Josip Protega, predsjednik Uprave Poštanske banke, nije htio službeno komentirati opisane okolnosti. On je nakon svog dolaska u Poštansku banku pokrenuo niz poslovnih aktivnosti da ojača njene tržišne pozicije.Hrvatska poštanska banka želi kupiti HVB Splitsku banku i postati treća najveća banka u Hrvatskoj, vratiti tako dio domaćeg bankarskog tržišta privremeno pod kontrolu države i pomoći državi u osnaživanju domaćeg gospodarstva. Taj ambiciozni plan ne može se jednostavno realizirati. Za to je potrebno ostvariti nekoliko preduvjeta, a dok se to ne dogodi, nitko iz Poštanske banke neće javno artikulirati opisanu ambiciju.
Vodstvo Hrvatske poštanske banke (HPB) namjerava uskoro zatražiti sastanak s vrhom Vlade kako bi razgovaralo postoji li mogućnost da država podrži tu ideju, jer se ona može realizirati samo ako Vlada Poštanskoj banci da političku suglasnost da se kandidira za kupnju HVB Splitske banke.

Ako Poštanska banka uspije kupiti HVB Splitsku banku, država bi ponovo pod svojom kontrolom privremeno imala oko 13 posto domaćeg bankarskog tržišta i banku koja bi mogla poticati razvoj domaćeg gospodarstva kvalitetnije nego što to čine strani vlasnici nekadašnjih domaćih banaka, koji kontroliraju gotovo kompletno hrvatsko bankarsko tržište.
Vodstvo Poštanske banke ne želi javno artikulirati svoje namjere bez političke podrške Vlade jer bi ispalo neozbiljno. Poštanska banka trenutačno ne kontrolira ni 3 posto domaćeg bankarskog tržišta i ne može biti ozbiljan kandidat za kupnju HVB Splitske banke, ako Vlada ne odobri kratkoročno inozemno zaduženje za tu transakciju, koja bi ovisno o procjenama, mogla iznositi od 500 do 700 milijuna eura.

Čak ni uz političku suglasnost Vlade ta transakcija ne bi bila jednostavna. Vlada bi o njenoj provedbi morala pregovarati s MMF-om, ali i s Europskom komisijom. MMF se načelno protivi povratku banaka u državno vlasništvo, ali financijski stručnjaci s kojima je Nacional razgovarao tvrde da bi te stavove MMF-a Vlada mogla promijeniti ako se obveže da banku nastalu spajanjem Poštanske i HVB Splitske banke neće dugo zadržati u svom vlasništvu, nego će je u kratkom roku prodati na domaćem tržištu kapitala.

Prostor za realizaciju te zamisli otvorio se prije nekoliko mjeseci, najavom spajanja talijanske banke Unicredito i njemačke bankovne grupacije HVB. Sredinom prošlog tjedna Europska komisija odobrila je to spajanje, vrijedno 15,4 milijarde eura, nakon čega će se stvoriti svjetski bankarski div. Kako je Unicredito u Hrvatskoj većinski vlasnik Zagrebačke banke, a HVB drži Bank Austriju i Splitsku banku, ta transakcija imat će značajnog odjeka i na hrvatskom bankarskom tržištu.
Unicredito je 2. rujna Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) uputio zahtjev za stjecanjem vlasničkih udjela u HVB splitskoj banci i Wüstenrot stambenoj štedionici, kao i obavijest o spajanju Unicredita i HVB-a. Analogno tomu, trebale bi se spojiti i Zagrebačka banka i HVB Splitska banka.

HNB to nije bio spreman dopustiti, jer bi to spajanje dovelo do prevelike koncentracije vlasništva na domaćem bankarskom tržištu, koja bi ugrozila tržišno natjecanje. Ako bi se te dvije banke u Hrvatskoj spojile, zauzele bi 35 posto domaćeg tržišta, što je manje od zakonom predviđenog praga od 40 posto, ali taj bi prag prešle u nekim segmentima bankarske industrije, poput stambene štednje ili kredita odobrenih državi i tvrtkama.
Nedugo nakon primitka zahtjeva Unicredita Željko Rohatinski, guverner HNB-a, javno je izrazio zašto takvo spajanje HNB ne bi dopustio. Napomenuo je da bi spajanjem tih dviju banaka na domaćem tržištu nastao lider koji bi imao dvostruko veći tržišni udjel od Privredne banke Zagreb (PBZ), druge po veličini u Hrvatskoj, te trostruko veći udjel od grupe banaka između trećeg i šestog mjesta po tržišnim udjelima. Rohatinski je tih dana podsjetio da je zakonom propisano da se vladajuća pozicija definira kad tri banke imaju tržišni udjel veći od 60 posto, a pet banaka udjel od 80 posto. Nakon eventualnog spajanja Zagrebačke banke i HVB Splitske banke tržišni udjel triju najvećih banaka povećao bi se sa 55 na 65 posto, a pet najvećih banaka s dosadašnjih 74 na 82 posto, što znatno odstupa od prakse u EU.

Koncentracija na lokalnom bankarskom tržištu također ne ide u prilog tom spajanju. U zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Varaždinskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji nova bi banka imala tržišne udjele veće od 40 posto, a podružnice dviju banaka preklapale bi se u svim županijama osim u Karlovačkoj i Ličko-senjskoj. Zbog svega toga HNB je preporučio Unicreditu da nakon spajanja s HVB-om proda HVB Splitsku banku, i to nekoj banci među šest najvećih. Nakon toga Unicredito je povukao zahtjev za spajanjem dviju banaka u Hrvatskoj i najavio prodaju HVB Splitske banke.

Upravo spomenuta preporuka HNB-a ide u prilog Hrvatskoj poštanskoj banci, jer zbog svog malog tržišnog udjela ne bi stekla problematičnu koncentraciju vlasništva. Josip Protega, predsjednik Uprave Poštanske banke, nije htio službeno komentirati opisane okolnosti. On je nakon svog dolaska u Poštansku banku pokrenuo niz poslovnih aktivnosti da ojača njene tržišne pozicije. U razgovoru za Nacional u proljeće je govorio kako se radi jačanja žele povezati s Croatia bankom, što ima brojne prepreke i nije jednostavno ostvariti. Kad je uvidio da se to spajanje u dogledno vrijeme teško može provesti, počeo je još brže širiti usluge banke, kako bi privukla nove klijente. Okružio se mlađim i ambicioznim kadrovima i pratio tržišna kretanja pa je odmah uvidio da se najavom spajanja Unicredita i HVB-a otvorila mogućnost da akteri domaćeg financijskog tržišta u dva koraka posredno napokon u svoje ruke vrate dio kontrole nad bankarskim tržištem, što bi po mnogim procjenama Vladi dugoročno olakšalo osnaživanje domaćeg gospodarstva.

Međutim, čak ako Vlada i odluči politički poduprijeti realizaciju te ideje, to neće biti lako provesti, ne samo zbog mogućeg protivljenja MMF-a ili Europske komisije. Više je ozbiljnih konkurenata, poput francuskog Société générale, ili OTP-a, koji će se najvjerojatnije uključiti u pregovore o kupnji HVB Splitske banke. Moguće je da će se u te pregovore uključiti i banka KBC, koja u Sloveniji ima problema s daljnjom privatizacijom Slovenske banke, gdje posjeduje nešto više od 30 posto dionica. Procjenjuje se da je moguće da KBC, u slučaju da se ti problemi nastave, umjesto u Sloveniji odluči poslovati u Hrvatskoj. U Parizu predstavnici BNP Paribasa trenutačno također razmatraju mogućnost kupnje HVB Splitske banke. Oni su nedavno bili savjetnici vlade SiCG-a u privatizaciji nekih njihovih banaka, dobro poznaju stanje na regionalnom bankarskom tržištu, a i u Hrvatskoj su već poslovali, ali kratko i bez značajnih rezultata.

Osim toga, strani vlasnici nekoć domaćih banaka u Hrvatskoj zbog svojih poslovnih interesa tradicionalno se protive stvaranju nove jake domaće banke. Poštanskoj banci donekle bi olakšalo kupnju to što je HNB preporučio da zbog koncentracije tržišnog udjela Unicredito HVB Splitsku banku ne proda nijednoj od vodećih šest banaka u Hrvatskoj. Takav stav HNB-a u stranim financijskim krugovima nisu dočekali s naklonošću.
O svemu navedenom bilo bi bespredmetno raspravljati ako se dogodi nešto o čemu se zasad govori samo kao o teorijskoj mogućnosti, a to je da Unicredito umjesto HVB Splitske banke odluči prodati Zagrebačku banku. O toj varijanti u Unicreditu zasad razmišljaju isključivo kao o knjigovodstvenoj teoriji, jer je njihova strategija biti blizu liderske tržišne pozicije u svakoj zemlji gdje posluju.

Međutim, neki financijski stručnjaci navode da nije isključeno da Unicredito proda Zagrebačku banku ako mu netko za nju ponudi izrazito visoku cijenu. Poslije bi tim novcem eventualno mogli jačati tržišnu poziciju HVB Splitske banke.
Najavom spajanja s HVB-om Unicredito je i u Poljskoj došao u poziciju da zbog prevelikog tržišnog udjela mora prodati jednu od banaka koje ondje posjeduje. Ako bi novac od prodaje neke od banaka u Poljskoj zbrojili s novcem koji bi u Hrvatskoj mogli dobiti za Zagrebačku banku, mogli bi doći do većeg dijela novca potrebnog za pripajanje HVB-a, smatra dio financijskih stručnjaka, koji djelomice i zato vjeruje da prodaja Zagrebačke banke nije posve nerealna opcija.
U prilog teoriji o mogućnosti da Unicredito proda Zagrebačku banku ide još jedna okolnost. Spajanjem Unicredita i HVB-a Unicredito bi postao i vlasnikom Bank Austrije, koja se 2000. spojila s HVB-om. Bank Austria ima ambiciju steći dominantnu ulogu na tržištu srednje i istočne Europe, ali tako da na svakom tržištu gdje se posluje ima udjel do desetak posto, tvrde bankarski stručnjaci s kojima je Nacional razgovarao. U takvim okolnostima, prodajom Zabe, Unicredito bi u Hrvatskoj zadržao desetak posto tržišnog udjela, što je kompatibilno s poslovnom strategijom Bank Austrije, koja bi nakon spajanja HVB-a s Unicreditom također postala njihovom bankom. Ako bi se doista prodala Zagrebačka banka, kao moguće kupce u financijskim krugovima spominju Deutsche Bank i City Bank.

Međutim, prema svim procjenama, puno je vjerojatnije da će Unicredito u Hrvatskoj ipak odlučiti zadržati lidersku poziciju te da će prodati HVB Splitsku banku. To stvara preduvjete za opisani povratak dijela domaćeg bankarskog tržišta pod hrvatsku kontrolu u transakciji koju bi operativno provela Poštanska banka, uz političku suglasnost Vlade i MMF-a. Nacional je pokušao doznati što o tim mogućnostima misle Vlada i MMF, ali od njih nije dobio nikakve odgovore.