Objavljeno u Nacionalu br. 510, 2005-08-22

Autor: Veljko Barbieri

KUHARSKI KANCONIJER

Zavjera na dnu mora

Udruže se svi morski stvorovi i skuju urotu protiv Adape i svih ribara koje je štitio njihov otac, moćni Ea, pa odlučiše odbaciti roditeljsku zaštitu i potražiti pomoć od silnog Anua, stvoritelja neba i zemlje

Veljko BarbieriVeljko BarbieriIspod Velikog mora skriva se još jedno more i to se more zove Apsu. Iz svoje palače na dnu tog pramora vlada moćni Ea, gospodar pučine, svih morskih stvorova i bića, koji je Sumerce podučio svim zanatima, a posebno ribolovu, tako da mu od pamtivijeka prinose žrtvu ulovljene i maštovito pripremljene morske slastice, školjke, puževe, rakove i ribe i koje on s užitkom proždire, a onda ih probavljene i oživljene vraća u gornje, ljudima dostupno more. Da nema božanskog gospodara Ee, naše bi more bilo prazno i pusto. Ali nije uvijek bilo tako. Dogodilo se jednom davno da je neki Adapa, veliki svećenik gospodara Ee, i on baš kao i slavni Gilgameš ni bog ni čovjek, isplovio u ribolov iz lučice pred hramom u Eriduu i uhvatio toliko ribe i rakova, izvukao s dna toliko puževa i školjaka, da je u jedno jutro opustošio podmorje pred gradom i svetištem. Uzalud ga je Ea upozoravao, no Adapa nije mirovao sve dok mu se lađa nije umalo potopila od silnog i još živog tereta. I prije negoli je Ea mogao nekako izgladiti stvari, udruže se svi morski stvorovi i skuju zavjeru protiv Adape i svih ribara koje je štitio njihov otac, moćni Ea, pa odlučiše odbaciti roditeljsku zaštitu i potražiti pomoć od silnog Anua, stvoritelja neba i zemlje. I pošalje odmah Anu Južni vjetar da ubije bezobzirnog Adapu i da ga udavi na dnu Velikog mora. Zapuše tako silno s juga i Adapin se brod ubrzo nađe daleko od obale. Valovi su ga udarali, more je nadiralo preko bokova, a jedro i jarbol podrhtavali su kao napeta struna. Tada Adapa, budući da je imao neke božanske moći, prokle Južni vjetar i on se sudari s jarbolom i jedrom. I gle čuda! Od siline udara Južnom vjetru pukne jedno krilo, Adapin se brod od sraza prevrnu i odmah potone, a nezasitnik se nađe u ribljem carstvu. Tek je sada Adapa bio u nevolji. Prema njemu su plivale sve morske nemani i strašne ribe, rakovi svih vrsta i veličina, školjke i puževi plazili su osvetnički u želji za osvetom. A što je bilo najgore, Anuov sluga i božanski glasnik Ilabrat čuo je zapomaganje ranjenog vjetra i odmah o zlodjelu izvijestio svog gospodara. I premda je vjetar utihnuo i more se stišalo, nesretni je Adapa morao pred neumoljivog stvoritelja svijeta, sina praroditeljice Aruru koja je bjesnila. Oko njih su se okupili svi gnjevni morski zavjerenici koje je moćni Anu, kojemu nije bilo ni do vjetra ni do riba, nego do vladanja morem, postavio za sudce. Na sreću, prije nego što je nesretnik stupio pred sud, gospodin Ea uspije došapnuti svome slugi: "Ako ne želiš da ja izgubim more, a ti svoj život, kad stigneš pred Anua, pazi! Bit će ti ponuđen kruh smrti i ti ne smiješ kušati. Potom će ti ponuditi vodu smrti i nemoj piti." Shvativši upozorenje, stigne Adapa pred Anua i podmorske sudce pa odbije ponuđenu hranu i piće smrti, skrušeno i prijetvorno zaplakavši pred Anuom. "Moj gospodaru, lovio sam ribu na pučini za svog gospodina Eua, no on je uzburkao more i poslao Južni vjetar koji me potopio. Tako sam dospio u riblje carstvo i tek ondje prokleo Južni vjetar." I svidi se silnom Anuu Adapina laž, a budući da su morska stvorenja ionako tražila novog gospodara, oprosti mu i proglasi ga najmudrijim od ljudi. No ni gospodar Ea nije mirovao, za kaznu lažljivom Adapi oduzme mogućnost da jednom stekne besmrtnost i on je, baš kao i junak Gilgameš i mnogo kasnije podjednako dovitljivi i prevrtljivi Odisej, također strastan ribar i ljubitelj jela od morskih plodova, na kraju skončao kao svaki obični smrtnik. Anu je potom na nagovor svemoćne Aruru koja je začela svijet u svom plaštu, vratio gospodinu Ei vlast nad morima i on se, eto, svakodnevno sveti izdajničkim morskim stvorovima, tako što zahtijeva od ljudi da ih nemilice love, jedu i svakodnevno prinose na žrtvu. A upravo iz te žrtve, tvrde mudraci, rodila se bogata kuhinja od ribe i plodova mora.


SALATA OD DUBINSKIH VOLAKA

2 kg dubinskih volaka skuhatje u 2 l vode dok sasvim ne omekšaju. Tada ih čačkalicom ili iglom izvadite iz kućice, odstranite im crijevo na vrhu i meso izrežite u tanke ploške. Posolite krupnom solju, pospite mljevenim paprom i začinite sa 2 dcl maslinova ulja i 1 dcl balzamičke kvasine. Ribarski recept.

POPARA OD MORSKIH SLASTICA

Na 2 dcl miješanoga ulja popržite ploške bijele ribe koje ste prethodno obrašnili mješavinom 5 dag brašna, 5 dag krušnih mrvica krupnom solju i paprom. Kada je riba zazlatila sa obja strane ubacite u posudu 1o na krupno rezanih režnjeva češnjaka, 1 kg većih kozica i 6 školjaka lakirka te 5 dag suhih grožđica. Kad školjke i rakovi puste more pospite sa 2 dag krušnih mrvica i zalijte sa 3 dcl bijelog vina. Poklopite posudu i kuhajte iz tiha dok se školjke ne otvore. Tada pospite sjeckanim petrusimulom i služite vruče. Moja izvedenica nastala na tragu korčulanskih popara i buzara.

KIRNJARADELA

Očišćenu manju kirnju od oko 2 kg, posolite i popaprite te pecite na gradelama prvo na jakoj vatri s jedne strane, a onda sa druge da uhvati koru. Tada nastavite peči ribu na manjoj vatri dok joj se ne ocijedi masnoća, tek pri kraju podlijevajući sa 1 dcl malinova ulja. Služite pečenu kirnju odmah, sa gradela, podlivenu maslinovim uljem. Tradicionalni dubrovački način pečenja kirnje.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika