Objavljeno u Nacionalu br. 515, 2005-09-26

Autor: Berislav Jelinić

AUSTRIJANCI NA UDARU DEVIZNOG INSPEKTORATA

Baumax optužen za utaju poreza

Djelatnici Deviznog inspektorata Ministarstva financija razotkrili su da je austrijska tvrtka Baumax, trgovački lanac s filijalom u Hrvatskoj, putem kompliciranih transakcija izvlačio novac namijenjen investiranju u Hrvatsku na ime neobavljenih konzultantskih usluga

Baumaxov prodajni centar u OsijekuBaumaxov prodajni centar u OsijekuSredinom prošlog tjedna Nacional je od krugova bliskih Vladi dobio dokumente koji otkrivaju da austrijski vlasnici Baumaxa, poznatog austrijskog trgovačkog lanca s podružnicama u nekoliko europskih zemalja, u Hrvatskoj po svemu sudeći ne poštuju zakone te da svoje poslovne transakcije koriste za pranje novca, utaju poreza i neosnovano izvlačenje novca iz Hrvatske na vlastite žiroračune u inozemstvu.
Baumax je austrijska obiteljska tvrtka, osnovana 1976., a od 1989. posluje i u susjednim državama srednje i jugoistočne Europe. Baumax ima 70 prodajnih centara u Austriji te 50 u Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Sloveniji i Hrvatskoj. Na svojoj internetskoj stranici vlasnici Baumaxa tvrde da Hrvatska za njih ima posebno značenje, ponajprije zbog svoje povijesne i gospodarske povezanosti s Austrijom.

Djelatnici Deviznog inspektorata pri Ministarstvu financija misle da Hrvatska za Baumax zapravo ima posebno značenje zbog nezakonitog izvlačenja novca iz Hrvatske na austrijski račun njihova menadžera Fritza Schoemera. Razotkrili su da je Baumax u Hrvatskoj osnovao više tvrtki koje nekim čudnim transakcijama kompliciraju naoko jednostavno ulaganje, odnosno otvaranje njihovih prodajnih centara diljem Hrvatske.

Ključna u lancu tih tvrtki ignorira Zakon o deviznom poslovanju te Hrvatsku narodnu banku pravodobno ne izvještava kako troši novac namijenjen ulaganju u Hrvatsku. U međuvremenu se s njenih računa izvlači dobar dio tog novca i prebacuje na austrijski račun menadžera Schoemera. Nominalno su tim novcem njemu plaćene savjetodavne usluge pri gradnji Baumaxova prodajnog centra u Osijeku, ali nigdje nema traga da je on taj posao doista i napravio.

U središtu nezakonitosti koje im se stavljaju na teret nalazi se tvrtka PVN. Ta je tvrtka zapravo u središtu cijelog niza poslovnih akrobacija koji prethodi otvaranju svih Baumaxovih centara u Hrvatskoj, a koji vjerojatno ima za cilj upravo kamuflirati neuobičajene tijekove novca. Tvrtku PVN za otvaranje svojih Baumaxovih prodajnih centara u Hrvatskoj osnovao je Fritz Schoemer. U svim Baumaxovim ulaganjima u Hrvatskoj tvrtka PVN pojavljuje se kao naručitelj i financijer radova. Objekti, odnosno Baumaxovi poslovni centri, u njihovu su vlasništvu tijekom gradnje. Istodobno dok gradi te objekte, PVN osniva i druge tvrtke pod nazivom Inprox, i to u svakom mjestu gdje postoji Baumaxov centar u Hrvatskoj, poput Osijeka ili Zagreba. U svima njima praktički su u upravi austrijski kadrovi Baumaxa, poput Elmara Weinerta. Dosad su u Hrvatskoj osnovali sedam različitih tvrtki s nazivom Inprox, a Weinert je bio ili je i dalje član njihovih uprava.

Devizni inspektorat rekonstruirao je nezakonite aktivnosti Baumaxa na primjeru gradnje njihova prodajnog centra u Osijeku. Ondje je prvo PVN kupio zemlju i počeo graditi prodajni centar, a potom osnovao tvrtku Inprox te joj nedugo nakon toga prodao (dakle, zapravo samom sebi, op.a.) i zemljište i objekt na kojem gradi Baumax centar. Zatim je PVN svoj poslovni udjel u Inproxu prodao HVB Leasingu da bi HVB Leasing taj isti prodajni centar iznajmio PVN-u, od kojeg ga je prethodno kupio. Na kraju poslovnih akrobacija PVN je taj poslovni centar dao u podnajam Baumaxu.
U kolopletu tih poslovnih odnosa Devizni inspektorat otkrio je i neke nezakonitosti zbog kojih je još 27. prosinca 2004. podnio zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv PVN-a i Elmara Weinerta, člana PVN-ove uprave, i Darka Lujanca, bivšeg tajnika iste tvrtke. Tereti ih se za više povreda Zakona o deviznom poslovanju, zbog čega im prijete novčane kazne do milijun kuna.

Devizni inspektorat sumnjiči PVN i Elmara Weinerta da su Fritzu Schoemeru iz austrijskog Klosterneuburga, ujedno i osnivaču PVN-a, 23. prosinca 2003. isplatili 401.564 eura za usluge savjetovanja i nadzora gradnje trgovačkog centra Baumaxa u Osijeku, 'za koje ne postoji pravovaljana dokumentacija kojom se dokazuje obveza i osnovanost plaćanja'.
Zašto smatra da je riječ o nezakonitom izvlačenju novca iz Hrvatske, Devizni je inspektorat napisao i sljedeće: "Kontrolom plaćanja temeljem Ugovora o savjetovanju i nadzoru izgradnje trgovačkog centra u Osijeku i navedene fakture, utvrđeno je da uz račun, temeljem kojeg je izvršeno plaćanje, ne postoji dokumentacija iz koje bi bila vidljiva osnovanost istih i koja bi pobliže objasnila učinjene troškove po vrsti, količini i jediničnoj cijeni, te njihovoj stvarnoj prirodi. Utoliko je PVN upravo svom osnivaču isplatio 401.564 eura za nepostojeće savjetodavne usluge vezane uz izgradnju Baumaxova prodajnog centra u Osijeku."

Devizni inspektorat sumnjiči austrijske ulagače za kršenje Zakona o deviznom poslovanju i zato što Hrvatskoj narodnoj banci nisu na vrijeme dostavljali godišnje prijave inozemnih ulaganja niti su joj pravodobno i u propisanoj formi dostavili podatke kako su trošili novac koji je Baumax investirao u Hrvatsku. Riječ je o kreditu od 30 milijuna šilinga, koji su 1. rujna 2000. zaključili s Raiffeisen Zentralbank Osterreich Aktiengesellschaft. Taj su kredit počeli realizirati u ljeto 2003.
U razdoblju od srpnja 2003. do veljače 2004. podigli su oko 3,6 milijuna eura. Nijednom nisu u propisanom roku informirali HNB ni o realizaciji kredita, otplati glavnice i kamate, a u međuvremenu su znatan dio tog novca nezakonito izvukli iz Hrvatske. Isplatili su ga za nepostojeće savjetodavne usluge svom menadžeru Schoemeru na njegov račun u Austriji.
Glavna rasprava u prekršajnom postupku protiv PVN-a te Weinerta i Lujanca trebala bi se održati 11. listopada pred Vijećem za prekršajni postupak u Deviznom inspektoratu u Ulici grada Vukovara u Zagrebu. Osumnjičeni bi trebali objasniti okolnosti prekršaja koji im se stavljaju na teret. Oni su dosad izbjegavali doći u Devizni inspektorat. Weinert se u ožujku pravdao službenim putom na koji je morao otići 9. ožujka, a Lujanac se fax-porukom ispričao zbog nedolaska na raspravu 6. svibnja, tvrdeći da mora biti na zasjedanju uprave koncerna u Austriji te se obvezao o tomu dostaviti dokaze. Nacional je doznao da su obojica lagala jer niti jedan nije naknadno svoje izostanke potkrijepio dokazima.

No prekršajni postupak koji je praktički tek na početku mogao bi uskoro biti i puno manji problem od onoga kojeg bi Baumaxu mogla priuštiti Porezna uprava. Odnedavno cijeli spis o sumnjivim poslovnim transakcijama tih austrijskih ulagača ima i Služba za otkrivanje poreznih kaznenih djela. Nacional je od krugova bliskih toj službi doznao da oni smatraju kako je PVN novac za sumnjive savjetodavne usluge svog osnivača Schoemera izvukao prije oporezivanja te da je tako – riječ je o sumnjivim izdacima - nezakonito umanjio plaćanje poreza na dobit.
Uz to, o spomenutom novcu koji je isplaćen Schoemeru porezne vlasti u Hrvatskoj namjeravaju informirati i svoje austrijske kolege. S obzirom na to da Austrija u EU slovi kao zemlja razvijene demokracije, ponašanje Baumaxove uprave u Hrvatskoj moglo bi joj poljuljati ugled u Austriji, a možda i stvoriti dodatne probleme sa zakonom.
Poreznoj upravi krajnje je sumnjivo PVN-ovo poslovanje. Ta je tvrtka tijekom 2000. preko jednog od svojih bankovnih računa imala promet 43 milijuna kuna. Godinu dana poslije promet je iznosio 19,5 milijuna kuna. Hrvatskim poreznim vlastima zanimljivo je i to da su oni 2001. prijavili i platili samo 112,5 tisuća kuna PDV-a te 290 tisuća kuna poreza na dobit, što u prijevodu znači da tvrtka ima velik promet ali jako malu zaradu. Usto, u PVN-u je stalno zaposleno tek dvoje ljudi.
Problemi Baumaxa s hrvatskim vlastima nisu jedini primjer u kojem strani ulagači nisu poštovali hrvatske zakone te su se ponašali kao predatori koji Hrvatskoj drže lekcije o poslovanju u uređenim državama iz kojih i sami dolaze. Primjerice, Nacional je prije nepune dvije godine otkrio da je Hrvatska narodna banka prvo otkrila a potom zataškala pranje 17,4 milijuna kuna u režiji investicijskog fonda Charlemagne Capital.

Taj investicijski fond nezakonito je izvukao odnosno oprao taj novac iz Nove banke. U izvješću nadzornog tima Narodne banke pisalo je sljedeće: "Banka je u proteklim razdobljima značajne iznose isplaćivala većinskom vlasniku Charlemagne Capital kao naknadu za obavljene konzultantske usluge. Ukupni troškovi banke za konzultantske usluge Charlemagne Capitalu u periodu od 1. siječnja 2001. do 31. listopada 2002. iznose 23,3 milijuna kuna. Od navedenog iznosa banka za veći dio plaćenih konzultantskih usluga (17,4 milijuna kuna) nema nikakvu dokumentaciju da su te usluge doista izvršene. Banka nije poštovala odredbe Zakona o sprječavanju pranja novca i pripadajućih akata, budući da plaćanja izvršena Charlemagne Capitalu (u off-shore zonu) nije prijavila Uredu za sprječavanje pranja novca."

Do većinskog vlasništva nad bankama koje je povezao u Novu banku Charlemagne Capital došao je na diskutabilan način, vještim manevriranjem na rubu hrvatskih zakona i na štetu malih dioničara. Do 1. lipnja 2001. Charlemagne Capital u Hrvatskoj je djelovao kao Regent Europe investicijski fond. Tijekom njihova pohoda na jadranske banke, u Vladi su se bile počele javljati bojazni da Charlemagne Capital zapravo kupuje jadranske banke kapitalom off-shore tvrtki koje raspolažu izvučenim hrvatskim kapitalom, slične fantomskom Caritas fondu putem kojeg su Pavo Zubak i Ivica Nuić za račun HDZ-a kupili Večernji list, što je bila jedna od najvećih afera HDZ-a tijekom devedesetih.
Za otkrivene nezakonitosti u Charlemagne Capitalu nitko nije odgovarao, vjerojatno zbog njihove interesne povezanosti s jednim viceguvernerom HNB-a koji je više puta prozivan zbog nekompetencije i enormne štete koju je prouzrokovao hrvatskom financijskom sustavu.

Njihovi poslovni suradnici tvrde da se i austrijski ulagači iz Baumaxa pokušavaju izvući iz problema pozivanjem na dobre veze u Vladi premijera Sanadera, koji upravo u Austriji ima najveću potporu na putu Hrvatske prema EU. Međutim, čini se da mjerodavna tijela Ministarstva financija doista energično pokušavaju rekonstruirati Baumaxove nezakonitosti.
Nacional je pokušao stupiti u kontakt s čelnicima Baumaxa i od njih doznati kako oni komentiraju otkrivene nezakonitosti, ali do zaključenja ovog teksta oni su odlučili ostati nedostupni, kao i Marina Tomaš, odvjetnica koja ih zastupa u prekršajnom postupku koji se još nije maknuo s početka.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika