U utorak je potvrđeno da je Haaški sud dao odobrenje da se predmet Rahima Ademija i Mirka Norca prebaci u Hrvatsku. Tužiteljstvo je još 14. rujna donijelo tu odluku te odredilo rok od 30 dana da Državno odvjetništvo RH preda sve materijale vezane za taj proces, što je učinjeno i predmet je prebačen u Hrvatsku. Do sada su tri predmeta ustupljena pravosuđu BiH i jedan Hrvatskoj prema strategiji dovršetka rada Haaškog suda. Vijeće suda treba donijeti odluke o još šest predmeta s 12 optuženih, od kojih je većina predviđena za ustupanje BiH, a samo jedan pravosuđu Srbije i Crne Gore. Državno odvjetništvo će za taj slučaj formirati posebnu tužiteljsku ekipu, koja će haašku optužnicu prilagoditi hrvatskom zakonodavstvu. Da to neće biti jednostavno, očito je već stoga što haaška optužnica protiv Ademija i Norca ima oko 14.000 stranica. Vlada je više puta izjavila da je prepuštanje tog slučaja za Hrvatsku prvorazredan izazov i test. za ovaj slučaj posebno je osjetljivo bilo pitanje zapovjedne odgovornosti, koje su kao pravno relevantno uspjeli nametnuti haaški tužitelji. Po njemu se zapovjednici, ako nisu učinili ništa kako bi spriječili zločine ili kaznili njihove počinitelje, moraju smatrati odgovornima za postupke vlastitih jedinica. Kako hrvatski kazneni zakon ne poznaje kategoriju zapovjedne odgovornosti, ta je okolnost bila glavna tema prethodne rasprave treba li odobriti prepuštanje tog suđenja Hrvatskoj. Suci su u raspravi u veljači zaključili da bi taj slučaj izgubio na značenju ako njime ne bi bili obuhvaćeni svi navodni zločini koji se optuženicima stavljaju na teret. Međutim, Vlada, obrana i hrvatski pravnici, koji su na zasjedanju sudjelovali u svojstvu tzv. prijatelja suda, uspjeli su haaške suce uvjeriti da Hrvatska ipak raspolaže velikim brojem pravnih mehanizama koji joj omogućuju suditi i za zapovjednu odgovornost. No treba istaknuti da je Haaško tužiteljstvo u veljači reklo da je zbog težine zločina koje optuženima stavlja na teret, samo zbog izlazne strategije, odnosno zato što nema ni vremena, ni sredstava za njihovo procesuiranje, bilo spremno slučaj prepustiti Hrvatskoj. Rahim Ademi i Mirko Norac optuženi su za sudjelovanje u operaciji protjerivanja srpskog stanovništva s područja Medačkog džepa u rujnu 1993. Obojicu terete za zločine protiv čovječnosti, za ubojstvo 29 srpskih civila i pet zarobljenih ili ranjenih srpskih vojnika. U optužnici stoji da je Medački džep, u kojem je prije rata živjelo 400 Srba, nakon operacije ostao nenastanjen. Do temelja su srušene 164 kuće a bunari su otrovani ili su u njih bacani leševi. Postoje i neki elementi u prilog Ademiju i Norcu, posebno zato što će im se suditi u Hrvatskoj. Zbog toga će biti vrlo zanimljivo pratiti suđenje. Dok haaško tužiteljstvo ustrajava na tome da su akcije "Medački džep" i "Oluja" bile zamišljene kako bi se prognalo srpsko stanovništvo, teško je očekivati da će sud u Hrvatskoj prihvatiti tu vrstu kvalifikacija. Norcu i Ademiju u prilog je i jednoglasna odluka Ustavnog suda prema kojoj je deblokada Medačkog džepa bila legitimna i opravdana akcija. Potpunu analizu Berislava Jelinića možete pročitati u najnovijem broju Nacionala