U srijedu, 7. rujna, u Jutarnjem listu objavljen je članak o Meštrovićevu paviljonu u Zagrebu, zaštićenom spomeniku kulture moderne arhitekture nulte kategorije, koji propada zbog manjka novca za obnovu. Iako na prvi pogled tekst djeluje korektno s odgovarajućim naslovom, u njemu su se potkrale brojne, za članove Upravnog odbora Hrvatskog društva likovnih umjetnika pogrešne izjave i netočni podaci. Predsjednik HDLU Vatroslav Kuliš, dvojica potpredsjednika Petar Barišić i Damir Sokić te ravnateljica HDLU Laura Topolovšek u demantiju Nacionalu ističu da se takvim površnim pisanjem nanosi šteta projektu obnove zaštićene hrvatske kulturne baštine. Tekst u Jutarnjem nije autoriziran, no nema prevelikih zamjerki na dio koji je odradila Patricija Kiš. Do 2003. su Ministarstvo kulture i Grad već bili uložili više od tri milijuna kuna, što je pokrilo prvu fazu obnove, saniranje središnjeg krovnog prstena, odnosno jedne petine zgrade.
"Nakon svečanog otvaranja kupole 2003. u javnosti je stečen pogrešan dojam da je Dom hrvatskih likovnih umjetnika dovršen i restauriran. Siguran sam kako su taj dojam stekli i neki vodeći ljudi u strukturama koji su važni za daljnje financiranje projekta", rekao je Kuliš za Nacional. Novinar Jutarnjeg lista proizvoljno je konstruirao kako su Upravni odbor HDLU i Duško Ljuština, član Poglavarstva za kulturu, obrazovanje i sport, u zategnutim i nedefiniranim odnosima. "Baš obrnuto! U prvoj verziji teksta koji je potpisala Patricija Kiš upravo samo naglašavali jako dobre odnose s Milanom Bandićem i Duškom Ljuštinom, što je u tiskanoj verziji nestalo iz teksta. Novinar uopće nije razgovarao s Upravnim odborom HDLU, a iz Ljuštinina odgovora vidi se da su Ljuštini postavljena tendenciozna ili, dopuštamo, pogrešna pitanja", izjavio je Kuliš, i dodao kako su Bandić i njegov ured te Ljuština pomogli u lipnju oko organizacije zahtjevne izložbe 39. zagrebačkog salona, maksimalno ubrzali dobivanje dozvola za jumbo-plakate i parkiranje golemog kamiona ispred paviljona, i kako je nedavno s Bandićem dogovoreno da nakon što Ministarstvo kulture nakon dvije godine stanke uplati na račun HDLU 700.000 kuna i Grad Zagreb donira jednaku svotu.
"Ne znam čemu dezinformacije i stvaranje tenzija. Odlično surađujemo s Ljuštinom. Radovi na takvom spomeniku kulture vrlo su skupi, a kada se u medijima kao od šale spominju cifre u desecima milijuna kuna za druge projekte izvan kulture, nitko uopće ne reagira. To je nedopustiv i neozbiljan odnos prema hrvatskoj baštini, gdje uvijek na kraju ispašta spomenik", istaknuli su Kuliš i ravnateljica Topolovšek. Stav Upravnog odbora o tekstu u Jutarnjem je jednoglasan: u njemu je točno jedino da za projekt obnove od 2003. nije uplaćena ni kuna, i da još nedostaju osnovni uvjeti u interijeru Meštrovićeva paviljona zbog čega ne mogu iznajmljivati prostor za velike reprezentativne svjetske izložbe, te da im je Bandić darovao kombi za prenošenje umjetnina. "Očišćena je samo jedna trećina krova, a veći je dio, oko 800 kvadrata, još zaliven bitumenom. To su strašno spori i skupi radovi restauriranja. Od kotlovnice u podrumu zgrade trafostanica je opasnija za cijeli okolni kvart, oko čijeg nam je uklanjanja već počelo logistički pomagati Ministarstvo kulture i Gradsko poglavarstvo", objašnjava potpredsjednik Sokić. Veliki su troškovi uvođenja klimatizacije i grijanja, zaštite staklene kupole od kondenzacije, uređenja golemog podrumskog prostora, adekvatne rasvjete za izložbe i iseljenje Povijesnog muzeja čime bi HDLU dobio depoe za umjetnine i arhiv društva.
"Ne znam zašto u tekstu nije naveden ni jedan pozitivan podatak, a to je da je pitanje dana da nam Ministarstvo kulture uplati 200.000 kuna za sanaciju sanitarnih čvorova i premještanje toaleta iz prizemlja u podrum, prema originalnom projektu Ivana Meštrovića", komentira Kuliš i ističe kako se ovako intoniranim tekstovima u javnosti dobiva pogrešan dojam o tijeku radova na projektu vraćanja zgrade u prvobitno stanje. "Bili smo ogorčeni kako kod nas u financiranju kulture nema kontinuiteta, što je pogubna praksa za hrvatsku kulturu uopće. Svi su drugi projekti nastavljeni nakon Vujićeva odlaska 2003., i Muzej Narona, Moderna galerija i Muzej suvremene umjetnosti, jedino je Meštrovićev paviljon stopiran. U ukupnoj masi sredstava kojom raspolažu Ministarstvo kulture i Grad Zagreb, kontinuirano financiranje ovog europski relevantnog spomenika moderne arhitekture ne bi se niti osjetilo. Upravni odbor je suglasan kada tvrdi da ne vjeruje u priču o financiranju prioriteta u kulturi", objasnio je Kuliš.
Petar Barišić, Damir Sokić, Vatroslav Kuliš i Laura Topolovšek kažu da se kod takvih projekata uvijek ističe tko je započeo i dovršio zgradu, projekti često stoje radi raspodjele zasluga u političkom vrhu, no njih politika ne zanima. "Možda je to većini ljudi neobično, ali nas zaista zanima samo baština, a ona pripada svim hrvatskim političkim strankama i građanima. Nadamo se da smo zreli za to."