Turisti dolaze iz svih krajeva "Unatoč gunđanju u hrvatskim turističkim krugovima da Zagreb nema ponudu dostojnu većih europskih gradova, ove godine glavni grad Hrvatske doživljava pravi turistički bum", uvjeren je Dražen Hochecker, zamjenik direktora Turističke zajednice grada Zagreba. U protekle četiri godine bilježi se porast posjeta stranih gostiju Zagrebu veći od deset posto na godinu, a u prvih sedam mjeseci ove godine Zagreb je posjetilo čak 37 posto više stranaca nego prošle godine, potvrdio je Nacionalu predsjednik Turističke zajednice grada Zagreba Vladimir Velnić.

U Turističkoj zajednici istaknuli su da je do početka kolovoza ove godine bilo 265.000 dolazaka stranih turista te gotovo pola milijuna noćenja. To potvrđuje i Društvo turističkih vodiča Zagreba, koje okuplja 85 licenciranih vodiča s položenim stručnim ispitima na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Prema najavama Milovana Stoisavljevića, dispečera koji prima narudžbe za razgledanje grada iz turističkih i putničkih agencija te potom raspoređuje posao, prošlogodišnjih 1800 razgleda Zagreba u pratnji njihovih vodiča bit će nadmašeno.

Turistički obilazak grada počinje autobusom od Mimare i HNK, preko Lenucijeve potkove na potezu od Glavnog kolodvora do Amruševe, a nakon razgledanja Mirogoja slijedi povratak do katedrale kao stožerne točke svih turističkih skupina, koje najčešće dolaze u dvodnevni posjet Zagrebu na svojim kružnim putovanjima po Hrvatskoj. Od katedrale se ide pješice u razgledanje Gornjeg grada, a potom se vraća u gradsko središte preko Markova trga i Kamenitih vrata uz obavezno skretanje u Tkalčićevu ulicu. Razgledanje grada završava na Trgu bana Jelačića, a nakon eventualnog obilaska Gajeve i Bogovićeve, slijedi povratak do katedrale. "Čini se da će ove godine biti više od 2000 turističkih razgledanja grada", procijenio je Stoisavljević.

Uza sve veću potražnju turističkih vodiča u Zagrebu, posebno onih koji se služe japanskim i kineskim jezikom, zagrebačka turistička agencija Event nudi i razgledanje grada u pratnji kostimiranih vodiča. Oni su od glave do pete odjeveni u hrvatskog pisca Augusta Šenou ili u slavnu zagrebačku novinarku i književnicu Mariju Jurić Zagorku. I taj posao, kako tvrdi Mladenka Majerić iz te agencije, ide dobro.

Da se turističko tržište i u Zagrebu i te kako uzburkalo, potvrđuju i neke neugodnosti. Zinka Hadžić, predsjednica krovne organizacije udruga hrvatskih turističkih vodiča, tvrdi da su se vodiči suočili s nelojalnom konkurencijom, koja svoje klijente nelegalno vodi u razgledanje grada. To obično rade pratitelji skupina iz inozemstva koje stižu autobusima. "Kada bi se takvo što dogodilo u Italija, policija bi istoga trenutka reagirala. Naplatila bi globu 400 eura, a onaj tko bi prekršio svugdje u svijetu nepisana pravila u tom poslu da ga obavljaju licencirani domaći vodiči, u putovnicu bi dobio žig s upisanom dvogodišnjom zabranom ulaska u zemlju. I to ne samo u Italiju, nego i u sve ostale zemlje schengenskog režima", objasnila je Zinka Hadžić, koja je zbog tog problema zatražila i prijem kod gradonačelnika Milana Bandića.

Navala turista u Zagreb, među kojima se najviše povećao dolazak Amerikanaca, Francuza i Španjolaca, a sve je više i Portugalaca i Japanaca, pozitivno je iznenadila i ugostitelje, koji su uglavnom koncentrirani na potezu od Tkalčićeve preko Dolca do katedrale na Kaptolu. Potvrdili su nam to i sugovornici iz triju najvažnijih restorana u kojima objeduju turističke grupe: Kaptolska klet nasuprot katedrali, Kerempuh na Dolcu i Katedralis, smješten na križanju Vlaške i Bakačeve ulice.

Snježana Mikulić, direktorica Kaptolske kleti, pozitivno je ocijenila ovogodišnji turistički bum jer su strani turisti ovo ljeto uspješno nadomjestili manjak domaćih gostiju. Marko Belinić, voditelj restorana Katedralis, orijentiranog uglavnom na stranu klijentelu, također kaže da je ovogodišnji posjet stranaca nadmašio sva njihova očekivanja. "Posla ima i više nego dovoljno, a gosti su doista zadovoljni ne samo našom ponudom nego uopće onim što dobivaju i što mogu doživjeti u Zagrebu", istaknuo je Belinić. Nikica Vuksan, koji je 1994. od roditelja supruge preuzeo posao u "Kerempuhu", kavani na samoj tržnici odakle puca pogled na cijeli Dolac, također je zadovoljan poslom i gostima. Zbog toga je morao proširiti i preurediti restoran. "Daleke 1974. godine 'Kerempuh' su otvorili Ivan i Goranka Rukavina nudeći tada na platou ispred današnjeg restorana kotlovinu. I onda su strani turisti Dolac doživljavali kao otkriće. Tast se često prisjeća da su Japanci sve na Dolcu neumorno snimali fotoaparatima", prisjetio se Vuksan obiteljskih priča.

Vladimir Velnić kaže da je ova uspješna sezona rezultat plana koji je Turistička zajednica grada postavila prije dvije godine na osnivačkoj sjednice nove skupštine. "Željeli smo da Zagreb postane turistička destinacija, a značajniji rezultati vidljivi su već ove godine", rekao je Velnić. Tome će, dodao je, još više pridonijeti i to što je nakon više desetljeća razmišljanja o gradnji kongresnog centra u Zagrebu, ove godine napokon raspisan natječaj za projekt. "Centar će biti smješten na 5500 četvornih metara iza hotela Westin, odakle se nedavno iselila Medika. Do kraja studenoga trajat će natječaj, a nakon toga će se otkupiti pet radova, a najkasnije na jesen sljedeće godine počet će se i graditi", uvjeren je Velnić.

Što to znači za Zagreb koji je postao tražena destinacija i za kongresni turizam, najbolje je objasnio Dražen Hochecker iznoseći podatak da se u tom sektoru vrti čak 70 posto ukupnog novca u turizmu. Hochecker kaže da je turizam kao gospodarska grana jedna od najprofitabilnijih djelatnosti, kao što su visoka tehnologija, naftna industrija, mobilna telefonija ili trgovina oružjem.
Kongresni je centar trebao biti smješten na Zagrebačkom velesajmu zbog velikog slobodnog prostora i parkirališta. Razmišljalo se i o prostoru starog Paromlina nedaleko od Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog. "Ipak se na kraju odlučilo da to bude prostor Westina, u samom središtu grada, gdje su i drugi hoteli s pet zvjezdica, koji su potrebni za taj tip turističke ponude", dodao je Velnić.

Da Zagreb kasni s turističkom ponudom pokazuje nedavno zanimanje vodeće svjetske farmaceutske tvrtke Pfizer iz Amerike, koja je htjela organizirati skup u Zagrebu, ali nije našla prikladan prostor. Zagreb je ove godine već izgubio šansu za organizaciju godišnje skupštine Europske banke za razvoj i obnovu. Uvidjevši da Zagreb nema odgovarajući prostor, vodstvo te financijske ustanove odlučilo se za Beograd i njegov Sava centar. Osim kongresnog centra, koji bi mu osigurao ulazak u svijet visokog turizma, Zagreb nema ni pravoga kampa, iako turisti traže i takvu vrst smještaja. Jedini prostor za kampiranje smještan je uz motel Plitvice, gdje ima mjesta za nešto više od tridesetak šatora.
"Ponuda hostela, za koje su posebno zainteresirani back packeri, turisti s velikim ruksacima na leđima koji s malo novca putuju svijetom, zadovoljavajuća je. Oni uspijevaju pronaći prenoćište već za petnaestak eura u višekrevetnim sobama, najčešće u dva hostela: u Petrinjskoj ulici i u privatnom na Ravnicama", potvrdila je Petra Maršić, turistička djelatnica u Informacijskom turističkom uredu na Zrinjevcu.

Oni koji svakodnevno komuniciraju sa strancima primjećuju da nema ni ugostiteljskih objekata koji bi radili do ranih jutarnjih sati, poput pubova i manjih restorana. Nedjeljom, na primjer, dolaze turističke skupine iz susjedne Slovenije, iz Čateža ili iz Rogaške Slatine, i rado bi potrošili novac baš u Zagrebu. Ali nema otvorenih mjenjačnica u samom središtu grada na koji su usmjereni njihovi dolasci, a u zagrebačkim se restoranima ne može platiti račun u stranoj valuti. Iznimka su hoteli, koji imaju vlastite mjenjačnice.
Unatoč svemu, zagrebačko je središte ovoga ljeta puno stranaca: uz tradicionalne goste iz Njemačke i Italije, koji su i dalje na prvom mjestu, ove godine Zagreb je posjetilo i puno Francuza, Španjolaca i Britanaca. "Amerikanaca, kojih je prošle godine bilo 15.700, u prvih sedam mjeseci bilo je 13.500, a očekuje se povećanje od tridesetak posto. Francuzi, čiji se posjet Zagrebu prošle godine povećao 26 posto, i ove godine dolaze sve više u grad, a u prvih sedam mjeseci došlo ih je 14.000. Jedina zemlja iz koje je primijećen slabiji posjet je Austrija, što djelomice objašnjavamo i njezinom blizinom i time da je većina Austrijanaca koji su željeli vidjeti Zagreb već to i obavila", rekao je Hochecker.

No iako Austrijanaci manje posjećuju Zagreb, zahvaljujući upravo pozivu iz Beča, u Zagreb su se vratili Japanci. Beč, Budimpešta i Zagreb zajedno su u paketu ponuđeni na japanskom turističkom tržištu. Kako je objasnio Hochecker, u Beču su primijetili da je sve manje turista iz Japana te da bi njihovo povjerenje mogli vratiti ponudom turističkih posjeta široj regiji, koji bi uz Beč obuhvatili i razgledanje Budimpešte i Zagreba. Stoga su prije tri godine pozvali Zagreb na suradnju. Organizirano je i zajedničko predstavljanje u Japanu, što je ove godine rezultiralo da je Zagreb posjetilo 4000 Japanaca, koji najčešće dolaze u manjim skupinama.

Prema Hocheckerovim riječima, Francuzi su ove godine najčešći zagrebački posjetitelji, za što je zaslužna i dubrovačka agencija Guliver, koja je organizirala turistička putovanja od slijetanja zrakoplova u Dubrovniku do obilaska velikog dijela Hrvatske, u jednoj varijanti i susjedne Slovenije. "Nakon Dubrovnika slijede posjeti Splitu, Trogiru, Šibeniku i Zadru. Iz Zadra se ide u Opatiju, zatim u Sloveniju, gdje se posjećuju Postojna i Ljubljana, a nakon Zagreba se preko Plitvica vraćaju u Dubrovnik. U Dubrovniku se organizira i posjet imanju u okolici gdje se priređuje folklorni program toga kraja", opisala je raspored turističkog putovanja Ivana Jurčević, pratiteljica skupine Francuza koja je u Dubrovnik stigla iz Pariza, Liona i Nantesa.

Pokušala je odgonetnuti kako to da je ove godine u Francuskoj toliko poraslo zanimanje za Hrvatsku. Jedan od odgovora bio je dar francuskog para, ugledni francuski časopis Geo, posvećen putovanjima po svijetu, koji je cijeli broj svojeg lipanjskog izdanja posvetio Hrvatskoj, gdje je i Zagreb našao svoje mjesto. "Zagreb je postao turističko odredište i to se više neće zaustaviti. Zato trebamo ponuditi različite sadržaje, pa i one u okolici, na primjer Andautonia, vrijedno arheološko nalazište u Turopolju, nedaleko od Velike Gorice. Riječ je o otkrivenim ostacima rimskog naselja iz I. stoljeća», zaključio je Velnić.