Navodno je Komisija za vrijednosne papire donijela spornu odluku o poništenju nagodbe zato što su Miljenku Fičoru i Ivi Šulenti, predsjedniku i zamjeniku Komisije, obećana mjesta u novoj Agenciji za nadzor nebankarskih financijskih institucija, zbog čijeg će se uvođenja uskoro ukinuti Komisija za vrijednosne papire, ali i HAGENA, agencija za nadzor mirovinskih fondova i osiguranjaZbog afere Liburnia Vlada je sredinom prošlog tjedna nastavila potkopavati pravnu sigurnost u zemlji i slati proturječne signale stranim ulagačima. Komisija za vrijednosne papire u prošli je četvrtak naredila Središnjoj depozitarnoj agenciji (SDA) da državu ponovno upiše kao vlasnika Liburnije i oduzme njene dionice Dom i SN Holdingu, ali je to po svemu sudeći uradila na nezakonit način. Vlada je tako privremeno pronašla izlaz iz afere Liburnia, koju je sama kreirala netransparentnom nagodbom. Tu je nagodbu svakako trebalo raskinuti, jer je ona državu mogla koštati najmanje 400 milijuna kuna. Međutim, Vlada ju je uspjela raskinuti samo zato što je Komisija za vrijednosne papire prekršila svoje ovlasti i odlučivala o nečemu što nije u njenoj nadležnosti, što je Nacionalu potvrdilo više neovisnih financijskih stručnjaka. Oni smatraju i da se Vlada u traženju izlaza iz afere Liburnia poslužila političkom trgovinom koja bi mogla dovesti u pitanje sigurnost velikog dijela financijskog tržišta, uključujući i sigurnost svih onih koji odnedavno za mirovinu štede po pravilima koja su uvedena nedavno provedenom mirovinskom reformom. Navodno je Komisija za vrijednosne papire donijela spornu odluku o poništenju nagodbe zato što su Miljenku Fičoru i Ivi Šulenti, predsjedniku i zamjeniku Komisije, obećana mjesta u novoj Agenciji za nadzor nebankarskih financijskih institucija, zbog čijeg će se uvođenja uskoro ukinuti Komisija za vrijednosne papire, ali i HAGENA, agencija za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja. Željka Antunović, zamjenica predsjednika SDP-a, koja je za mandata bivše vlasti bila potpredsjednica Vlade, između ostalog nadležna i za provođenje mirovinske reforme, prošlotjedna je događanja za Nacional prokomentirala ovako: \"I odluka o nagodbi i poništenje nagodbe u aferi Liburnia za vladajuću političku strukturu su sporni i kompromitirajući.\" Komisija za vrijednosne papire našla se u središtu afere Liburnia nakon što su joj se Dom i SN Holding obratili da im odobri javnu ponudu za preuzimanje ostatka dionica Liburnije po cijeni od 3200 kuna po dionici. Državno odvjetništvo je u ime Vlade u međuvremenu ustvrdilo da je sporazum o nagodbi ništavan, jer Vlada nije dala još jednu suglasnost 20 dana nakon njegova sklapanja. U takvim okolnostima u prošlu srijedu Komisija za vrijednosne papire odlučivala je o transakciji. Krugovi bliski Komisiji tvrde da su prvo dva člana glasala za to da transakcija poništi, a dva su bila protiv. Tvrdi se da su za realizaciju nagodbe bile Mladenka Glamuzina i Nada Merkaš, dok su protiv bili Miljenko Fičor i Ivo Šulenta. Navodno se u zadnji trenutak predomislila jedna od dvije žene u komisiji, nakon velikih pritisaka Fičora i Šulente. Odmah nakon što je doznao za tu odluku, Tin Dolički, pravni zastupnik Dom i SN Holdinga, izjavio je da se radi o eklatantnom primjeru kršenja prava i rušenja pravne države, jer o valjanosti pravnih poslova može odlučivati samo sud. Istoga dana kada je zahvaljujući odluci Komisije za vrijednosne papire ponovno došla do vlasništva nad Liburniom, Vlada je poslala u proceduru prijedlog zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga. Ta bi Agencija trebala nadzirati financijske institucije nebankarskog sektora vrijednog 40 milijardi kuna. Prijedlog zakona o toj Agenciji ima nekih bitnih nelogičnosti i želi ogromnu moć staviti u ruke samo trojice ljudi, doznao je Nacional od više financijskih stručnjaka koji su analizirali taj zakonski prijedlog. Davanje takve moći uskom krugu ljudi moguća je nagrada i onima koji su unutar Komisije za vrijednosne papire za Vladu u aferi Liburnia obavili prljavi posao. Neizravno to čak može dovesti u pitanje i sigurnost mirovinskog sustava koji je odnedavna u primjeni. Slične bojazni za Nacional je izrazila i Željka Antunović, zamjenica predsjednika SDP-a, te potpredsjednica bivše Vlade, koja je bila zadužena i za provedbu mirovinske reforme, koja je po općim ocjenama jedan od najuspješnijih projekata bivše vlasti. \"Ideja objedinjavanja nadzora postoji i funkcionira u nekim europskim zemljama. I kod nas se spominje takva mogućnost, ali nitko nije proveo ozbiljnu stručnu raspravu na tu temu. Pokušaj da se po hitnom saborskom postupku zakonom regulira ovako velika promjena i netransparentno uredi jedno važno područje, u najmanju ruku izaziva ozbiljne sumnje u motive tog postupanja. Objedinjavanje nadzora ima svoje pozitivne i negativne strane. Ozbiljna negativnost je visoka koncentracija moći i prejak politički utjecaj koji će postojati nad takvom institucijom. Rizik takvog političkog utjecaja može se smanjiti, ali ne u ovakvoj proceduri. To je dodatno upitno u odnosu na sustav mirovinskog osiguranja koji je kratko u primjeni i dosad je nadziran i reguliran tako da koristi uključenima u taj proces. Upitno je i rizično što će s njime biti u budućnosti\", izjavila je Željka Antunović. Stručnjaci tvrde da je u prijedlogu zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga sporno to što Agencija želi imati mogućnost da neke svoje akte uopće ne mora učiniti dostupnim javnosti, te što predsjednik i četiri člana uprave po članku 10. ne odgovaraju za štetu koja nastane prilikom obavljanja dužnosti za koje su nadležni, \"osim ako se dokaže da su određenu radnju iz koje je nastupila štetna posljedica, učinili ili propustili učiniti namjerno ili iz grube nepažnje\". Protivnici tog zakonskog prijedloga navode i da Savjet Agencije nema nikakve ovlasti, te da \"davanje mišljenja, stručnih i znanstvenih savjeta radi razvoja nadzorne prakse\", praktično znači da uprava Agencije uopće ne mora uvažiti ništa što im oni sugeriraju. Stručnjaci smatraju upitnim i to što Agencija pod svoju nadležnost želi podvesti i Središnju depozitarnu agenciju. Spornim drže i način obračuna plaća članova Uprave, kao i predloženi način odlučivanja. Kao posebno sporni označeni su uvjeti tko može biti predsjednik i član Uprave agencije. Traži se samo visoka stručna sprema, znanje i iskustvo iz područja financija, računovodstva, poslovnog upravljanja ili prava. Protivnici tog zakonskog prijedloga upravo u tomu vide mogućnost imenovanja politički podobnih kadrova, jer na čelu agencije praktično može biti bilo koji diplomirani pravnik, ili netko iz Komisije iz vrijednosne papire, tko je prošlog tjedna prevagnuo prilikom donošenja sporne odluke o povratu Liburnije državi. Nagrađivanje promaknućem u Agenciju s velikim ovlastima u tom bi slučaju bila dostatna nagrada za kršenje zakona na prijašnjem radnom mjestu, koje će se uskoro ionako ukinuti, ali i zalog za sličnu suradnju u budućnosti, kada to političke prilike budu zahtijevale.