Neda Young u svojoj vili u Nez Jerseyu ispred slike Erica FischlaSnježana Pintarić, ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, posjetila je New York i ondje se sastala s vodećim imenima suvremene likovne scene kako bi se na licu mjesta upoznala s vođenjem najboljih svjetskih muzeja i galerija. Ondje se, između ostalih, susrela s direktorom Fondacije Solomona R. Guggenheima Thomasom Krensom i direktoricom newyorškog Guggenheima Lisom Dennison koji su joj oboje rekli da su vrlo zainteresirani za suradnju s MSU-om. MSU će se naime 1. siječnja zatvoriti jer se nalazi u gornjogradskoj palači koja se vraća obitelji Kulmer, a otvorit će se u rujnu 2007. i to u novoj zgradi što se upravo gradi u Novom Zagrebu.

Domaćin Snježani Pintarić u New Yorku bila je Neda Young, velika američka kolekcionarka i članica borda podupiratelja Guggenheima. Neda Young rođena je u Račišću na Korčuli, u SAD-u je od 1960., a sa suprugom Albertom Youngom pokrenula je tvrtku za marketing Profile America. Od muževe smrti tvrtku, u čijim uredima u New Jerseyju radi pedesetero ljudi, vodi ona, a glavni su menadžeri njihovi sinovi Michael i Anthony. U New Jersey putuje na posao svakoga dana iz svojeg stana na 37. katu u neboderu na Manhattanu. "Neda Young studirala je povijest umjetnosti i već od početka svog boravka u New Yorku kretala se u društvu umjetnika i prijatelja umjetnosti. Po njenim riječima, preko umjetnika i umjetničkih djela saznajemo o prošlim civilizacijama te je stoga vrlo uzbudljivo družiti se sa suvremenim umjetnicima i s njima proživljavati sadašnjost. Ona je u bordu podupiratelja muzeja Guggenheima pa je u vezi s najvećim imenima suvremene umjetnosti, a bila je naša sponzorica prije nekoliko godina kada je arhitekt Igor Franić pobijedio na natječaju za projekt za zgradu MSU-a u Zagrebu. Neda Young tada je financirala njegovo putovanje po Europi, kada je obišao nekoliko muzeja u Njemačkoj, Švedskoj i Finskoj. Sada je pomogla naš boravak i financijski i organizacijski te pomogla Igoru Franiću i meni da u kratkom vremenu obiđemo sve ključne pozicije koje vode newyoršku likovnu scenu", kaže Snježana Pintarić i dodaje da joj je Ed Ruscha, jedan od najvećih američkih umjetnika, rekao da Neda Young nije samo osoba koja kupuje njegove radove, nego je i njegova prijateljica i podupirateljica.

NACIONAL: Vi ste željeli vidjeti zapravo kako se sponzorira umjetnost?

- Točno. Guggenheim je privatni muzej i za sve svoje otkupe i izložbe mora naći sponzore. Igor Franić i ja bili smo gosti Nede Young na Guggenheimovoj sponzorskoj večeri na kojoj su bili, među ostalim, i Ed Ruscha i Robert Rauschenberg kojega zovu "američki Picasso". Sada ima osamdeset godina i nepokretan je, ali on je pokrenuo tolike važne pravce u suvremenoj umjetnosti u drugoj polovici 20 stoljeća i doista nisam očekivala da ću vidjeti tu legendu. Na večeri se prodavalo osam radova i skupilo se dva i pol milijuna dolara.

NACIONAL: S kim vas je sve Neda Young upoznala?

- Sljedećih dana razgovarala sam s direktoricom newyorškog Guggenheima Lisom Dennison koja je pokazala velik entuzijazam za suradnju sa Zagrebom i rekla da je Hrvatska sada jako popularna u New Yorku, da svi idu u Hrvatsku, ali i da je suradnja skupa. Guggenheim traži partnere u Europi, ali svaki njihov projekt stoji barem tri milijuna dolara. Mi trenutačno to ne možemo financirati, ali treba o tome razgovarati. Direktor Fondacije Guggenheim Thomas Krens zamolio me da mu pošaljem poziv jer postoji mogućnost da u siječnju, kada će biti u Europi, posjeti Zagreb. Rekao mi je da Guggenheim ne misli graditi muzej u ovom dijelu Europe, ali je vrlo zainteresiran da s nama napravi koji projekt. Upoznala sam i glavnog direktora za odnose s korporacijama u Guggenheimu Nikolu Šimunovića koji je našeg podrijetla, te Lisu Phillips, direktoricu New Museuma koji se upravo gradi.

NACIONAL: Neda Young je i sama kolekcionarka. Kakva je njezina kolekcija?

- Zastupljen je širok raspon imena od najvećih umjetnika druge polovice 20. stoljeća do mlađih svjetskih zvijezda - od Andyja Warhola do Damiena Hirsta. Zatim je tu zbirka fotografija Cindy Sherman kao najveća privatna zbirka njezinih radova. Vrlo je dobro zastupljeno slikarstvo - od Anselma Kiefera do Erica Fischla. Radovi koje je ona kupila prije nekoliko godina danas se na aukcijama prodaju po cijenama većim od milijun dolara. Veliku važnost pridaje skupljanju radova umjetnica kao što su Annette Messager, Agnes Martin i Louis Burgoisa, a skuplja i videoradove, primjerice Isaaca Juliana i Tonyja Oueslera.

NACIONAL: Ima li i radove hrvatskih autora?

- Skuplja i djela hrvatskih umjetnika, od Knifera do Kristiana Kožula. Ona pomaže i suvremenim umjetnicima - pomogla je nastup Andreje Kulunčić na Istanbulskom bijenalu, a pomaže i našim umjetnicima koji studijski borave u New Yorku preko programa PS 1.

NACIONAL: Hoće li i Neda Young biti sponzor MSU-a?

- Toplo se nadamo. Neda Young je 90-ih na tržištu kupovala stvari koje nama nisu dostupne, a za njih smo zainteresirani. Imali smo jedne godine Shirin Neshat u svom programu, ali nismo to realizirali, a Neda Young ima nekoliko njezinih vrhunskih radova koji bi bili za stalni program muzeja – da i ne govorimo o Rosenquistu, Kieferu ili Ruschi. Mi neke od tih umjetnika imamo u fundusu, na primjer Barbaru Kruger, ali to su manji radovi i grafike. No u New Yorku sam posjetila i mnoge privatne galerije i aukciju u Christie's te se uvjerila da nije nemoguće kupiti, recimo, Warhola.

NACIONAL: Može li si MSU priuštiti Warhola?

- Apsolutno. Da bi mogli preživjeti na tržištu, muzeji danas surađuju s drugim muzejima. Guggenheim traži partnere za izložbe – tri milijuna dolara lakše je platiti ako to podijelite. Muzeji čak zajedno kupuju stvari koje su skupe pa su dvije godine izložene u Guggenheimu, dvije u Tateu, dvije u Pompidouu. Moramo proširiti informaciju, pa i u New Yorku, da gradimo muzej koji će moći prihvatiti velike svjetske izložbe i da smo za njih zainteresirani. Sve ćemo projekte morati raditi na međunarodnoj razini, a već sada imamo krug ljudi s kojima ćemo surađivati, o čemu ćemo razgovarati na skupu direktora muzeja u lipnju u Zagrebu. To znači osigurati visoka sredstava, ali i da smo uspostavili poziciju u srednjoj i istočnoj Europi kakvu ni s jednim drugim projektom ne bismo mogli, i u marketinškom i u kulturnom smislu. Strani turisti u Zagrebu prvo traže muzeje.

NACIONAL: No ni Guggenheimovi muzeji po svijetu ne posluju baš uspješno, osim Bilbaa…

- Oni i za Bilbao traže sponzore jer je čak i takvu fascinantnu instituciju teško financirati. Umjetnici su jako zahtjevni, imaju skupu tehnologiju, instalacije zahtijevaju skupo održavanje i vrhunske suradnike, tako da cijene stvarno rastu. Guggenheimu recimo Deutsche Bank daje vrlo mnogo novca za otkup umjetnina i mene su odmah pitali postoji li Deutche Bank u Hrvatskoj.

NACIONAL: Imate li hrvatske sponzore?

- Javila nam se jedna ugledna osiguravajuća kuća da sponzorira otkup jedne slike u iznosu od 500.000 kuna, a sponzorirat će nam i promociju muzeja godinu i pol koliko će biti zatvoren. Željeli bismo napraviti multimedijsku prezentaciju novog muzeja po hrvatskim gradovima. Imamo i sponzore u manjem opsegu. HSM informatika, primjerice, donirat će novac za otkup jednog rada u iznosu od 5000 eura.

NACIONAL: Ima li MSU vrijednih djela koja posuđuje drugima ili bi ih mogao prodati?

- Iz MSU-a najčešće traže na posudbu za izložbe djela razdoblja novih tendencija i gorgone, a od novijih radove konceptualne videoumjetnice Sanje Iveković. To najčešće posuđujemo. Nismo još u fazi da nešto prodajemo, no vjerojatno ćemo nešto razmijeniti. Bolje je da muzeji pokušaju zamijeniti djela nego da idu na tržište. Muzeji nisu spretni trgovci.

NACIONAL: A kakva je suradnja s privatnim kolekcionarima u Hrvatskoj?

- Tomislav Kličko u svojoj zbirci ima izvrsna djela suvremene umjetnosti i nadam se da ćemo i s njim moći surađivati. Isto tako i s Lenzom iz Austrije koji je rekao da načelno jest za suradnju i da će i nama posuditi umjetnine kao što ih je posudio i Pinakothek der Moderne u Munchenu. Mislim i da se kolekcionari trebaju otvoriti jer takva suradnja samo povećava vrijednost njihove zbirke.

NACIONAL: Što može Muzej suvremene umjetnosti uopće pružiti sponzorima zauzvrat?

- Ulaganje u umjetnost jedna je od najboljih investicija, a muzeji suvremene umjetnosti otvorene su institucije. To nisu samo slike, nego niz novih tehnologija, glazbe, plesa, zvuka. Audiovizualni odjel može imati neki program svake večeri, a tu su i VIP salon, multimedijalna dvorana s 250 mjesta i velika terasa na krovu. Kod nas sponzori sponzoriraju sport, a u šest tjedana Warhola je u Zagrebu vidjelo 60 tisuća posjetitelja, što je mnogo više nego na Dinamovim utakmicama. Kompanije se i žele profilirati kao podupiratelji kulture i za to vani postoji velik interes. Dok smo u MOMA-i u New Yorku razgovarali s predsjednicom borda koja donira godišnje 50 milijuna dolara, prišla nam je jedna gospođa, također iz borda, i rekla da je njezina majka iz Hrvatske te da će svakako doći na otvorenje muzeja, samo neka je pozovemo. Ti ljudi vole umjetnost i sami prilaze i pitaju kako mogu pomoći.

Muzej moderne umjetnosti, koji su 1937. osnovali newyorški filantrop Solomon R. Guggenheima i umjetnica barunica Hilla von Rebay, uselio se 1959. u zgradu na uglu 5. avenije koju je projektirao Frank Lloyd Wright. To je vjerojatno najpoznatiji muzej na svijetu, a za prepoznatljivu okruglu zgradu sa spiralnim stubištem mnogi smatraju da je neprikladna za izložbe. Od početka je izlagao avangardne umjetnike, poput Vasilija Kandinskog i Pieta Mondriana, potom postmodenriste, a ima čak i komercijalne izložbe, poput Armanijevih odijela ili motocikla. Fondacija Solomona R. Guggenheima danas upravlja i muzejima Peggy Guggenheim u Veneciji, Deutsche Guggenheim u Berlinu, Guggenheim-Hermitage u Las Vegasu i Guggenheimom u Bilbau, poznatom po arhitektonskom projektu Franka Gehryja.