Veljko BarbieriU astečkoj "Knjizi o Suncima" iz koje se još uvijek u tajnosti propovijeda podno velikih piramida svetog meksičkog grada Teotihuacana, svijet je nastao tako što je Ometeotl, prvi bog, Onaj koji posjeduje Dvojnost, rodio dva sina, slavnijeg Quetzalcoatla, Pernatu Zmiju s ljudskim licem, koji udahnjuje život, i njegova brata Tezcatlipoca, Zadimljeno Ogledalo, koji posvuda stvara nered i sukob. I premda su se braća još od nastanka i nestanka prvih svjetova, prva Četiri Velika Sunca, koja su se palila i gasila na nebeskom kalendaru stalno sukobljavala i borila gotovo do istrebljenja, stvarajući posljednje Sunce, ujedinila su snage i spuznuvši s Neba raščetvorila strašno čudovište Tlaltecutli, Gospodaricu Zemlje, ženu Velikog Kajmana, koja je dotad proždirala meso i ostatke Četvrtog Sunca na umoru. Kako bi utješili napaćenu Zemlju i stvorili ovaj posljednji Peti svijet, slože se da od Tlaltecutlina rastrganog tijela stvore sve biljke i bića potrebna za život budućeg novog ljudskog roda. Od njezine kose narasle su šume, vitičasto cvijeće i velike biljke, od kože raslinje i jestivo bilje, iz očiju poteku izvori, potoci, iz usta velike rijeke, a od nosa su sagradili planinske lance i položili plodne doline. Ipak, noću dok vladaju stari bogovi i sile nestalih svjetova, još se može čuti vriska raščetvorene Tlaltecutli koja žeđa za krvlju i stalno je gladna mesa. Stoga su Quetzacoatl i Tezcatlipoc odlučili da će joj budući rod morati prinositi ljudske žrtve kako bi zemlja i usjevi preživjeli do jutra. Ali te je ljude tek valjalo stvoriti. Pa je Quetzacoatl sišao u podzemni svijet i iz Mitlana, carstva kosturastih božanstava, ukrao kosti divova koji su jednom nastavali svijet i samljeo ih u prah koji je oplodio kapljicama svoje svete krvi. Tako je nastao ljudski rod. Ali kako ga nahraniti?- pitala su se braća i ostali dobrohotni bogovi. Dogodi se tada, dok su svi još bili u nedoumici, da Quetzacoatl opazi Velikog Crvenog Mrava kako gura zrno kukuruza i Krilata ga Zmija prisili da ga odvede do skrovitih hodnika moćne planine Tonacatepetl, Brda hranjenja, u kojem je svaka špilja bila prepuna raznog sjemenja i zrnja, među njima i graha. Ali Tonacatepetl nikako nije htio podariti hranu ljudskom rodu, budući da je još žalio za strašnom Tlaltecutli. Tada se rasrdi moćni Tlalok, bliski rođak zmijaste braće, pa razdvoji Brdo hranjenja i preuzevši u istom mahu obličja Kiše, Munje, Vjetra i Orkana, rasu i posije dotad skrivene sjemenke i podari hranu čovjeku. Odtad je Tlaloc zaštitinik ljudskog roda i plodnosti, ma koliko je Pernata Zmija još uvijek glavni bog Asteka, dok ga iz prikrajka stalno vreba njegov brat, podjednako moćno Zamagljeno Ogledalo. Tako su ljudi dobili prvu hranu, pa kukuruz, ali i grah otada smatraju svetim biljkama. Kad su španjolski konkvistadori uništili civilizaciju Asteka, srušivši njihovo moćno carstvo, nisu ni slutili da je posljednji svijet Petog Sunca preživio, štoviše, da su i oni sami postali njegovim dijelom prenijevši uz ostale dragocjenosti i zrnca graha u Europu, u kojoj su od davnina već bile poznate neke njegove manje podvrste. Posadili su ga u Alžiru i Maroku, odakle su ga Saraceni prenijeli na Istok, sve do krajnjih granica Azije, a onaj vladar u čijem carstvu sunce nikada nije zalazilo, budući da su mu posjedi opasavali kuglu zemaljsku, Karlo V. Španjolski, poklonio je zrna graha papi Klementu VII. On ih je, sav sretan, 28. listopada 1533.darovao svojoj nećakinji Caterini Medici, zaljubljenici u dobru kuhinju, koja se kao što je poznato upravo tog dana udavala za francuskog kralja Henrija II. Quetzacoatl i Tlactlecutli opet si sišli s Neba i skriveni, kao zmije vitičastog dima iznad posude s grahom otada vladaju i našim jelima, pogotovo onima iz svijeta Petog Sunca, koja bez mahunarke iz Brda hranjenja više ne možemo ni pojmiti, ni zamisliti.

PAŠTA FAŽOL

Skuhajte 1 ½ kg graha trešnjara koji ste preko noći namočili u vodi. Procijedite i ostavite dio juhe. Posebno skuhajte kost od pršuta na kojoj je ostalo 20 dag mesa s ½ kg debljih sušenih svinjskih rebrica. Procijedite meso ali ostavite polovicu juhe. U posudu ubacite grah, komade pršuta koje ste odvojili od kosti i kuhana rebrica. Dodajte 4 režnja češnjaka i prelijte s ½ l vode te s toliko juhe od graha i suhog mesa. Kad zakuha, dodajte ½ kg pena, makarona, siječak u kojem ste propirjali 1 dl maslinova ulja, 5 režnjeva češnjaka, stručak petrusimula, 1 dl mljevene rajčice i 5 dag sjeckane pancete. Kuhajte dok tjestenina ne omekša i služite pokapano s nekoliko kapi maslinova ulja. Jelo našeg primorja podrijetlom iz Venecije.

RIČET S GRAHOM

Posebno skuhajte 1 kg prethodno namočenog bijelog graha. U posudu ulijte 1 l mesnog temeljca, ubacite procijeđeni grah i ½ kg ječma. Začinite sjeckanom mrkvom, lukom, uz 3 režnja češnjaka, korijen celera i korijen peršina. Kad prokuha, dodjate ¾ kg već skuhanog suhog svinjskog carskog mesa, posolite, popaprite i ugustite kašom od 1 dl mljevene rajčice i žlice brašna. Kuhajte dok ječam ne omekša. Jelo tipično za Srednju Europu i jadransko Sredozemlje.