"Arthur C. Clarke mi je rekao 2001. da je nevjerojatno da narod kojemu pripada i država gdje se rodio Noordung ne shvaćaju da iz njihovih krajeva potiče jedna od najfascinantnijih osoba 20. stoljeća. Pa jedan njegov satelit, kojega su Clarke i Kubrick preuzeli iz njegovih skica, za film '2001: Odiseja u svemiru' izgleda kao pulska Arena. Idioti se hvale s kravatama, potpuno nepotrebnim objektom čija je originalna namjena bila krpa da se ne uprljaš dok jedeš, a ignoriraju svemir. Iako je porijeklom Slovenac i dijelom Austrijanac, Potočnik se rodio u Puli i danas bi mu to pisalo na osobnoj karti", kaže slovenski redatelj Dragan Živadinov zahvaljujući kome je Herman Potočnik Noordung dobio ulicu u Ljubljani i spomenik u Mariboru.

Tuberkuloza s fronte

Herman Potočnik, koji je 1928. izdao knjigu "Problem vožnje svemirom", rodio se u 12. prosinca 1892. godine u vojnoj bolnici u Puli. Njegov otac Jožef bio je doktor i visokorangirani časnik u austrougarskoj mornarici, a majka Minka potomak čeških imigranata. Roditelji su mu živjeli u malom mjestu Vitanja u Sloveniji, no zbog očeva služenja u austrougarskoj mornarici ubrzo su otišli u Pulu. Potočnik je imao samo dvije godine kada mu je otac umro, a tada se s majkom preselio u Maribor gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Imao je dosta germanofonih rođaka dobrostojećih industrijalaca, a on je bio introvertan s velikim osjećajem za red. Nakon gimnazije stric ga je poslao u vojnu akademiju gdje je specijalizirao mostogradnju, a čim je počeo Prvi svjetski rat bio je mobiliziran. Ratovao je u Galiciji, Srbiji i Bosni te na Soči gdje je dobio tuberkulozu koja će ga pratiti do kraja života. Poslije rata, u dobi od 25 godina, zbog problema s plućima otišao u penziju te je upisao Bečko tehničko sveučilište, odsjek tehničkog i mehaničkog inženjerstva. Ondje je specijalizirao balistiku, što je preteča raketne tehnologiji.

Lift za svemir

"Meni je uvijek bilo zanimljivo da nitko ne zna priču o Potočniku. Jedan od razloga je sigurno i bio da su svi koji su govorili njemački nakon Drugog svjetskog rata bili tabuizirani. No Noordung je preminuo 1929. i nema nikakve veze s nacizmom," kaže Živadinov. Raketnom tehnologijom prvi se počeo baviti ruski fizičar Konstantin E. Ciolkovski koji je o tome napisao četiristo radova, a postao je popularan k nakon prvog svjetskog rata postaje popularan. U doba dok je Ciolkovski tek počeo razvijati svoju teoriju, u Rumunjskoj se rodio Herman Obert koji je jako važan za Potočnika. Oko Oberta se skupila velika grupa ljudi, od režisera Fritza Langa do Wernera von Brauna. Nakon što je Potočnik vidio 1925. Obertovu knjigu, odlučio je napisati svoju, "Problem vožnje svemirom". Potočnika su tada svi smatrali čudakom jer je bio jako povučen, a kad bi ga tko pitao što radi, odgovarao je "Radim lift za svemir".

Uz posredništvo Hermana Oberta Potočnikova knjiga je izašla 28. 12. 1928. u Berlinu, a vidio ju je Werner von Braun, tada gimnazijalac, i preko nje se zainteresirao za kozmonautiku. Herman Potočnik tada je uzeo pseudonim Noordung – što u bečkom govoru znači nered - najvjerojatnije da ne izgubi vojnu penziju jer je izdao knjigu. "Potočnikova knjiga ima dva dijela. Prvi je znanstveno utemeljen i do danas je većina ideja iz te knjige ostvarena. No on je usred pisanja shvatio da će umrijeti od tuberkuloze te je počeo pisati euforično zbog čega je drugi dio knjige vizionarski. U Ljubljani su 1928. ljudi hodali u cilindrima hodali i konji su srali po ulicama, a Noordung je već bio u svemiru. Knjiga je već sljedeće godine objavljena u Americi, u SF magazinu Wonder Stories, a 1935. izašla je u Rusiji. U Hrvatskoj će jedna od najvažnijih knjiga 20. stoljeća izaći tek 2005., a autor se rodio u Puli. To je suludo", kaže Živadinov.

Werner von Braun
Noordung je umro 29. kolovoza 1929. i pao u zaborav. "Ja sam se s njegovim imenom sreo tek 1983. kada smo radili jednu predstavu gdje sam bio asistent. U razgovoru je jedan rekviziter sasvim slučajno rekao da je postojao čovjek iz Slovenije koji je radio rakete. Ja sam se zabezeknuo, ali to tada nije bilo polje mog zanimanja. Nekoliko godina kasnije od tog sam rekvizitera zatražio dokumente i dokaze o postojanju tog Slovenca. On je kao dijete '60-ih bio opsjednut svemirom i izrezivao je i lijepio članke o tome. Ono što sam otkrio bilo je fantastično. Aco Pasternjak, novinar iz Maribora, bio je u Americi i kao dopisnik bio je poslan da izvještava s lansiranja prvog Apolla. Pasternjak je sjedio na konferenciji koju je vodio Werner von Braun koji je tamo izjavio da bez Hermana Potočnika Noordunga ne bi bilo letova u svemir. Pasternjak je shvatio da je Potočnik Slovenac i napisao o tome tekst koji je izašao u troje novina, ali ga nitko nije shvatio ozbiljno jer nije imao dokaz da je Potočnikova knjiga uopće postojala. Tu je počela moja osobna Odiseja s Potočnikom - uspio sam naći originalno izdanje koje i danas čuvam. No tek nakon što smo napravili konferenciju o Noordungu u Mariboru 2000., na koju su došli znanstvenici iz Austrije, Njemačke i Ruske svemirske agencije, NASA ga je primijetila i priča se o njemu popularizirala", kaže Živadinov.

Biomehaničko kazalište
Na nagovor Živadinova Dean Zahtila je devedesetih počeo tražiti dokaze o njegovom rodnom mjestu te je nakon nekoliko pokušaja našao Potočnikov rodni list u arhivi u Poreču. Ostavština Hermana Potočnika Noordunga nije utjecala samo na znanost – njegova predviđanja geostacionarnih satelita, raketoplana, svemirskih stanica te solarnog napajanje letjelica danas su stvarnost - nego i na umjetnost. Živadinov je pokrenuo Noordung biomehaničko kazalište u kojem postavlja u zrakoplovu za treniranje astronauta predstave sa živim glumcima u uvjetima nulte gravitacije, a i svakih deset godina sve do 2045. lansirat će po jedan satelit u svemir koji će zamjenjivati žive glumce. Dok je geostacionarni satelit nesporni Potočnikov izum, svemirske stanice je zamislio prema nekim ranijim prijedlozima, ali do takvih pojedinosti i do tako zrelog stupnja da svi kasniji projekti u osnovi samo precrtavaju njegov projekt. Stoga se čak i Clarke, čije ime nosi orbita po kojoj se kreću sateliti, složio da se ona preimenuje u Noordungovu orbitu.

Labin Art Express

Točno 75 godina nakon izlaska originala Potočnikovo djelo prevedeno je na hrvatski jezik te je ovih dana izdano u nakladi udruge Labin Art Express. U tijeku je i akcija Labin Art Expressa Noordung-NASA-Pula kojom bi se Potočnika trebalo popularizirati diljem Hrvatske, s nizom predavanja, performansa, izložbama i projekcijama, gdje će se  predstavit proces stvaranja umjetničke materije iz neumjetničkih, znanstvenih predložaka. Tijekom 2005. Labin Art Express izvest će ovu akciju u desetak hrvatskih gradova, a dio akcije je i projekt podizanja Potočnikova spomenika u Puli.