Objavljeno u Nacionalu br. 517, 2005-10-10

Autor: Berislav Jelinić

POZADINA AUSTRIJSKOG LOBIRANJA

Hrvatsku u EU uvode austrijski investitori

Hrvatska je počela pregovore s EU prvenstveno zahvaljujući zalaganju austrijske diplomacije koja na taj način štiti ekonomske interese 800 austrijskih tvrtki u Hrvatskoj

Marie-Helen Magenschab, predsjednica Uprave VIPneta, drugog najvećeg mobilnog operatora u Hrvatskoj: 'Hrvatska je za jednu telekomunikacijsku tvrtku vrlo zanimljiva. Hrvati su vrlo skloni inovacijama, isprobavanju novih usluga i tehnologija. Upravo zato mi je jako drago i veseli me raditi u HrvatskojMarie-Helen Magenschab, predsjednica Uprave VIPneta, drugog najvećeg mobilnog operatora u Hrvatskoj: 'Hrvatska je za jednu telekomunikacijsku tvrtku vrlo zanimljiva. Hrvati su vrlo skloni inovacijama, isprobavanju novih usluga i tehnologija. Upravo zato mi je jako drago i veseli me raditi u HrvatskojNakon što je Hrvatska početkom prošlog tjedna, ponajviše zahvaljujući austrijskom diplomatskom angažmanu, počela pregovarati o priključenju EU, Nacional je od Hrvatske gospodarske komore i Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu pri austrijskom veleposlanstvu u Zagrebu dobio podatke koji vrlo jasno pokazuju najvjerojatniju pozadinu austrijskog zdušnog diplomatskog lobiranja za Hrvatsku. To su ekonomski interesi Austrije i austrijskih tvrtki, koje Hrvatsku smatraju prirodnim proširenjem vlastitog tržišta.
Odnosi Hrvatske i Austrije u središtu su pozornosti otkako je austrijska ministrica vanjskih poslova Ursula Plassnik na prošlotjednom sastanku ministara vanjskih poslova zemalja EU iskoristila trenutačni odnos snaga u Uniji te neslužbeno uvjetovala početak pregovora s Turskom istodobnim početkom pregovora s Hrvatskom. Austrija se na početku konferencije jedina usprotivila ulasku Turske u EU prema već dogovorenim uvjetima, tražeći da se ostavi mogućnost da se Turskoj na kraju pregovora ponudi samo privilegirano partnerstvo, a ne i punopravno članstvo. Podaci HGK i Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu pokazuju da je Austrija bila spremna blokirati ulazak Turske u EU najvjerojatnije zbog svojih ekonomskih interesa u Hrvatskoj, koji bi bili ozbiljno ugroženi da pregovori s Hrvatskom nisu otvoreni istodobno kad i s Turskom.
Prema podacima HGK, Austrija je na području vanjske trgovine, direktnih ulaganja, turizma i financijsko-bankarske suradnje jedan od najvažnijih partnera Hrvatske. Samo u prošloj godini ukupna robna razmjena u odnosu na 2003. porasla je 33 posto i dosegnula 1,8 milijardi dolara. Austrija je i lider prema razini izravnih inozemnih ulaganja u Hrvatsku u razdoblju 1993.-2004., s udjelom od 26,23 posto, i nalazi se ispred Njemačke čija su izravna ulaganja u istom razdoblju dosegnula 20 posto. Vodeću poziciju na tom polju Austrija je zadržala i prošle godine. Štoviše, čak je trećina lanjskih izravnih inozemnih ulaganja u Hrvatsku stigla iz Austrije.
Peter Hasslacher, direktor austrijskog Ureda za vanjsku trgovinu koji je u Hrvatskoj aktivan već 50 godina, Nacionalu je o gospodarskim odnosima Hrvatske i Austrije rekao sljedeće: "Gospodarski odnosi dviju zemalja su odlični. Naša vanjska trgovina 2004. doživjela je pravu eksploziju, što potvrđuju i podaci vaše gospodarske komore. Ponosan sam što su austrijske tvrtke s više od 3,1 milijardom dolara najveći strani ulagači u Hrvatskoj. Gledano na srednji i dulji rok, postoje i obostrani potencijali za dodatni veliki rast."
Austrija je nakon Njemačke i Italije najveći hrvatski vanjskotrgovinski partner. Iako je Hrvatska u deficitu robne razmjene s Austrijom, tijekom 2004. izvoz hrvatskih tvrtki u Austriju se u odnosu na 2003. povećao 58 posto. Austrijanci u Hrvatskoj najviše ulažu u hrvatski financijski sektor, telekomunikacije, proizvodnju sanitarne keramike, betonskih i gipsanih proizvoda, u sektor osiguranja te trgovinu. U porastu je i broj strateških ulagača u industriju. Velik je i interes Austrijanaca za hrvatske turističke usluge. Tijekom 2004. u Hrvatskoj je boravilo više od 740 tisuća Austrijanaca i ostvarilo više od 3,6 milijuna noćenja, a taj se trend prema raspoloživim pokazateljima nastavio povećavati i ove godine. Zato ne čudi što je većina austrijskih ulagača u Hrvatskoj pomno pratila hrvatska nastojanja da što prije počne pregovore o priključenju EU. Heinz Truskaller, predsjednik Uprave Hypo Alpe-Adria banke u Hrvatskoj, rado je za Nacional prokomentirao uvjete po kojima posluju u Hrvatskoj, kao i početak pregovora Hrvatske o priključenju EU: "Kao austrijski građanin koji već godinama živi i radi u Hrvatskoj obradovao sam se vijesti o početku pregovora Republike Hrvatske s EU i na tom koraku čestitam hrvatskoj vladi i njezinu premijeru. Isto tako, vrlo mi je drago što sam ponovno bio svjedokom dobre suradnje Hrvatske i Austrije u tom pogledu. Čak i ako se čini da EU ne nosi uvijek pozitivan razvoj događaja, dugoročno gledano ona je za Hrvatsku gospodarski najbolje rješenje. Poslovanjem u Hrvatskoj načelno sam vrlo zadovoljan, osobito razvojem turizma i infrastrukturnih projekata koji su za dugoročan razvoj Hrvatske najvažniji. Poboljšanja je potrebno učiniti na području pravnog sustava. Smatramo da smo kao grupa u Hrvatskoj osobito uspješni, a svojim radom i ulaganjima nastojat ćemo zadržati vodeću poziciju na tržištu."
Slična stajališta o poslovanju u Hrvatskoj za Nacional je iznijela i Marie-Helen Magenschab, predsjednica Uprave VIPneta, drugog najvećeg mobilnog operatora u Hrvatskoj: "Hrvatska je za jednu telekomunikacijsku tvrtku vrlo zanimljiva. Hrvati su vrlo skloni inovacijama, isprobavanju novih usluga i tehnologija. Upravo zato mi je jako drago i veseli me raditi u Hrvatskoj i uvoditi najmodernije tehnologije u suradnji s hrvatskim građanima. Iz perspektive stranog ulagača Hrvatska ima velik potencijal, primjerice tehnički visoko obrazovane ljude. Da bi Hrvatska bila još privlačnija ulagačima, trebalo bi unaprijediti još neke stvari poput oporezivanja plaća kao troškova rada, koje je previsoko u odnosu na međunarodne standarde. Također je potrebno i više inicijativa u obrazovanju tržišnih pozicija kao što su marketing, kontroling i regulativa."
Takve izjave dvoje uglednih austrijskih menedžera u vodećim tvrtkama u Hrvatskoj u svojim tržišnim segmentima posve su na tragu onoga što je za Nacional nedavno izjavila i Helga Konrad, austrijska veleposlanica u Hrvatskoj: "Najbolji poticaj razvitku Hrvatske bit će otvaranje pregovora o priključenju EU. To će biti i dodatni poticaj novim ulagačima koji zbog sadašnjeg stanja oklijevaju s ulaganjima. Slično je bilo i sa Slovačkom, gdje se u posljednjih deset godina posve promijenila ulagačka klima. Iako su austrijska ulaganja u Hrvatsku velika, nastojat ću naše tvrtke motivirati da dodatno povećaju ulaganja. Nedavno sam razgovarala s austrijskim ulagačima. Iako imaju nekih problema, ozračje je općenito dobro."
Ona je u razgovoru za Nacional izjavila i da austrijski investitori apsolutno podupiru put Hrvatske u EU: "Iako u prvom tromjesečju 2005. ekonomski pokazatelji u Hrvatskoj nisu bili ohrabrujući, nastojala sam ih potaknuti na dodatne poslovne napore. Vrlo su ponosni na ono što su dosad u Hrvatskoj ostvarili. Rekla sam im da Hrvatsku ni u budućnosti ne napuste. Uvijek postoje usponi i padovi u suradnji, ali trenutačno nema dramatičnih prigovora."
Te tvrdnje Helge Konrad posve su u suglasju s nedavnim istraživanjem Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu. Taj ured posjeduje službene informacije o poslovanju oko 400 austrijskih tvrtki u Hrvatskoj, dok se nesluženo procjenjuje da ih u Hrvatskoj posluje dvostruko više. Kako bi istražili što većina njih misli o poslovanju u Hrvatskoj, na uzorku od 70 tvrtki napravili su opsežno istraživanje u suradnji s GFK. Podaci do kojih su došli pokazuju i da je austrijskim ulagačima važno da se Hrvatska što prije priključi EU. Gotovo polovica austrijskih ulagača u Hrvatskoj, njih 47 posto, vjeruje da će Hrvatska biti spremna zadovoljiti kriterije za ulazak u EU u razdoblju od dvije do pet godina. Deset posto austrijskih ulagača smatra da Hrvatska već danas zadovoljava te kriterije, dok 20 posto njih vjeruje da će se to dogoditi najkasnije za dvije godine. Samo ih 23 posto vjeruje da će se to dogoditi za više od pet godina.
Nešto više od polovice austrijskih tvrtki u Hrvatskoj prošle je godine poslovalo bolje nego tijekom 2003., dok je 27 posto tvrtki poslovalo mnogo bolje. Na istoj razini poslovanja bilo je 15 posto austrijskih ulagača, dok je samo sedam posto lani poslovalo lošije nego 2003. Optimistične su i njihove prognoze za poslovanje u 2005. Bolje poslovne rezultate očekuje čak 69 posto austrijskih ulagača, 28 posto očekuje jednake rezultate kao i lani, dok samo tri posto očekuje poslovni pad. Ta bi se brojka dogodine vjerojatno znatno povećala da Hrvatskoj nisu otvorena vrata za početak pregovora o priključivanju EU. Prema mišljenju austrijskih ulagača, birokracija, postojeći pravni sustav i korupcija najveće su zapreke za poslovanje na hrvatskom tržištu. Osobito je zanimljivo da je svaki ispitanik naveo da u Hrvatskoj postoji čak deset ograničenja za uspješno poslovanje. Kad su govorili o prednostima poslovanja u Hrvatskoj, pokazatelji su bili znatno drukčiji. Svaki je ispitanik nabrojio samo nešto više od tri moguće prednosti, a najviše njih u tom su kontekstu nabrojali geografski položaj, ljudske potencijale i dinamičnost razvoja.
Unatoč svim navedenim pozitivnim aspektima austrijsko-hrvatskih odnosa, hrvatski premijer Ivo Sanader, prema svemu sudeći, morao je Austriji zbog njezine diplomatske potpore u poslovnom kontekstu obećati i nekakve dodatne privilegije. To najbolje pokazuje deklaracija s konferencije osam zemalja članica inicijative CEATS-a (Srednjoeuropska središta kontrole letenja), kojom se 1. lipnja 2005. državni tajnik Dražen Breglec uime hrvatske vlade obvezao da će Republika Hrvatska do 31. prosinca 2006. ratificirati sporazum CEATS-a iz 1997., prema kojem će se odreći nadzora i kontrole svog zračnog prostora iznad 8700 metara visine. Najveći zagovornik ratifikacije tog sporazuma i rasprodaje hrvatskog neba je Sanader, koji isključivo zbog političkih motiva što bržeg ulaska u EU i prijateljstva s austrijskim kancelarom Wolfgangom Schüsselom inzistira da se sporazum ratificira, prema čemu bi središnji centar kontrole letenja i nadzora zračnog prostora iznad 8700 metara za osam zemalja srednje Europe, uključujući i Hrvatsku, bio smješten u Beču. Projekt bi trebao početi 2009., a u cijelosti bi profunkcionirao potkraj 2012.
Prostor iznad 8700 metara smatra se najprofitabilnijim zračnim prostorom neke zemlje. S obzirom na to da su godišnji prihodi od preleta zrakoplova nad Hrvatskom vrijedni približno 30 milijuna eura, a letovi iznad 8700 metara čine 75 posto svih preleta i novčanih prihoda, Hrvatska će velik dio financijskog kolača prepustiti Beču, odnosno novac će se slijevati u organizaciju koja će funkcionirati prema načelu dioničkog društva osam zemalja. Hrvatska je prema broju preleta iznad 8700 metara daleko ispred svih ostalih zemalja potpisnica CEATS-a pa će pretrpjeti i najviše financijske štete. Štoviše, predviđanja zrakoplovnih udruga za 2005. pokazuju da će porast preleta iznad Hrvatske porasti 30 posto u odnosu na 2004., što je najveći europski porast uopće.
Uz slične ustupke koje je Hrvatska pristala učiniti Austriji, austrijski i hrvatski odnosi isprepleteni su i mnogobrojnim poslovnim interesima i odnosima u najmanju ruku na rubu zakona. Često se neki poduzetnici zbog međusobne političke naklonosti dviju zemalja pozivaju na veze s vladom premijera Sanadera prilikom zaključivanja nekih poslova. Prema svemu sudeći, upravo zbog čudnih neformalnih veza nekih pripadnika HDZ-a s nekim austrijskim poslovnim ljudima Sanaderova vlada upustila se u kontekstu rješavanja sporova iz kuponske privatizacije i u nagodbu s Georgom Eltzom i Darkom Ostojom. To je rezultiralo aferom Liburnia, zbog koje je Vlada više puta morala lagati javnosti te je zbog opravdanih pritisaka morala odustati od nagodbe.
Isti taj Georg Eltz, pozivajući se na dobre veze s premijerom Sanaderom, pokušao je besplatno doći i do kontrole nad zagrebačkom zračnom lukom. Obećao je bečkoj zračnoj luci da će kod hrvatske vlade ishoditi da bečka zračna luka besplatno preuzme zagrebačku, ali je bez tog posla ostao zbog negativnih posljedica afere Liburnia. Na veze s premijerom Sanaderom navodno su se pozivali i neki drugi austrijski menadžeri protiv kojih Ministarstvo financija vodi prekršajne postupke zbog pranja novca.
Ti slučajevi također pokazuju da su se mnogi austrijski poslovni ljudi vezali upravo za hrvatsko tržište, koje bi se suočilo s brojnim negativnim posljedicama da pregovori s EU nisu prošlog tjedna otvoreni. Zato upravo u tim okolnostima treba tražiti glavne razloge austrijske diplomatske pomoći Hrvatskoj na njezinu putu u EU.

Vezane vijesti

Bez bitnih promjena u grčkim rezovima

Bez bitnih promjena u grčkim rezovima

Čelnik euroskupine Jean-Claude Juncker je u razgovoru u utorak na austrijskom državnom radiju O1 rekao da neće biti dubinskih promjena u programu… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika