Objavljeno u Nacionalu br. 515, 2005-09-26

Autor: Robert Bajruši

KATOLIČKA EUROPA PROTIV HAAŠKE TUŽITELJICE

Vatikan poduzeo diplomatsku ofenzivu u Bruxellesu

Nakon optužbi Carle Del Ponte da se Gotovina skriva u samostanu Sveta Stolica pokrenula je svoju diplomaciju da opovrgne te tvrdnje

Državni tajnik Svete Stolice, Angelo SodanoDržavni tajnik Svete Stolice, Angelo SodanoVisoki diplomatski izvor potvrdio je za Nacional u nedjelju, 25. rujna, da su predstavnici Katoličke crkve u Bruxellesu među tamošnjim diplomatima počeli lobirati kako bi neutralizirali prošlotjednu izjave haaške tužiteljice kako se Ante Gotovina skriva u nekom od hrvatskih katoličkih samostana. Iako su u Vatikanu bez puno emocija već javno odbacili optužbe glavne haaške tužiteljice, održali su proteklih dana niz sastanaka s predstavnicima Europske unije. Tu informaciju Nacional je dobio od odlično upućenih u odnose u sjedištu Europske unije koji tvrde kako vatikanska diplomacija upravo provodi "tihu diplomaciju" koja joj je svojstvena. To ne znači da će se Vatikan okrenuti protiv Haaga, ali uz pomoć EU želi se Carli Del Ponte uputiti poruka da više nikada ne napravi sličan diplomatski eksces.
Dodatna je posljedica ove afere da je Carla Del Ponte neargumentiranim napadom uspjela u velikoj mjeri izjednačiti stajališta Vatikana i Crkve u Hrvatskoj. Donedavno su postojale izvjesne nesuglasice jer se Vatikanu nisu sviđali desničarski ispadi pojedinih svećenika i biskupa, pa ih je pokušao neutralizirati preko nadbiskupa Josipa Bozanića. Sada se situacija u velikoj mjeri mijenja, a Crkva u Hrvatskoj sada nastoji i na međunarodnom planu dobiti podršku za svoju kritiku Haaga.

Sve se događalo prošlog vikenda u Lisabonu na Skupštini europskih komisija Iustitia et pax. Hrvatski predstavnici Željko Tanjić i Gordan Črpić, tajnik i član hrvatskog Iustitia et pax, u Portugalu su žestoko kritizirali Haaški sud i zatražili raspravu o njegovu radu. Tribunal je de facto optužen da ne razlikuje žrtvu od agresora, dok je Hrvatska ucijenjena zbog jednog čovjeka koji se nalazi u bijegu. Tanjić i Črpić iznijeli su mišljenje kako je neprihvatljivo da pripadnici jedne nacije sude članovima druge – ukratko, bilo je to ponavljanje teza desničarskog ličkog biskupa Mile Bogovića u ponešto ublaženoj verziji. Iako o hrvatskom izvještaju nije organizirana diskusija, većina predstavnika katoličkih europskih organizacija pozitivno je reagirala, rekli su za Nacional sudionici lisabonskog skupa.

Ono što nije bilo poznato, jest da je Iustitia et pax svoju kritiku Carle Del Ponte izradila još u kolovozu, dakle, znatno prije nego što je haaška tužiteljica napala Katoličku crkvu u Hrvatskoj i Vatikan. Sve to pokazuje koliko se crkveni krugovi suprotstavljaju politici Haaškog suda. Katolička crkva u Hrvatskoj snažno vjeruje da Haaški tribunal ne može osigurati pravdu, štoviše, oni vjeruju da postoji opasnost i od izjednačavanja krivnje na području bivše Jugoslavije. U kratkoj telefonskoj izjavi koju je u ponedjeljak dao za Nacional, Željko Tanjić je podsjetio kako su biskupske konferencije Austrije i Češke tek nedavno postigle suglasnost o zločinima koji su se dogodili između njihovih naroda u II. svjetskom ratu, dok su Njemačkoj biskupskoj konferenciji trebala dva desetljeća da bi se službeno ispričala za ratne strahote. Tanjić je ponovio kritike na račun Haaga i upozorio kako dosadašnja praksa u radu Tribunala ne jamči zadovoljenje pravde.
Makar tajnik hrvatskog ogranka Iustitia et pax nije izričito potvrdio, sasvim je očito da ni Katolička crkva u Hrvatskoj ne namjerava žuriti u isprikama za ubojstva počinjena za vrijeme stvaranje države. Mile Bogović najeksponiraniji je zastupnik takvog razmišljanja, ali ono je gotovo službeni stav hrvatske katoličke zajednice.

Dodatni je problem haaške tužiteljice i nezadovoljstvo koje je njezina izjava izazvala u pojedinim državama Europske unije. "Izjava Carle Del Ponte kako Katolička crkva i Vatikan skrivaju Antu Gotovinu nije samo krajnje netaktična nego i vrlo opasna, jer može izazvati podjele unutar Europske unije. Iako se naše vlade nisu službeno oglasile, za nas je neprihvatljiv napad na Crkvu bez konkretnih argumenata, a isto tako smatramo da je ovom izjavom tužiteljica opasno ugrozila i vlastiti kredibilitet", izjavio je za Nacional prije nekoliko dana jedan od članova diplomatskog zbora akreditiranog u Zagrebu.
Riječ je o predstavniku pretežno katoličke zemlje koji je u neformalnom razgovoru izrazio ogorčenje izjavom Carle Del Ponte. Pritom se toliko ne radi o tome da je nedavnim javnim istupom prekršila svojevrsni diplomatski bonton, koliko o tome da je svojom kritikom crkvenih krugova izazvala nekoliko zemalja EU. Nacionalov sugovornik uvjeren je da to nije bila izjava u afektu nego smišljeni izazov pretežno katoličkim članicama Unije. "Naravno da je EU laička zajednica, ali i u njoj postoje podjele na zemlje koje su pod katoličkim i one pod protestantskim utjecajem. Zato nikom među nama ne pada na pamet kritizirati neke vjerske zajednice na način kako je to ona učinila jer smo svjesni da time u trenutku možemo izazvati razdor. A to je posljednja stvar koja nam treba u trenucima kada moramo donijeti dalekosežnu odluku o početku ili odgodi pregovora s Turskom", smatra taj diplomat.

Prema njegovim riječima, sadašnji raspored snaga u Bruxellesu je takav da postoje realni izgledi da rješavanje turskog početka pregovora pomogne i Hrvatskoj. Sve će se definitivno riješiti 2. i 3. listopada, ali postoje naznake da je Britanija smanjila otpor hrvatskim ambicijama. Ne radi se toliko o iznenadnoj benevolentnosti britanske diplomacije koliko o želji službenog Londona da EU počne pregovarati s Turcima. Iako su pitanja Hrvatske i Turske po važnosti u golemom nerazmjeru, Nacionalov sugovornik misli da su prilični izgledi za svojevrsno povezivanje dviju zemalja. Austrijanci su jasno dali do znanja da traže početak pregovora s Hrvatskom i u diplomatskim krugovima prevladava teza kako do nove odgode može doći jedino bude li Carla Del Ponte eksplicitno istaknula da Hrvatska i dalje ne surađuje i u tome dobije potporu skandinavskih država.
U diplomatskom smislu, njoj je ostavljen prilično malen prostor i sve se više čini kako je teorija po kojoj se Gotovina skriva u nekom samostanu potkopala tužiteljičin kredibilitet. Njezine namjere bile su sigurno drukčije i, ako je svojim istupom Carla Del Ponte htjela izazvati raspravu o ponašanju hrvatske Katoličke crkve, ni u tome nije uspjela. Nacionalovi sugovornici vrlo bliski Kaptolu tvrde kako je došlo do svojevrsnog kontraefekta i homogenizacije unutar Crkve u Hrvatskoj. Nije nikakva tajna da golema većina klera, počevši od članova Hrvatske biskupske konferencije do običnih svećenika i laika, podržava Gotovinu i smatra da mu je proces namješten. Političkim rječnikom, najveći dio crkvenih krugova orijentiran je desničarski i u mnogim temama Crkva u Hrvatskoj spada među najkonzervativnije katoličke zajednice u Europi. Ovdje nije riječ samo o nacionalnom pitanju i odnosu prema Haagu i globalizaciji, nego i o etičkim temama kao što su istraživanja matičnih stanica ili umjetna oplodnja. Naravno da i unutar Crkve postoje određene podjele, ali one nisu velike. Pritom traje paradoksalna situacija da su nadbiskup Josip Bozanić i njegovi istomišljenici koji se ne suprotstavljaju zahtjevima međunarodne zajednice manjina unutar Hrvatske biskupske konferencije, a na nižim razinama nemaju gotovo nikakvu podršku.

Bozanić je prije nekoliko mjeseci otvoreno podržao ulazak Hrvatske u Europsku uniju i pritom nedvosmisleno napao javno postavljanje plakata s Gotovininim likom. Realno govoreći, Bozaniću nije lako jer mora balansirati između zastupanja proeuropskih stajališta, što od njega traže Vatikan i državna vlast, ali se ne može suprotstaviti ni desničarima koji su većina u Crkvi. Njihov najistaknutiji predstavnik je gospićki biskup Mile Bogović, uz kojeg su svi biskupi iz Dalmacije, ali i dio onih iz kontinentalne Hrvatske. Za sve njih Haag nije nepristrano sudište, a dokaz za svoje tvrdnje nalaze u procesima protiv nekoliko hrvatskih generala optuženih da su počinili ratne zločine.

Naravno da je takve stavove teško logički braniti jer se u Haagu nalazi desetak puta više optuženih Srba nego Hrvata, no uzme li se u obzir snažan utjecaj Crkve na javnost i činjenica da svećenstvo podržava okrivljene generale, napad Carle Del Ponte nije bio neočekivan. Ali pritom je napravila dvije velike greške: prvo, potpuno pogrešno očekivala je da će otvoriti raspravu o ponašanju Crkve i time izazvati samokritiku među biskupima, i drugo, kao i u prijašnjim slučajevima kad je govorila da se Gotovina nalazi u Hrvatskoj, za to nije iznijela nikakav dokaz. Tvrdnja kako se odbjegli general skriva u nekom od samostana neodoljivo podsjeća na prošlogodišnju bizarnu priču kako je viđen u Brelima, koja je uskoro demantirana kad se otkrilo da se radilo o talijanskom turistu.

U takvim okolnostima optužbe glavna haaške tužiteljice – smatra Nacionalov izvor – nisu samo ujedinile crkvene krugove nego ih i učvrstile u stavu da je Haaški tribunal pristran. Reagirala je Hrvatska biskupska konferencija, predstavnici redovničkih zajednica, a ovaj put čak i biskup Bogović. Njegov istup potvrdio je kako je definitivno preuzeo primat u crkvenoj desnici jer je potpuno neuobičajeno da jedan biskup javno polemizira s međunarodnom istancom. Bogović je Carli Del Ponte i Haagu poručio kako je Gotovina simbol pobjednika, a njenu aktivnost proglasio progonom "onih koji su najzaslužniji za stvaranje hrvatske države". Koliko god su stajališta nekih članova Hrvatske biskupske konferencije bila dobro poznata, čini se da je lički biskup ovim nastupom preuzeo ulogu njezina neformalnog glasnogovornika. "Mile Bogović govori ono što misli Crkva u Hrvatskoj, a svećenike je baš briga za javne nastupe kardinala Bozanića", upozorava Nacionalov sugovornik.
Posve je jasno da Bozanićev položaj nije ni najmanje uzdrman, ali Carla Del Ponte uspjelo je nešto gotovoo nezamislivo – da predstavnici Katoličke crkve reagiraju istovjetno i u Rimu, i u Zagrebu, i u Gospiću. Uostalom, Vatikan je iznimno zainteresiran za poboljšanje međunarodnog položaja Hrvatske, a to uključuje i ulazak u EU. To ne iznenađuje uzme li se u obzir koliko je Sveta Stolica pridonijela hrvatskoj neovisnosti, ali i utjecala na neke kasnije događaje, kao što je zaustavljanje hrvatsko-bošnjačkog rata. Glavnu ulogu u lobiranju za priznanje Hrvatske imali su tadašnji papa Ivan Pavao II., kardinali Jean-Louis Tauran i Angelo Sodano te monsinjor Nikola Eterović, koji je poslije imenovan apostolskim nuncijem u Ukrajini. Eterović je danas tajnik Europske biskupske konferencije i poznavatelji prilika tvrde da je jedan od moćnih ljudi u Vatikanu, za kojeg se vjeruje da bi na nekom od idućih konzistorija mogao biti imenovan kardinalom.

U prosincu 1991. Vatikan i Njemačka izvršili su uspješan diplomatski pritisak na Belgiju i Dansku kako bi i one podržale Hrvatsku. Uz Austriju i Mađarsku bila je to jezgra zemalja koje su pomogle u razbijanju Jugoslavije. U kojoj su se mjeri angažirali u Vatikanu, vidjelo se na jednom diplomatskom sastanku kad se vatikanski šef diplomacije Jean-Louis Tauran posvađao s francuskim predsjednikom Françoisom Mitterrandom, koji se protivio osamostaljenju Hrvatske i Slovenije.
Ivan Pavao II. bio je – uz administraciju Billa Clintona – glavni zagovornik mira između Hrvata i Bošnjaka. Papa je mislio da se taj sukob može proširiti i izazvati nesnošljivosti između katolika i muslimana u drugim dijelovima svijeta, a odgovornim je smatrao Matu Bobana. Kad je Mate Granić posjetio Vatikan, Ivan Pavao II. svoj je dolazak u Hrvatsku uvjetovao Bobanovom smjenom i sklapanjem mira s Bošnjacima. Što je Vatikan mislio o Herceg Bosni, vidjelo se na večeri kod hrvatskog veleposlanika Ive Livljanića, kad je kardinal Tauran upitao Granića: "Zašto još držite Bobana?" Granić se idući dan vratio u Zagreb i prenio Tuđmanu papinu poruku. Tuđman nije čekao i poslije nekoliko dana, uz asistenciju Šuška i Granića, Boban je odstupio. Uskoro su prekinuta neprijateljstva i potpisani Washingtonski sporazumi i Wojtyla je u jesen 1994. ispunio obećanje i posjetio Hrvatsku. U Zagrebu je govorio o pomirbi, a prema riječima tadašnjih diplomata i idućih godina u Vatikanu su inzistirali da hrvatske vlasti prestanu otežavati povratak srpskih izbjeglica i osude zločine koje su počinili HV i MUP. U načelu, to je identično zahtjevima međunarodne zajednice, pa čak i Haaga. Zato je otvorena optužba Carle Del Ponte u neku ruku nakon dugog vremena ujedinila vatikansku nomenklaturu i veći dio hrvatskog svećenstva, smatra Nacionalov sugovornik.

U Vatikanu su posljednjih godina prilično nezadovoljni verbalnim manifestacijama nekih svećenika u prilog optuženim generalima. Upravo je Bozanić bio protuteža desničarskim biskupima, ali sada su se odnosi počeli mijenjati. Vatikan neće reagirati naprasito poput Ličanina Mile Bogovića, ali to što su predstavnici Katoličke crkve u Bruxellesu među tamošnjim diplomatima počeli lobirati kako bi neutralizirali izjave haaške tužiteljice moglo bi za Carlu Del Ponte biti prilično neugodno.

Vezane vijesti

Vatikan ucjenjuju

Vatikan ucjenjuju

Vatikan je izložen ucjeni, posebice nakon dokumenata koje je prošli tjedan objavio dnevni list La Repubblica, priopćila je u srijedu Sveta Stolica i… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika