Objavljeno u Nacionalu br. 517, 2005-10-10

Autor: Berislav Jelinić

VODEĆI HDZ-ov DIPLOMAT

'Hrvatska diplomacija mora se okrenuti SAD-u'

Miomir Žužul, bivši ministar vanjskih poslova, za Nacional komentira novonastale okolnosti u odnosima između Hrvatske i SAD-a, objašnjava kako se i zašto nedavno kandidirao za pomoćnika glavnog tajnika UN-a te zašto je trošio proračunski novac radeći za OESS

'Mi smo emocionalan narod, koji ne reagira racionalno u pitanju odnosa prema EU i Haaškom sudu. Tako podrška EU, ovisno o trenutačnom raspoloženju, varira i po 40-ak posto u par tjedana, te u tom kratkom razdoblju više puta raste i pada. Sada bismo trebali EU početi racionalno promišljati, jer ćemo ubrzo shvatiti da ćemo imati puno poteškoća u prilagodbi''Mi smo emocionalan narod, koji ne reagira racionalno u pitanju odnosa prema EU i Haaškom sudu. Tako podrška EU, ovisno o trenutačnom raspoloženju, varira i po 40-ak posto u par tjedana, te u tom kratkom razdoblju više puta raste i pada. Sada bismo trebali EU početi racionalno promišljati, jer ćemo ubrzo shvatiti da ćemo imati puno poteškoća u prilagodbi'Koncem prošlog tjedna SAD su poručile Hrvatskoj da se neće priključiti NATO-u dok haaškom sudu ne izruči odbjeglog generala Antu Gotovinu, te da dotad ne može računati niti na priključenje EU, što je iznova stavilo u središte pozornosti odnose dviju zemalja, koji već neko vrijeme nisu bili prioritetni u hrvatskoj vanjskoj politici. Novonastale okolnosti u odnosima dviju zemalja koncem prošlog tjedna u razgovoru za Nacional prokomentirao je Miomir Žužul, bivši ministar vanjskih poslova i veleposlanik Hrvatske u SAD-u.
Žužul je i osobno prošlih dana bio u pozornosti hrvatske javnosti zbog optužbi nekih novina da je za potrebe svog rada pri panelu koji je raspravljao o budućnosti OESS-a trošio novac Ministarstva vanjskih poslova, iako ondje već mjesecima ne radi. U razgovoru za Nacional Žužul je opisao što je po njemu presudilo da Hrvatska nedavno počne pregovarati o priključenju EU, pojasnio kako i zašto se nedavno kandidirao za pomoćnika glavnog tajnika UN-a Kofija Annana, te zašto je trošio proračunski novac radeći za OESS.

NACIONAL: Nalazi li se Hrvatska, nakon nedavnih američkih uvjetovanja ulaska u NATO uhićenjem Gotovine, na pomolu diplomatske krize u odnosima sa SAD-om? Kako komentirate ove pritiske SAD-a odmah nakon početka pregovora Hrvatske o priključenju EU?

- Hrvatska svoj diplomatski rad nakon početka pregovora o priključenju EU sada mora usmjeriti prema SAD-u. Oni su te teze ponavljali više puta. No, kako smo s EU uspjeli diplomatske odnose smjestiti u realne okvire, tako bismo to trebali uspjeti napraviti i sa SAD-om. Hrvatskoj je jako bitno napraviti napore u približavanju NATO-u. Put je poznat i ne treba zaboraviti da je svih 12 novih članica EU-a prije ulaska u EU ušlo u NATO.

NACIONAL: Nije li u pozadini američkih pritisaka prvenstveno njihova želja da Hrvatska pristane na neizručivanje američkih vojnika Međunarodnom sudu pravde? Što Hrvatska treba učiniti da poboljša odnose s SAD-om?

- U diplomaciji nema brzih rješenja. Te odnose treba sagledati u kompleksnosti brojnih pitanja. Postoje načini postupnog unaprjeđenja partnerskih odnosa.

NACIONAL: Što biste vi konkretno napravili na tom planu, u ozračju u kojem sudjelovanje Hrvatske u antiterorističkoj koaliciji više nije problem?

- Nikada SAD nisu inzistirale da Hrvatska pošalje svoje vojnike u Irak. Imamo vojnike u Afganistanu i instruktore iračke policije u Jordanu. Ni članak 98 ne mora biti veliki problem. SAD-u Hrvatska trenutačno nije jako važna, iako se ona nalazi u području za koje njihov interes i dalje postoji. Želimo li produbiti kvalitetu tih odnosa, moramo se sami potruditi. Početkom godine formirali smo hrvatsku lobističku jezgru pri američkom kongresu, što je izvanredno. Preko kongresa bi trebali intenzivirati odnose, jer nije realno da se u ovim okolnostima Hrvatskom bavi američki državni vrh, kao što je to zbog ratova bilo u prošlom desetljeću.

NACIONAL: Kakva je zapravo prava pozicija SAD-a oko Haaškog suda, te slučaja Gotovina i Hrvatske, uzmemo li u obzir tvrda stajališta američkog ambasadora u UN-u Boltona prema glavnoj haaškoj tužiteljici Carli Del Ponte i nedavne izjave Nicholasa Burnsa oko slučaja Gotovina?

- Burns je najviša razina američkog diplomata koji se trenutačno bavi Hrvatskom. Ne trebamo očekivati da će različita osobna stajališta nekih američkih diplomata dovesti do nekoherentne američke politike prema Hrvatskoj. Ti se stavovi u ozbiljnoj zemlji kao što su SAD svakako usuglašavaju i oni će u određenom trenutku biti jedinstveni. Mi svojom diplomacijom možemo utjecati na to da se ti stavovi formiraju onako kako bi to nama odgovaralo.

NACIONAL: Što je po vama u pozadini živih diplomatskih odnosa uoči početka pregovora Hrvatske o priključenju EU ključno presudilo u korist Hrvatske?

- Zadnja dva tjedna su stvarno bila dinamična. Već prije 15-ak dana sam na neformalnim razinama prepoznao jasne signale da bismo mogli početi pregovore. Nije tajna da je Carla Del Ponte svojim neargumentiranim napadom na Katoličku crkvu poljuljala svoju snagu, te se činilo da ona neće biti u prilici posve odrediti sudbinu Hrvatske. No, ona se ipak uspjela izboriti za svoju važnu ulogu u tom procesu. Sredinom prošlog tjedna sam nakon više razgovora s iskusnim europskim diplomatima doznao da nije bilo previše optimizma oko hrvatskog pitanja. Prevladavalo je mišljenje da će odluka o Hrvatskoj biti odgođena do studenoga. Bez dosljednog provođenja akcijskog plana nikakva diplomatska akcija Austrije ne bi nam mogla pomoći. No, niti bez pomoći Austrije ne bi bilo uspjeha. Kada su svi mislili da nema puno šansi, premijer Sanader je bio uvjeren da će pregovori ipak početi. Ta njegova upornost jako je zaslužna za pozitivan epilog.

NACIONAL: Zašto je Hrvatska imala toliko problema u odnosima s glavnom haaškom tužiteljicom?

- Mi smo kroz komunikaciju s njom uspjeli puno toga promijeniti u njenim stajalištima, bez obzira na probleme u početku. Ona je nedavno izjavila da postoji apsolutno povjerenje i puna suradnja s glavnim državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem, što je jako dobro. Kao i u svakom poslu, ako postoji povjerenje među kolegama, to su pretpostavke za njegovo dobro obavljanje. Osim pravne dimenzije, optužnica protiv Gotovine ipak ima neke političke dimenzije i zato je razumljivo da su se javljali problemi u njenoj interpretaciji i percepciji koju je u javnosti izazivala. Gospođa Del Ponte želi uspješno okončati svoj mandat i više mi je puta rekla Hrvatska neće biti zainteresirana za suradnju sa Haaškim sudom ako počne pregovore o suradnji sa EU-om. To joj je bila posve kriva teza, koju je više puta i javno ponovila.

NACIONAL: Nije li ona zadnja osoba koja si može dopustiti te izjave, jer kao dužnosnik MKSJ-a nikako ne bi smjela politizirati tu instituciju?

- U cijelom kompleksu zbivanja oko MKSJ nemoguće je izdvojiti politiku. Primjerice, na suđenjima Miloševiću i Šešelju svjedoci smo jedne vulgarne politike. Haaški sud nije klasični sud kakvog poznajemo u svim drugim zemljama, on je ad hoc formiran i nema prijašnjih iskustava. Nije se pretvorio u međunarodni sud pravde i ima niz problema. Sjetite se samo izjava nekih prijašnjih haaških tužitelja, koje su također zračile političkim nabojima.

NACIONAL: Koji će biti prvi problemi Hrvatske u pregovorima oko priključenja EU i hoće li brzo splasnuti euforija zbog otvaranja tih pregovora?

- Mi smo emocionalan narod, koji ne reagira racionalno u pitanju odnosa prema EU i Haaškom sudu. Tako podrška EU, ovisno o trenutačnom raspoloženju, varira i po 40-ak posto u par tjedana, te u tom kratkom razdoblju više puta raste i pada. Sada bismo trebali EU početi racionalno promišljati, jer ćemo ubrzo shvatiti da ćemo imati puno poteškoća u prilagodbi. Velik problem bit će zaštita naslijeđenog, što nemamo pravo olako upropastiti. To su hrvatski identitet i vrijednosti koje imamo. Brza komercijalizacija i pretvaranje hrvatske obale u jeftino vikend odredište bogatijih stanovnika EU članica predstavlja za nas realnu opasnost, od čega se trebamo zaštititi.

NACIONAL: U kojoj mjeri, u svjetlu novih nesuglasja, otvorena pitanja sa Slovenijom mogu onemogućiti završetak pregovora o priključenju EU u željenom roku?

- Ne znam u kojoj mjeri, ali mogla bi produžiti vrijeme pridruživanja Hrvatske EU, jer svih 25 parlamenata članica EU moraju biti suglasni s primanjem Hrvatske. To uključuje i slovenski parlament. Ukupnost odnosa dviju zemalja ne bi smio biti naš glavni problem. Zadovoljan sam onim što smo na tom polju učinili za vrijeme mog mandata. Dimitrija Rupela, njihova ministra vanjskih poslova, kod nas često pogrešno doživljavaju, ne uvažavajući okolnost da on nastupa s pozicija slovenskih interesa. No, on je uvijek kod bitnih pitanja za Hrvatsku bio među prvima, ako ne i prvi, koji je govorio u korist Hrvatske. Međutim, činjenica je da postoje otvorena pitanja, koja su do kraja zakomplicirana izrazito nekvalitetnim i štetnim sporazumom Račana i Drnovšeka. Takav sporazum u povijesti diplomatskih odnosa nikada nije bio zabilježen, ali je stvorio u Sloveniji očekivanja da je to minimum koji oni trebaju dobiti. No, to ne može biti polazna osnova ni za što. Mi sa Slovencima trebamo pregovarati, složiti se da postoje pitanja oko kojih se ne slažemo i krenuti u arbitražu. Jednostani potezi nisu dobri, niti su mogući. Za pomoć bi se mogli obratiti i EU. Ohrabruje što su i Hrvatska i Slovenija dosad znale uočiti razliku između bitnih strateških odrednica i pitanja oko kojih se ne slažemo. Kada se jednom i mi priključimo EU i NATO-u, dobar dio otvorenih pitanja nestat će sam po sebi. Primjerice, tada će biti posve nevažno koliko će koja zemlja kupiti ratnih brodova.

NACIONAL: Zašto ste se odlučili kandidirati za pomoćnika glavnog tajnika UN-a?

- Bavljenje vanjskom politikom zanima me više no išta drugo, to je moja strast, njome se bavim od početka 90-ih i uvijek ću se njome baviti, čak i u privatnim poslovima. Kandidirao sam se zahvaljujući svom angažmanu na panelu oko reforme OESS-a. Kroz taj rad pojavila se mogućnost da odem u neku od misija UN-a, a dok smo o tomu načelno razgovarali, upražnjeno je mjesto na kojem je dosad bio Danilo Turk iz Slovenije. Za to prestižno mjesto bilo je puno kandidata i bila mi je čast uopće biti kandidiran. Očekivalo se da će na njega biti imenovan netko iznutra, jer je to zadnja faza mandata Kofija Annana, a svi oko njega bi trebali napustiti svoje funkcije s njim. To je razlog da se imenuje netko tko bi mogao početi raditi odmah, jer se radi o političkom odjelu koji pokriva obje Amerike, Europu, Aziju, Pacifik, Australiju i Bliski Istok. Završio sam na najužoj listi 2 kandidata i prije par dana primio sam pismo iz Annanova ureda da su teško odlučili između mene i odabranog kandidata iz Njemačke. Bio sam jedini kandidat izvan sustava UN-a i na to sam ponosan.

NACIONAL: Vaš rad na panelu za reformu OESS-a izazvao je prošli tjedan kontroverze, jer se pokazalo da vam je nemale troškove plaćalo Ministarstvo vanjskih poslova, iako tamo niste formalno zaposleni. Što ste na tom panelu radili?

- Ti su napadi apsurdni, jer su novine objavile da nisam putovao avionom kao slijepi putnik, te da sam plaćao račune za noćenja u hotelima gdje sam spavao. Tko god putuje svijetom, poznate su mu cijene putovanja. Cijene koje sam plaćao nisu nerealno visoke i taj tekst je mogao tako intonirati samo novinar koji nigdje ne putuje. Radio sam, na zadovoljstvo i čast sebi i Hrvatskoj, terenske operacije. Zato smo i imali nešto više putovanja no drugi, pa i veće troškove. Riječ je isključivo o pozitivnoj priči, jer sam kao Hrvat sudjelovao u panelu koji odlučuje o budućnosti međunarodne institucije. Ondje nisam predstavljao Hrvatsku, ali iako sam sudjelovao kao privatna osoba, mogao sam agitirati za naše interese. Primjerice, lobirao sam da se bez pristanka zemlje primateljice ne može produljiti mandat misije. Ti su napadi tipičan primjer žutog novinarstva, u Hrvatskoj još malo žutijeg od svjetskih standarda.

NACIONAL: Je li logično da vam država plaća troškove, ako ste ondje pozvani kao privatna osoba?

- Odluka o formiranju tog vijeća istaknutih osoba donijeta je konsenzusom na sastanku ministarskog vijeća u Sofiji prošle godine. Svi su se ministri složili oko imenovanja sedmeročlana vijeća, te da će države iz kojih ta sedmorica dolazi plaćati njihove troškove. To je i inače praksa u OESS-a, gdje države plaćaju svoje kadrove. Slovenija kao predsjedateljica OESS-a, na to godišnje troši više milijuna eura. Dakle, Hrvatska se i prije no što sam izabran, obvezala da će plaćati troškove ako netko iz Hrvatske bude izabran. Ti su troškovi bili uglavnom putni i smještajni. Nisam radio ni za kakvu plaću.

NACIONAL: Govori li taj vaš angažman da i dalje imate odličan rejting u HDZ-u? Kakve su vam ambicije u stranci i je li točno da ste se natjecali za glavnog tajnika stranke?

- Nije točno, a svi koji me poznaju znaju da to nikada ne bih prihvatio. Moj je interes vanjska politika. Kad se ovih dana osvrnem na svoj ministarski mandat, vrlo sam zadovoljan učinjenim. No, očito sam zanemarivao domaći aspekt svog mandata, jer je svaki ministar prije svega domaći političar. Ja sam na tu poziciju došao iz diplomacije pa sam se više ponašao po njenim pravilima, no po pravilima domaće politike. Nakon mandata sam siguran da me zanima samo međunarodna diplomacija. Zadnjih sam tjedana razgovarao s mnogo diplomata koji doista imaju veliki utjecaj u međunarodnu politiku, te sudjelujem na brojnim forumima, gdje se pojavljujem isključivo u osobno ime. No, mislim da bi to trebalo odgovarati i HDZ-u, iako stranka ima aktivnog i kvalitetnog međunarodnog tajnika. Drago mi je da premijer jako dobro razumije vanjsku politiku. I dalje sam blizak Vladi i ponosan na članstvo u predsjedništvu HDZ-a.

NACIONAL: Je li odlazak iz Vlade narušio vaše odnose sa Sanaderom? U kakvim ste danas odnosima?

- U više smo nego korektnim odnosima, redovito komuniciramo, razmjenjujemo mišljenja i informacije. Nastojim pomoći koliko mogu. Oni su se promijenili utoliko što više nisam član Vlade pa ne boravim više od polovice svog radnog vremena na Markovu trgu. Više nisam dio premijerovih dnevnih poslova. U HDZ-u ni inače nema poremećenih odnosa, i to ne samo zato što smo sada u pobjedničkom raspoloženju.

Vezane vijesti

Kriminal u HAC-u: Žužul, Prskalo i Korpar izlaze iz Remetinca

Kriminal u HAC-u: Žužul, Prskalo i Korpar izlaze iz Remetinca

Vlasniku i direktoru Skladgradnje Slavenu Žužulu te bivšem direktoru i članu uprave Autoceste Rijeka - Zagreb Josipu Prskalu i Zlatku Korparu danas… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika