Objavljeno u Nacionalu br. 511, 2005-08-29

Autor: Berislav Jelinić

PREDSJEDNIK NAKON GODIŠNJEG ODMORA

Vlada će imati velikih problema s aferom 'Liburnija'

Predsjednik RH Stjepan MesićPredsjednik RH Stjepan Mesić"Nikad nisam podržavao one koji su uz sudjelovanje vlasti izigravanjem preko noći od običnih smrtnika postali milijarderi", izjavio je za Nacional u ponedjeljak poslijepodne predsjednik Stjepan Mesić odgovarajući na pitanje što u kontekstu afere Liburnija misli o Darku Ostoji i Georgu Eltzu, osobama koje su u njoj trebali profitirati. U svom prvom intervjuu nakon povratka s godišnjeg odmora, hrvatski je predsjednik otkrio Nacionalu da će zbog afere Liburnija zatražiti temeljitu reviziju kuponske privatizacije. Napomenuo je da će se o tom problemu konzultirati sa svim mjerodavnim državnim tijelima, ali i da će obvezno ustrajati na tomu da se u slučaj posebno uključi Državno odvjetništvo, koje bi trebalo ustanoviti tko je u vlasti omogućio malom broju pojedinaca da izigraju stradalnike Domovinskog rata.
Mesić je u razgovoru za Nacional opisao i što predlaže kako bi se ispravila nepravda koju su stradalnicima Domovinskog rata nanijeli neki vlasnici prijašnjih PIF-ova te iznio kakve bi političke posljedice zbog tog slučaja mogla pretrpjeti vlada premijera Ive Sanadera.

NACIONAL: Što u svjetlu afere Liburnia mislite o kuponskoj privatizaciji i njenim akterima?

- Mislim da se u svjetlu novih okolnosti treba provesti temeljita revizija kuponske privatizacije jer je dio njenih aktera izigrao volju zakonodavca. Zakonodavac je kuponskom privatizacijom htio pomoći stradalnicima Domovinskog rata. Oni su dobili kupone određene vrijednosti, koje su naknadno pretvarali u dionice u nekim tvrtkama. Neke su tvrtke bile kvalitetnije a neke na izdisaju. Bilo je različitih tvrtki različitih vrijednosti. Potom su se formirali PIF-ovi, koji su trebali upravljati ukupnom vrijednosti kupona svih članova koje su uspjeli prikupiti. To su trebali raditi na dobrobit stradalnika Domovinskog rata.
Sve je bilo motivirano željom da im se pomogne. No vodstvo PIF-ova naknadno je pretvorilo fondove u holdinge, usto jeftino kupujući dionice od stradalnika Domovinskog rata. Time su praktično izigrali volju zakonodavca koji je htio pomoći stradalnicima Domovinskog rata. Oni su od tih stradalnika, koji žive u nuždi, često na rubu socijalne egzistencije, kupovali dionice po možda 10 posto njihove realne vrijednosti. Na kraju se došlo do toga da je država privilegirala nekoliko vlasnika PIF-ova koji su od stradalnika u tim uvjetima kupili njihove dionice po nerealno niskim cijenama.
Tu je pravi izvor grijeha počinjenih u kuponskoj privatizaciji. Zato smatram da onima koji su pod tim uvjetima kupili dionice od stradalnika Domovinskog rata treba priznati samo onaj postotak vlasništva koji odgovara postotku realne cijene dionice koju su vlasniku kupona platili. Drugim riječima, ako je netko od stradalnika Domovinskog rata kupio neku dionicu za 10 posto njene tada realne tržišne cijene, treba mu priznati da ima vlasništvo nad 10 posto od te dionice. Ostatak treba vratiti u državni portfelj.

NACIONAL: Ne mislite li da će to biti teško provesti u praksi? Što predlažete kad je o provođenju te ideje riječ?

- Ne slažem se s onima koji tvrde da će to u praksi biti teško provesti. Ako je bilo moguće izigrati volju zakonodavca, onda je moguće i pronaći mehanizam koji će omogućiti da se volja zakonodavca ipak naknadno poštuje a svrha kuponske privatizacije ostvari.
NACIONAL: Kakve ćete konkretne korake poduzeti za realizaciju te svoje inicijative?
- Prvo ću tražiti novo skraćeno izviješće Državne revizije o kuponskoj privatizaciji. Zatim ću se s njima konzultirati i tražiti od njih sugestije i prijedloge po tom pitanju. Svakako ću tražiti da se u cijeli slučaj vrlo aktivno umiješa i Državno odvjetništvo te druga mjerodavna tijela. Učinit ću sve što je u mojoj moći da pokrenem proces koji će dovesti do toga da se ostvari volja zakonodavca prilikom ulaska u kuponsku privatizaciju.

NACIONAL: Mislite li da bi Državno odvjetništvo u tom kontekstu trebalo razgovarati i s Darkom Ostojom i Georgom Eltzom?

- Oni nisu mogli sami učiniti ono što su učinili. Razgovor treba početi prvo s onima koji su im to omogućili. Zato se prije svega treba podsjetiti povijesti stvaranja PIF-ova i okolnosti koje su im prethodile, a zatim okolnosti njihova pretvaranja u holdinge. Mjerodavne institucije trebaju ući u genezu tog procesa i regulativom riješiti problem.

NACIONAL: Hoćete li zatražiti i preispitivanje statusa postupaka u kojima su neki dužnosnici Fonda za privatizaciju već bili optuženi da su Ostojinu fondu nezakonito dodjeljivali dionice nekih tvrtki u kuponskoj privatizaciji, kao i brojnih postupaka koji su pokrenuti radi neregularnih zamjena dionica države i PIF-ova, što je u konačnici neizravno i rezultiralo aferom Liburnija?

- Pravnički gledano, zatražit ću da se krene ab ovo, odnosno od početka stvari. Time želim omogućiti da se definira što se kuponskom privatizacijom željelo, kako su stradalnici Domovinskog rata izigrani i tko je to omogućio. Logično je da će u tom procesu u određenim fazama doći i do preispitivanja procesa koje ste spomenuli. Ne prihvaćam tvrdnje da smo u ovom kontekstu nemoćni ili da smo zbog nečijih nedefiniranih skrivenih utjecaja prisiljeni čekati zastare određenih sudskih postupaka koji su zbog toga svega već pokrenuti. To nam se već dogodilo u pretvorbi i privatizaciji pa je tisuće predmeta otišlo u zastaru. Ovaj se put to ne bi smjelo dogoditi.

NACIONAL: Budući da smatrate da se u reviziju kuponske privatizacije treba krenuti ozbiljno i od samog početka njena provođenja, isključuje li to mogućnost da se Vlada uskoro ponovno nagodi s Ostojom i Eltzom u ovom slučaju?

- To se može rješavati na dva kolosijeka. Na jednoj strani se treba ustanoviti kada je počelo izigravanje volje zakonodavca i ratnih stradalnika, a drugi je kolosijek konkretni slučaj. Ako država nekomu duguje i postoji mehanizam prema kojem to država treba platiti, a u državnom proračunu nema novca ili stavke za taj dug, onda se treba ići na pribavljanje tih sredstava. To se može učiniti nekom prodajom ili dizanjem kredita. Ako se diže kredit, onda se treba reći koliko se duga njime plaća. Pitam se je li moguće da je procjena Liburnia Hotela, napravljena na početku 90-ih, relevantna za određivanje cijene te tvrtke danas, te da se takva procjena vrijednosti uzima kao osnova za podmirenje nekakva imaginarnog duga. Procjenu vrijednosti Liburnije treba učiniti na tržištu a ne proizvoljno. I u ovom je slučaju notorno da je riječ o izigravanju jednog poslovnog običaja. Tako se ne može poslovati i to je neodgovorno ponašanje prema državnoj imovini.

NACIONAL: Takvo je ponašanje neodgovorno prema državnoj imovini ali je vrlo korisno za privatne interese Darka Ostoje i Georga Eltza. Što mislite o njima dvojici?
-

Tko zna za čije je još privatne interese takvo ponašanje bilo korisno? Podržavam sve koji svojim novcem otvaraju nova radna mjesta u Hrvatskoj i aktiviraju naše potencijale. Uvijek ću ih podržati i uvijek sam ih podržavao. No nikad nisam bio za to da se raznim izigravanjem, uz prisustvo vlasti, bez obzira o komu se radi, obični smrtnici preko noći pretvaraju u milijardere. Tomu se oštro protivim. Riječ je o kapitalu koji su stvarale generacije našeg naroda, a koji je potezom pera prešao u vlasništvo nekoga koji u to ništa nije uložio.

NACIONAL: Kako komentirate dosadašnje ponašanje Vlade u aferi Liburnia? Smatrate li da je Vlada a ne čelništvo Fonda za privatizaciju odgovorna za nju?

- Sigurno je da je Vlada htjela hitno reagirati i pronaći "Pedra", odnosno prozvati odgovorne u ovom slučaju. No to nije dovoljno jer se velike pljačke, pogotovo kada je državni novac u pitanju, ne mogu događati izvan dosega utjecaja nositelja vlasti. Zato treba utvrditi tko je sve u tu aferu bio upleten od njena početka, kada je stvoreno to nenormalno stanje, do danas.

NACIONAL: Mislite li da bi afera Liburnia u političkom smislu mogla imati dramatično neugodne posljedice za Vladu?

- Ako bi Vlada ustrajala na tomu da ni kod koga nema nikakve odgovornosti nego je dovoljno da odstupe dva državna
dužnosnika, onda bi to mogla biti velika poteškoća za Vladu. To će se u tom slučaju protezati sve do sljedećih izbora. Zato bi za Vladu bilo najbolje da se u tu aferu uplete svim svojim mehanizmima te da pomogne da se problem razriješi do kraja.

NACIONAL: Jeste li s premijerom Sanaderom razgovarali o tom slučaju? Ako niste, namjeravate li to učiniti?

- Nisam o tome razgovarao s premijerom Sanaderom. Tijekom godišnjeg odmora čuli smo se nekoliko puta. No razgovarali smo o sasvim drugim temama.

Nacional posjeduje dokument koji pokazuje da je SN Holding ponudio kupnju dionica Dom holdinga od svih nositelja otplaćenih dionica. Tu su ponudu na privatne adrese slali svakom vlasniku dionica. Prije je takva aktivnost bila sporna, a Ostojine ljude sumnjičili su da su ih otkupljivali i u vrijeme kada to nije bilo dopušteno. Zbog takvih je aktivnosti jedan broker navodno izgubio svoju licencu, a naknadno se zaposlio u jednoj od tvrtki pod Ostojinom kontrolom.
Predsjednik Stipe Mesić takve aktivnosti naziva izvornim grijehom kuponske privatizacije, u režiji nekih sudionika vlasti i malobrojnih vlasnika i menadžera PIF-ova. Zbog toga i traži reviziju kuponske privatizacije i povrat na prijašnje stanje.

Vezane vijesti

'Nikolić - četnički vojvoda ili redizajnirani predsjednik?'

'Nikolić - četnički vojvoda ili redizajnirani predsjednik?'

Uoči inauguracije Tomislava Nikolića na mjesto predsjednika Srbije, novosadski Dnevnik objavio je osvrt bivšeg predsjednika Hrvatske Stjepana Mesića… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika