Mladi splitski arhitekti Damir Mioč i Zvonimir Prlić Mladi splitski arhitekti Damir Mioč i Zvonimir Prlić osvojili su prvu nagradu na natječaju za Kongresni centar Zagreb vrijednu 250.000 kuna, ali još nisu sigurni hoće li centar biti sagrađen prema njihovu projektu ili će pretrpjeti izmjene. Naime Turistička zajednica grada Zagreba, koja je s Društvom arhitekata Zagreba raspisala natječaj i za četiri nagrade i tri otkupa potrošila 719.000 kuna, nije investitor. Natječaj je bio anketni i zamišljen tako da investitoru tek ponudi rješenja za naizgled nemoguću zadaću – kako da se na skučeno parkiralište iza hotela "Westin" ugura kongresna dvorana s 3500 mjesta i nizom pratećih sadržaja, od manjih dvorana i garaža do restorana i kafića. Na pitanje o tome kakav je status pobjedničkog rada, Velimir Neidhardt, dopredsjednik žirija i profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, odgovorio je: "Anketa doista ništa ne garantira, ali natječaj je uspio i dobili smo niz mogućnosti i prijedloga. Što će se izabrati od te velike ponude, odlučit će investitor i grad." Da se rješenje još malo oteže, vidi se i po tome što će uz izložbu nagrađenih radova biti organiziran i okrugli stol na kojem će se raspravljati o tome je li lokacija primjerena i jesu li projekti dobri. No neće se otezati dugo: na web stranici gradonačelnika Milana Bandića na kojoj odgovara na pitanja građana stoji njegova svježa izjava da će se Kongresni centar graditi jugozapadno od hotela "Westin", a da radovi počinju u proljeće 2006.

Dražen Hochecker, zamjenik direktora TZ grada Zagreba i direktor zagrebačkog Kongresnog ureda pri TZGZ, o natječaju kaže: "Turistička zajednica je s 5 milijuna kuna potaknula ovaj projekt i tu naš angažman prestaje. Grad želi da se gradi Kongresni centar, poglavarstvo je iza toga i to je interes grada – a kako će izgledati i gdje će biti, mi ne odlučujemo. Ali Kongresni centar je nasušna potreba jer je Zagreb jedna od deset najpoželjnijih europskih destinacija za organiziranje kongresa, a već nekoliko godina stagnira."
U Zagrebu se godišnje održi 160 raznih skupova, a moglo bi i više što se tiče hotela, ali nema dvorane. Dvorane poput KD Vatroslava Lisinskog prikladne su samo za plenarne sjednice, no kongresi se u pravilu razbijaju na sekcije pa svaki kongresni centar mora imati nekoliko dvorana kapaciteta od 500 do 800 ljudi i desetak kapaciteta od 50 do 200 ljudi. Zagreb to nema pa je Europska banka za obnovu i razvoj svoj skup s 4500 sudionika umjesto u Zagrebu održala u Beogradu.
U natječaju se tražilo da se unutar bloka omeđena Pierottijevom, Jukićevom, Savskom i Ulicom Izidora Kršnjavoga smjesti polivalentna dvorana s 3500 mjesta koja će biti prikladna ne samo za kongrese i koncerte nego i za organiziranje balova i sportskih susreta. "Mi ne volimo komplicirati", kaže Mioč. Budući da je blok oko "Westina" vrlo skučen, napravili su dvoranu što manjih dimenzija i s transparentnim prizemljem te je okružili s nekoliko pješačkih trgova. Male su dvorane smjestili ispod zemlje, kao i dvoetažnu garažu, a komercijalne sadržaje u toranj visok 20 katova. Mioč i Prlić rade u Konstruktoru d.o.o. Zagreb, a na natječaje često šalju svoje radove. Tako su, primjerice, na natječaju za Ustanovu hitne pomoći u Zagrebu dobili drugu nagradu, a upravo se izvodi njihova stambeno-poslovna zgrada na Radničkoj cesti.

O tome je li lokacija u strogom centru najpovoljnija, dugo se prepire. Ostale mogućnosti kao što su Paromlin, podsusedska cementara ili Velesajam odbijaju hotelijeri jer bi to značilo da će se uz Kongresni centar graditi novi hotel, a ni sadašnji nisu popunjeni. Da će se Kongresni centar graditi u središtu grada objavio je Bandić početkom 2004., čemu se suprotstavio tadašnji HNS-ov zamjenik gradonačelnice Stipe Tojčić rekavši da je lokacija koju je predložio SDP opterećena vlasničkim odnosima te da će trebati jako mnogo novca da se to raščisti. Budući da je spornih 2000 četvornih metara Grad Zagreb u međuvremenu kupio od tvrtke Medike za 25 milijuna kuna te da HNS više nije u vlasti, sve su smetnje otklonjene. Gradsko poglavarstvo je na sjednici 26. listopada ove godine izgradnju Kongresnog centra u bloku Savska - Jukićeva stavilo na listu projekata prioritetnih za grad. "To je biser-lokacija koja će kroz urbanistički natječaj dokazati da za grad ima više korisnih strana nego mana", rekao je tada pročelnik Gradskog zavoda za prostorno uređenje Ivica Fanjek, dodavši da postoji mogućnost gradnje još jednog kongresnog centra na periferiji koji bi pomogao razvoju rubnih područja grada.

Posebno je bolno bilo iskustvo s Croatian Summita 2005., kada je zbog državničkog skupa u "Westinu" cijeli grad tri dana bio paraliziran. Hochecker smatra da nije kriv skup: "Od 30. rujna do 2. listopada održane su 16. svjetske korporacijske igre s više od 3000 sudionika, a od 16. do 21. listopada kongres SKAL-a, međunarodne organizacije turističkih djelatnika. Njih je bilo tisuću, a gradom ih je razvozilo dvadeset autobusa i to nitko nije primijetio." Osim helikopterima, koji mogu slijetati na ravan krov dvorane, i gradskom željeznicom koja će imati stanicu s južne strane Kongresnog centra, Prlić i Mioč predvidjeli su pristup Kongresnom centru i izlaskom na Šarengradsku. Ta je brza gradska prometnica naime u planu za proširenje, a vodila bi ravno do podzemne garaže. "Neće biti gužve", kaže Prlić. Kaos s predsjednicima europskih država nije pokolebao ni Grad. Zamjenik gradonačelnika Ivo Jelušić rekao je tako da se u budućem Kongresnom centru neće stalno održavati skupovi s tako velikim sigurnosnim mjerama pa se neće ugrožavati protočnost prometa.

Cijena izgradnje Kongresnog centra Zagreb procjenjuje se na 32 milijuna eura, no s investitorom neće biti nikakvih problema. Na kongresni turizam otpada 75 posto prihoda u svjetskom turizmu, a prosječni kongresni dan po osobi u Zagrebu stoji 380 dolara, ne računajući troškove aviona, pri čemu profitiraju mnogi, od taksija i prevodilaca do turističkih agencija i restorana. Budući da KD Vatroslava Lisinskoga godišnje ima 760.000 posjetitelja, a manji je od Kongresnog centra, lako je vidjeti da neće nedostajati gostiju. Koliko je kongresni turizam lukrativan vidi se i iz toga što je ulagač u treći bečki kongresni centar, Reed Exhibitions Messe, jamčio popunjenost petnaest godina unaprijed. Za blok iza "Westina" bila su raspisana već dva natječaja – jedan prije Drugog svjetskog rata, kada je stiglo zanimljivih rješenja, primjerice arhitekta Stjepana Planića, a drugi osamdesetih. Volja gradskog poglavarstva ovaj je put ipak previše jaka da bi Zagreb dobio još jedan natječaj bez realizacije.