Gates je uvijek imao jedan problem, stalno je podcjenjivao internet i u softveru za Internet uvijek kaskao za drugimaAmerička javnost pozorno prati početne manevre u velikom ratu između dva najveća imena u informatici, između Googlea i Microsofta, za koji mnogi vjeruju da će završiti porazom najbogatijeg Amerikanca Billa Gatesa. Taj rat možda će promijeniti način na koji će se upotrebljavati kompjuteri i imat će možda sudbonosne posljedice za proizvođače hardvera i softvera, kao i za korisnike. Google, koji je prije devet godina počeo kao mali projekt dvojice studenata kako da naprave bolju internetsku tražilicu, danas je najdinamičnija kompjuterska tvrtka na svijetu, s golemim rastom i profitom.
Prije nekoliko dana sastali su se direktor Googlea Eric Schmidt i Scott McNealy, direktor Sun Microsystemsa, koji razvija i prodaje ihardver i softver, koja je razvio i sofversku platformu Java, mnogo upotrebljavanu u suvremenim aplikacijama. Schmidt i McNealy potpisali su sporazum o suradnji, u kojem su mnogi prepoznali potez protiv Microsofta i njegova šefa Gatesa. Sporazumjeli su se da će Google platiti znatnu svotu da Sun uključi Googleovu tražilicu u svoj softver Java, da će se Sun oglašavati na Googleovim internetskim stranicama te da će Google razmotriti mogućnost da promovira i razvije Sunov softver OpenOffice. Upravo ovo posljednje smatra se prvim ozbiljnim korakom Googlea protiv Microsofta jer bi se suradnjom na OpenOfficeu mogao ugroziti 40-postotni izvor Microsoftovih prihoda, njegov softver Office.
Već dvadeset godina Microsoft dominira tržištem softvera. Genijalni Bill Gates još kao dječak shvatio je da će kompjuterskim područjem vladati onaj tko bude razvio najbolji operativni sustav prilagođen potrebama korisnika, djelotvoran i jednostavan. On je razvio DOS, a potom Windowse, operativne sustave mnogo bolje od onoga što je nudila konkurencija, pa su ih masovno prihvatili i industrija hardvera i korisnici. Danas su u više 90 posto računala u svijetu Gatesovi Windowsi. On je u toj sferi ostavio samo mali prostor, kao Appleu u sferi grafičkog dizajna i multimedije.
Svoju dominaciju u sferi operativnog sistema Gates je počeo iskorištavati da ostvari dominaciju i u drugim sferama softvera. Napravio je i najbolji sustav za uredsku upotrebu Office s word-processorom i drugim uredskim pomagalima. Iako je sa zakašnjenjen shvatio značenje interneta, svoj browser Internet Explorer davao je besplatno uz Windowse i uništio konkurenciju. Kasnio je i u sferi multimedije, ali je i tu ostvario dominaciju dajući svoj multimedijski alat Windows Media Player besplatno uz Windowse.
Gates je, međutim, uvijek imao jedan problem, stalno je podcjenjivao internet i u softveru za Internet uvijek kaskao za drugima. Razvio je Internet Explorer, potom Outlook za elektronsku poštu, ali i naskon drugih, Microsoft ima i tražilicu MSN, ali je ona bila na razini drugih. Gates se posljednjih godina najviše plašio onih koji su počeli razvijati besplatni operativni sustav Linux i softver za njega, a možda ga je usredotočenost na tu opasnost spriječila da shvati odakle mu prijeti prava opasnost, iz sfere zanemarenog i podcijenjenog interneta.
Zaprijetili su mu dvojica studenata informatike sa sveučilišta Stanford – Larry Page i Sergey Brin – koji su mnogo surfali po internetu i bili jako nezadovoljni tražilicama. Zato su odlučili napraviti svoju, koja bi bila efikasnija, jer pronađene podatke na internetu ne bi sortirala nasumce, kao dotadašnje tražilice, pa i Microsoftov MSN, nego po važnosti. Njihova tražilica Google brzo je došla na glas kao izvrsno internetsko pomagalo. Kao što je Gates 80-ih postao dominantan u sferi operativnih sustava, Page i Brin su u drugoj polovici 90-ih počeli stjecati dominaciju u sferi tražilice. Velika većina korisnika interneta napustila je dotadašnje tražilice MSN, Yahoo!, Lycos, Ask Jeeves i druge te prešla na Google. Zahvaljujući toj efikasnoj tražilici povećao se broj ljudi koji traže razne informacije na internetu. Do pojave Googlea većina ljudi internetom se služila za komuniciranje elektronskom poštom, a danas 70 posto korisnika interneta na njemu traži razne informacije, dok se elektronskom poštom služi 65 posto.
Page i Brin, domišljati inovatori pokazali su da su – poput Gatesa – i promućurni poslovni ljudi. Na Googleu su znali zaraditi. Iako je Google, za razliku od Gatesova softvera, za korisnika besplatan, oni su iskoristili njegovu veliku popularnost za oglašavanje. Spretno su pronašli način kako da oglašivači preko Googlea reklamiraju svoje proizvode i usluge upravo onim korisnicima koji bi za njih mogli biti zainteresirani. Kad neki korisnik upotrijebi tražilicu, Google mu uz rezultat traženja plasira i reklame vezane uz ono što korisnika zanima.
Njihova je kompanija počela fantastično zarađivati i rasti, danas je jedna od najbrže rastućih informatičkih tvrtki. Nakon što je Google nedavno izišao na burzu, dobio je i dodatni novac, pa sada ima golemu gotovinu spremnu za investiranje u nove pothvate.
Page, Brin i Eric Schmidt, iskusni menadžer, koji je prije radio u raznim kompjuterskim tvrtkama kao Sun Microsystems i Novell, kojeg su Page i Brin 2001. doveli da bude direktor njihove tvrtke, stvorili su strategiju širenja koja predviđa sudar s Microsoftom, ali ne izlaskom na njegov teren, nego pražnjenjem njegova terena i stvaranjem sasvim novog.
Microsoftovo carstvo temelji se na tome što se na većini računala u svijetu vrte njegovi Windowsi, pa bi – naoko – Google mogao ozbiljno konkurirati Microsoftu samo ako neki njegov novi operativni sustav počne izguravati Windowse. Ali u Googleu imaju drugu ideju, da promijene mjesto operativnog sustava. Po ideji Pagea, Brina i Schmidta u budućnosti operativni sistem, kakav je korisnicima sada poznat, neće se više nalaziti na korisničkom kompjuteru nego – na internetu, gdje je već danas Google mnogo moćniji od Microsofta.
Najavljena suradnja sa Sun Microsystemsom samo je djelić Googleove strategije. Zamijećeno je da Google mnogo ulaže u komunikacijsku sferu i preuzima tvrtke koje se bave prebacivanjem podataka preko optičkih kabela diljem SAD-a. Vjeruje se da tako stvara bazu za prebacivanje golemih količina podataka sa svojih servera, jer predviđa znatno veću upotrebu interneta u budućnosti.
Google će nastojati razviti internetske verzije najvažnijeg softvera, koji je sada u kompjuterima korisnika. Iako to iz Googlea i Suna poriču, glavni dio njihove suradnje možda je plan da se Sunov OpenOffice prilagodi za upotrebu preko interneta, tako da korisnik ne treba kupovati uredski softver – npr. Microsoft Office. Potom će Google, navodno, nastojati razviti – na temelju besplatnog operativnog sustava Linux –rudimentarni kompjuterski operativni sustav čiji bi zadatak bio jedino da se kompjuteru omogući priključivanje na internet, te koji bi obavljao neke bazične funkcije, koje i najprimitivniji kompjuter mora imati. Sljedeći je dio plana osiguravanje jeftinog brzog širokopojasnog pristupa internetu, čija bi neograničena upotreba stajala do 20 dolara mjesečno te bi svakom bila dostupna. Ima čak naznaka da Google razmatra poslovne modele po kojima bi internet postao potpuno besplatan, a u to bi kompanija ušla ako bi se prihodi stvarani pretplatom korisnika na internet mogli nadomjestiti oglasima. Posljednji je dio tog plana proizvodnja jeftinih i jednostavnih kompjutera, čija cijena ne bi prelazila 200 dolara, a prodavali bi se posvuda, ponajviše u robnim kućama, a ne više u specijaliziranim dućanima.
Tako bi se stvorio sasvim novi kompjuterski milje, namijenjen u prvom redu onima koji se dosad nisu koristili kompjuterskom tehnologijom jer im je bila preskupa, ali i onima koji su spremni napustiti dosadašnji način upotrebe osobnih računala i potpuno se prepustiti internetu, s čijim bi softverom bi radili i na kojem bi pohranjivali svoje podatke. Tu Microsoft sa svojim Windowsima i Officeom više ne bi bio potreban. Umjesto da se bori s Microsoftom na njegovu terenu, stratezi Googlea namjeravaju stvoriti sasvim novi informatički prostor gdje više nema mjesta za Microsoft. Tu Gatesu prije velika opasnost.
Analitičari američkog kompjuterskog miljea tvrde da sadašnja poslovna situacija jako podsjeća na vrijeme od prije 20 godina, kad je velika hardverska kompanija IBM bila dominantna na tržištu, toliko da se smatrala nepobjedivom. A tada je došao Gates sa svojim inovativnim konceptom, po kojem je softver mnogo važniji od hardvera, pa je IBM izgubio svoje značenje, a Gates postao dominantan kao prije IBM. Sada je Gates navodno u situaciji u kojoj je prije dva desetljeća bio IBM, a Google je u situaciji u kojoj je tada bio Gates. Mnogi ne vole dominaciju Gatesa i monopol Microsofta, ali, ako se ostvare ova predviđanja, bit će stvoren novi monopol Googlea, i to mnogo širi od Gatesova.
Pokušaj da se iskoristi internet za preuzimanje kontrola nad upotrebom kompjutera samo je – navodno – dio Googleove strategije, koja se širi i na druga područja. Tako se počelo tvrditi da se Googleovo preuzimanje kompanija za prebacivanje podataka optičkim kabelima ne smije svesti samo na kompjutersku sferu, jer Google ima planova i u telefoniji. Tako, navodno, Google već razvija programe koji bi omogućili da se znatan dio telefonskog prometa prenese s klasičnih telefona i centrala na internet, preko kojeg bi se moglo besplatno telefonirati ako bi pristup internetu postao besplatan. Prema drugim medijskim spekulacijama Google namjerava investirati u industriju zabave, pa je već zamijećen interes za arhive televizijskih programa, koje bi on počeo nuditi zainteresiranim korisnicima također preko interneta.
Google se službeno o tim nagađanjima ne oglašava. Schmidt je ovih dana dao intervju novinskoj agenciji Associated Press, ali je odbio odgovarati na pitanja o planovima. Jedino je rekao: "Nitko ne može znati što mi stvarno smjeramo ako nije s nama u samom trbuhu kompanije."
Kako pak razmišljaju u Microsoftu o prijetnji Googlea, ipak se nešto zna. Google, koji znatno širi svoje sjedište, jer zapošljava mnogo novih stručnjaka i preuzima stručnjake iz drugih kompanija, uspio je privući i nekoliko vodećih ljudi iz Microsofta. Tako je u Google iz Microsofta prešao Marc Lucovsky, a nedavno i Kai Fu Lee. Njega je Microsoft tužio sudu da je prekršio odredbu svog ugovora s Microsoftom, kojom se njemu zabranjuje da godinu dana nakon odlaska iz Microsofta radi za konkurenciju. Stvar je završila na sudu, a kao svjedok na sud je bio pozvan i Lucovsky kako bi ispričao kakav je odnos između dviju tvrtki. On je pod zakletvom otkrio kako je to izgledalo kad je lani u studenome direktoru Microsofta Steveu Ballmeru najavio da napušta Microsoft jer prelazi u internetsku kompaniju. Ballmer mu je rekao: "Nemoj mi reći da je to Google!" Kad mu je ovaj odgovorio da jest, Ballmer je pobjesnio, a Lucovsky je ovako opisao što se potom dogodilo: "U tom trenutku gospodin Ballmer dohvatio je stolicu i bacio je preko cijele prostorije pa je ona udarila u stol gdje se razbila. Potom je počeo tiradu protiv direktora Googlea Schmidta. 'Ja ću pokopati tog jebenog tipa. To sam učinio već prije, to ću učiniti ponovno. Ja ću ubiti cijeli jebeni 'Google!'''
Ballmer je na taj opis svog bijesa na spominjanje Googlea odgovorio priopćenjem u kojem je za tvrdnje Lucovskog rekao da su velika pretjerivanja. No ipak je priznao da je bio vrlo razočaran odlukom Lukovskog da ode te ga je nagovarao da promijeni odluku. Koliko žustro i bijesno, to nije objasnio.