Veljko BarbieriSantiago de Compostela, najpoznatiji samostan i svetište svetoga Jakova Starijeg na španjolskoj sjeverozapadnoj atlantskoj obali, podjednako je poznato po slavnom svecu, zaštitniku cijele hispanske zemlje, koliko i po školjci nazvanoj lepeza sv. Jakova, koju je taj mučenik, komu su glavu odrubili u Jeruzalemu, nosio oko vrata za svojih evangelističkih pohoda cijelim Iberskim poluotokom, a koji su po istoj predaji i legendi završili upravo na mjestu gdje se danas izdiže samostan. Još od početka štovanja ovog sveca, čije su relikvije iz Jeruzalema prenesene u Compostelu tek 830. godine, više od pola tisućljeća nakon što je ostao bez glave, i hodočasnici u novo svetište i s vremenom sve veći samostan i crkvu na povratku su oko vrata počeli nositi probušenu lepezu sv. Jakova ili Jakovljevu kapicu ili jednostavno svetu kapicu, kako je sve ne nazivaju, kao znak isposničkog trpljenja i dugog puta. Ona je oblikom i zrakastim prugama izravno utjelovljivala božansku nadahnutost pokrstiteljskih nastojanja svetoga Jakova. Duga tradicija održala se sve do danas, a običaj da se kao uspomena na hodočašće oko vrata vješa ta školjka nije isključivo vjerske naravi. Ondje, na krajnjoj točki Europe, na rtu Fisterra, u rimsko i Jakovljevo vrijeme Finis terrae ili Kraj zemlje, koji nakon hodočašća romari obvezno pohode u potrazi za svetim kapicama, na mjestu gdje kontinent dugim plažama uranja u ocean, u mokrom pijesku može se naći mnoštvo ljuštura lepeza sv. Jakova, školjaka kojima obiluje dno pred galicijskom obalom. A te školjke, simbol uzvišenih nastojanja sveca mučenika, jedna su od gastronomskih oznaka galicijske kuhinje, uz hobotnice i galješke juhe gotovo njen zaštitni znak. Tolika je potražnja gurmana i hodočasnika za lepezama sv. Jakova, po lokalnom narječju vieiras, koje ovdje začudo jedino u Europi ne nazivaju svetačkim imenom, da ih u posljednje vrijeme uzgajaju kao dagnje i kamenice na dugačkim konopcima u moru. Galičani ih vole pripremati zapečene s malo sjeckanog češnjaka, petrusimula i kapule, s dodatkom njihova izvrsnog cherryja ili glasovitog vina Albarino, vrlo slično kako te školjke, uglavnom gratinirane s dodatkom krušnih mrvica i parmezana pripremaju i u ostalim sredozemnim gastronomskim središtima, pa i u Istri i Dalmaciji. Međutim, ta školjka, iz koje se po antičkom mitu rodila Afrodita, u Grčkoj i Rimu pripremala se i u raznim vinskim umacima, ili jednostavno otvarala na užarenoj ploči ili na pari, a onda jela onako svježa, posebno njezino bijelo meso i crveni koralj koji kao pojas boginje ljepote opasuje školjkin mišić. Budući da lepeza ili kapica sv. Jakova ima izniman slatkast okus koji ne treba kvariti obiljem dodataka, tako se često služi i danas, diljem Sredozemlja, a tek ponekad, u iznimnim prilikama, potopljena u raznim umacima dodaje se kao profinjena osnova rižotima ili tjesteninama. I stari je vijek toj mitološkoj morskoj maternici, iz koje je u pjeni rođena Afrodita, pridavao religiozni značaj i ona se nazivala svetom školjkom i u antici, a štovatelji Afroditina kulta na glavi su nosili petasose, plosnate lepezaste šešire nalik na svete kapice kad bi nazočili kakvoj svečanosti u čast boginje, a nakon smrti, uz razne druge predmete i školjke, u grobove bi im kao zagrobnu popudbinu polagali i svetu morsku lepezu. I cijeli bi svijet blaženih tada zamirisao na Afroditinu i Jakovljevu kapicu, kakav god mu vjerski značaj pridavali izabranici za stolovima Elizija ili Raja.

GRATINIRANE LEPEZE SV. JAKOVA

Na pari otvorite 12 lepeza sv. Jakova i odstranite smeđe škrge tako da u školjci ostanu samo bijeli mišić i crveni koralj. Pospite svaku lepezu žlicom sjeckanog češnjaka i petrusimula, žličicom krušnih mrvica i parmezana, položite na školjke po listić maslaca i pokapajte maslinovim uljem. Zapecite naglo u vrućoj pećnici i odmah služite. Uobičajeni sredozemni recept.

ZELENE TAGLIATELLE SA SVETIM KAPICAMA

Otvorite na pari 12 svetih kapica. Odstranite škrge i izdvojite meso i koralje. Na 5 dag maslaca rastopljenog u 1 dl maslinova ulja zazlatite nasjeckanu kapulu i 4 režnja češnjaka pa dodajte školjke i malo pirjajte podlijevajući s 1 dl suhog bijelog vina i 1 dl ribljeg temeljca. Tim umakom prelijte ½ kg skuhanih zelenih tagliatella ili rezanaca, koje ste prethodno začinili 1 dl slatkog vrhnja i peršinom. Dobro promiješajte, posolite i popaprite. Služite vruće. Talijanski recept.