Ruski predsjednik Putin na brodu na nuklearni pogon klase 'Kirov' od 25.000 tona u uniformi ratne mornarice s ministrom obrane Sergejom IvanovomOno što je ruska vojska izvela prošlog tjedna nije viđeno od raspada SSSR-a te je ozbiljno zabrinulo Pentagon. Održala je istodobno četiri velika vojna manevra na četiri udaljene lokacije i nekoliko manjih vježbi, pokazavši da izlazi iz krize i da Rusija ponovno postaje velesila.

Prošlog utorka ruski predsjednik Vladimir Putin odjenuo je avijatičarsku uniformu, stavio na glavu pilotski šljem te i na aerodromu blizu Moskve pridružio se posadi strateškog bombardera TU-160 koji je poletio prema sjeveru. U petosatnom letu taj je 20 godina stari bombarder probio zvučni zid, uzeo gorivo u zraku, u jednom trenutku letio brzinom od 800 kilometara na sat samo 200 metara iznad površine mora te ispalio krstareću raketu X-555, dometa oko 2000 km, za koju je Putin rekao da će odlično poslužiti kad ruska vojska bude razbijala teroriste te je naredio da se uvrsti u njeno naoružanje. Avion je sletio u bazu iznad polarnog kruga, odakle je Putin prebačen na raketnu krstaricu "Petar Veliki" u Barentsovu moru, a na kojoj je prespavao.

Drugog jutra pojavio se na palubi tog moćnog broda na nuklearni pogon klase "Kirov" od 25.000 tona u uniformi ratne mornarice s ministrom obrane Sergejom Ivanovom, također u takvoj uniformi. Eskadra ruskih brodova Sjeverne flote upravo je bila na manevrima, a Putin je trebao prisustvovati najvažnijem događaju tih manevara, ispaljivanju interkontinentalne balističke rakete Sineva iz podmornice. Dok su Putin i Ivanov promatrali s palube, iz mora je izletjela moćna raketa ispaljena s nuklearne podmornice "Jekaterinburg" koja je ispod površine plovila u blizini. Raketa je 28 minuta kasnije – preletjevši gotovo cijeli teritorij Rusije sa zapada na istok – pogodila cilj na ruskom dalekoistočnom poluotoku Kamčatki, 8000 km dalje.

Ruski zapovjednici oduševljeno su obavijestili Putina da je vježba potpuno uspjela. Već u veljači prošle godine Putin je posjetio Sjevernu flotu iz istog razloga, da prisustvuje ispaljivanju rakete tipa Sineva. Tada je pomno razgledao podmornicu "Arhangelsk" i s njene palube promatrao kako će druga nuklearna podmornica, "Novomoskovsk", ispaliti dvije rakete Sineva u razmaku od sedam minuta. Prva je skrenula s pravca te je ubrzo nakon lansiranja uništena u zraku, a druga uopće nije ispaljena. Bio je to neugodan debakl. Ruski su zapovjednici otad uvjerili Putina da su utvrdili u čemu je bila greška, tu grešku ispravili te ga ponovno pozvali u Sjevernu flotu da mu to uspješnim lansiranjem i dokažu.

U pomorskim manevrima u Barentsovu moru Sjeverna je flota simulirala odbijanja napada velike neprijateljske eskadre i pokušaja iskrcavanja na ruskom teritoriju. Putin je na tiskovnoj konferenciji na "Petru Velikom" pohvalio časnike i vojnike: "Svi se sjećamo lanjskog neuspjeha. Svi tadašnji nedostaci sada su uspješno ispravljeni."

Dok je Sjevernomorska flota vježbala obrambenu operaciju, ruska Pacifička flota vježbala je napadnu operaciju, i to zajedno s ruskim zračnim snagama, ruskim padobrancima, ali i s kineskom vojskom. Kina je već objavila da će kineska vojska održati prve zajedničke manevre s ruskom vojskom, da će u njima sudjelovati kopnene, zračne i pomorske snage dviju zemalja, ukupno oko 10.000 vojnika, 1800 ruskih i 8200 kineskih. Nakon što su otkrivene pojedinosti vježbe, zapadni stručnjaci zaključili su da je u tim vježbama angažirano mnogo više kineskih i ruskih vojnika, možda čak 100.000, na širokom prostoru od ruske pacifičke luke Vladivostok do kineske ratne luke Qingdao. Bilo je obznanjeno da će se manevri zvati "Mirovna misija 2005." i da će biti simulacija akcije koju bi dvije vojske mogle izvesti po zahtjevu Ujedinjenih naroda, bude li trebalo rješavati kriznu situaciju u nekoj zemlji zahvaćenoj građanskim ratom ili ugroženoj terorističkom prijetnjom. Prema scenariju vježbe predočenom javnosti, simulirat će se razdvajanje zaraćenih snaga u nekoj trećoj zemlji, koja će fiktivno biti na kineskom poluotoku Shandong.

Kad su objavljene pojedinosti vježbe, postalo je jasno da ona ima sasvim drukčiji cilj od službeno opisanog. Tobožnjom borbom protiv terorizma Rusija i Kina počele su se pripremati za sasvim drukčije operacije, koje očito nemaju nikakve veze s terorizmom. Prema snagama avijacije, mornarice i padobranstva koje su uključene u vježbe postalo je jasno da Rusi i Kinezi zajedno vježbaju pomorski desant na utvrđenu neprijateljsku obalu, čiju će obranu razbiti strateške zračne snage, a potom će početi padobranski i pomorski desant. To nije tip operacija kakve obično pokreće UN, jer njegove misije obično idu u zemlje koje ih pozivaju, a teroristi se ne razbijaju interkontinentalnim strateškim bombarderima i teškim krstaricama.
Već na početku vježbe Rusi su u vježbu uključili znatne pomorske snage, brod za protupodmorničku borbu "Maršal Šapošnikov", razarač "Burni" te više amfibijskih brodova, a uz to i strateške bombardere TU-95MC, bombardere dalekog doleta TU-22MZ, zatim velike avione za prijevoz trupa IL-76 te više lovačkih aviona. Kina je pak uključila četiri razarača, šest brodova za prijevoz trupa, tri podmornice, znatan broj aviona te nekoliko stotina tenkova i oklopnih vozila.

Američki vojni stručnjaci zaključuju da se tu uvježbava napad na utvrđeni neprijateljski teritorij, a ne na zemlju u kaosu građanskog rata koja očekuje pomoć međunarodne zajednice. Znatne kineske snage na poluotoku Shandong glume branitelje, koje rusko-kineske kombinirane snage trebaju razbiti. Ti branitelji - "teroristi" - bili bi snaga od oko 100.000 ljudi, a njihove položaje mogla bi razbiti samo strateška avijacija. Ti "teroristi" posjedovali bi i podmornicu, koju će loviti kombinirane kinesko-ruske pomorske snage. Očito je da se pod pojmom "terorista" pretpostavlja nešto sasvim drukčije od terorista.
Dok Sjevernomorska i Pacifička ruska flota, svaka u svom sektoru, sudjeluju u tim velikim manevrima, ova druga u suradnji s kineskom vojskom, u tijeku su i druge vojne vježbe. Rusko zrakoplovstvo iskušava nove krstareće rakete X-555 koje ispaljuju u ciljeve na području Vorkute. U srednjoj Aziji ruska je vojska angažirana u još jednoj međunarodnoj vježbi: u Kazahstanu zajedno s vojnicima Kazahstana, Bjelorusije i Ukrajine sudjelovala je u vježbi "Kaspij-antiteror 2005." gdje se također tobože simulira vojno razbijanje terorističke grupe. Ali moglo bi se zaključiti da i ta operacija ima šire strateško i političko značenje te je povezana s jačanjem novog saveza stvorenog prije nekoliko godina pod imenom Šangajska organizacija za suradnju. U toj su organizaciji, čiji je cilj jačanje sigurnosti u srednjoj Aziji, Rusija, Kina i četiri bivše sovjetske republike, Kazahstan, Kirgistan, Uzbekistan i Tadžikistan. Najavljeno je da će se ovog mjeseca održati i vježba ruske i uzbekistanske vojske. Ovih dana u ruska Crnomorska flota, koja ima oko 200 brodova i 30.000 ljudi, izvela je manju vježbu u Sevastopolju simulirajući napad aviona i brzih brodica na veliki ruski brod, pa je u akciju ušla protuzračna obrana, a brod je ispalio i torpede, što su sve mogli iz daljine promatrati građani Sevastopolja. Navodno će ta velika aktivnost ruske vojske u kolovozu biti završena vježbom Strateškog zapovjedništva, lansiranjem ruskog vojnog satelita.

Zapadni analitičari tvrde da su te četiri velike simultane vježbe ruske vojske, dvije u suradnji s drugima, te ostale slične manje aktivnosti velika provjera nove vojne doktrine koju je u listopadu 2003. formulirao ministar obrane Ivanov, s elementima dosadašnje američke vojne doktrine: ruska vojska mora biti u stanju – u doba mira bez dodatne mobilizacije – uspješno riješiti zadatke u dva istodobna sukoba bilo koje vrste te simultano obavljati poslove u mirovnim misijama, samostalno i u suradnji s drugim vojskama.

Donedavno to ruska vojska nije mogla, jer je sama bila u velikoj krizi, raspala se zbog nedostatka novca, ali i nedostatka doktrine i svrhe. Vojska nije imala novca ni za modernizaciju ni za održavanje, pa su brodovi hrđali u lukama a nuklearni raketni sustavi postali su opasni za sigurnost Rusije. Nije bilo novca ni za hranu vojnika, pa su na Dalekom istoku u udaljenom zaboravljenom garnizonu vojnici umrli od gladi. Čak su i Moskovljani viđali gladne vojnike kako ulicama glavnog grada zaustavljaju automobile i prose.

Situacija se otad promijenila. Ruska je ekonomija živnula, uvelike i zbog visoke cijene nafte, i vojska dobiva mnogo više novca nego prije. Riješena je socijalna kriza u vojsci, ali i omogućena modernizacija vojnih snaga. A ruska vojska dobila je i novu doktrinu, pa i novu samosvijest. Putin je odlučan da Rusiju ponovno pretvori u poštovanu svjetsku silu, pri čemu vojska ima važnu ulogu. No sada će ona biti velika sila u novim okolnostima, ne kao prije nekoliko desetljeća u konfrontaciji s drugim velikim silama, SAD-om i Kinom, nego u suradnji s njima. Putin upozorava kako novo jačanje ruske vojske nije prijetnja nikomu, nego će cijeli svijet biti sigurniji bude li ona i jamac ruske unutarnje i vanjske sigurnosti, ali i sudionik održavanja globalne sigurnosti. Stalno ističe znatnu ulogu Rusije u borbi protiv globalnog terorizma, definirajući globalni terorizam bitno drukčije nego što ga definiraju u Washingtonu.

Ono što se događalo prošlog tjedna snažna je afirmacija te nove samosvijesti i vojne doktrine Rusije. Manevri u Barentsovu moru trebali su pokazati da su prebrođene slabosti kakve su postojale još prije godinu dana kad su se ispaljivale rakete Sineva. Održavanje četiriju velikih simultanih vježbi trebalo je pokazati da je vojska organizacijski, kadrovski i tehnički spremna istodobno efikasno djelovati na raznim stranama, u obrambenim i ofenzivnim zadacima, samostalno i u suradnji s drugim zemljama, protiv različitih protivnika. Sve to treba promatrati i u svjetlu nedavnih najava vodećih ljudi ruske države kako će Rusija razviti strateška oružja kakva nema ni jedna druga država, a tu se misli na neke vrste "pametnih" interkontinentalnih raketa, koje će biti teško zaustaviti čak i američkim antiraketnim štitom.

To ima i širu geostratešku dimenziju, a to se posebno vidi po rusko-kineskim manevrima na Dalekom istoku, događaju bez presedana. Rusija je već ulazila u zajedničke vježbe s američkom, indijskom i drugim vojskama, ali nikad nije održala ni približno tako složene manevre s bilo kojom drugom zemljom, a posebno ne s SAD-om. Ti su manevri važni i za kinesko-ruske odnose. Kineska i ruska vojska nisu surađivale već pola stoljeća, otkad su se politički razišle kineska i sovjetska komunistička partija u drugoj polovici 50-ih. U sljedećim desetljećima dvije su zemlje bile na rubu rata zbog teritorijalnih sporova, a bilo je i opasnih pograničnih incidenata. Politički odnosi počeli su se poboljšavati početkom 80-ih, a potom i vojni, ali isprva samo kad je bila riječ o kineskoj nabavi oružja iz Rusije te u sprječavanju međusobnih incidenata.

Budući da je riječ o kombiniranim kopneno-zračno-pomorskim manevrima, oni će sigurno pokazati i razmjer ofenzivnih sposobnosti ruske i kineske vojske, pa i za operacije na moru i eventualni kineski napad na Tajvan. U posljednje vrijeme kinesko-ruski odnosi u sferi obrane i sigurnosti dobili su novu dimenziju zbog suradnje u pogledu regionalne stabilnosti, Kina i Rusija uočile su da imaju istovjetne interese u nekoliko pitanja. Obje zemlje žele smanjiti američki utjecaj na pacifičkom Dalekom istoku, pri čemu svaka zasebno za to nije sposobna, ali zajedno mogu pokazati veću snagu. Imaju slične interese i u političkom pozicioniranju kad je riječ o rješavanju sjevernokorejske nuklearne krize, obje se protive agresivnom američkom pristupu i podjednako su sumnjičave prema namjeri Japana da postane regionalna sila.

Zainteresirane su da zajedno smanje povećani američki utjecaj u srednjoj Aziji, u pet bivših sovjetskih republika. Kina i Rusija zato su s Kazahstanom, Kirgistanom, Tadžikistanom i Uzbekistanom osnovale Šangajsku organizaciju za suradnju, kako bi koordinirale akcije u sferi sigurnosti i zajedničke politike u srednjoj Aziji. Kina i Rusija nastoje uvjeriti režime u tamošnjim državama da im mogu snažnije jamčiti opstanak i stabilnosti nego SAD. Uzbekistanski režim nakon 11. rujna 2001. dao je SAD-u strateški važnu bazu za napad na talibane u Afganistanu te je u jednom trenutku ostavljao dojam glavnog američkog saveznika u tom dijelu svijeta. No sada je uzbekistanski predsjednik Islam Karimov zatražio od SAD-a da napusti tu bazu u roku od šest mjeseci, nezadovoljan što je američka vlada kritizirala njegov režim zbog stanja ljudskih prava i načina kako je gušio lokalne nemire. U tom kontekstu i vojna vježba "Kaspij-antiteror 2005." dobiva novu dimenziju, ne samo kao vježba u borbi protiv terorizma, nego i kao znak povećane vojne suradnje koja može biti ključna ako neka od država s područja bivšeg SSSR-a uđe u spor s SAD-om zbog američke prisutnosti na tom području.

Zanimljivo je da američki promatrači nisu pozvani da prate kinesko-ruske manevre, iako su neke druge zemlje dobile poziv da pošalju promatrače. Stoga je SAD na to područje poslao svoje dodatne pomorske snage, kako bi ih pratile iz blizine. U SAD-u i te manevre i razvoj vojnih odnosa Kine i Rusije promatraju sumnjičavo jer će to ojačati i Kinu, koju SAD smatra prijetnjom za sebe u budućnosti, ali i Rusiju koja sada izlazi iz krize. Novi zapovjednik američke pacifičke flote admiral Gary Roughead već je najavio da će SAD neke baze američkih nosača aviona iz kalifornijskih luka prebaciti na Guam i u Japan.