede raspodjele stranačke imovine", uvjeren je IDS-ovac Damir Kajin. Po njegovu mišljenju aktualni izborni zakon pokazao se dobrim i nema potrebe da se mijenja, posebno ne kada promjene vode uvođenju dvostranačja. Kajin posebno opasnom smatra namjeru da cijela Hrvatska postane jedinstvena izborna jedinica jer bi tako, kako kaže, "Hrvatski sabor bio pretvoren u proširenu Skupštinu grada Zagreba".
"Zbog rata i pretvorbe Hrvatska je dramatično podijeljena na siromašni istok i bogati zapad, a ako se dogovore Šeks i Arlović, tada ćemo imati i političku crtu razdvajanja na relaciji istok - zapad", smatra Kajin.

Vezane vijesti

Šeks: Slavonija mi nije okrenula leđa

Šeks: Slavonija mi nije okrenula leđa

Vladimir Šeks rekao je danas da se kandidirao za potpredsjednika stranke te je negirao da mu je Slavonija "okrenula leđa". "Nije meni Slavonija… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika