Hrvatska televizijaHrvatska radio televizija potkraj prosinca pokreće novi program, čime će Hrvatska dobiti peti televizijski kanal koji pokriva cijelo njezino područje i koji će po svom profilu ponajviše nalikovati njemačkom tematskom satelitskom kanalu DSF. HRT time namjerava dodatno poboljšati zaradu i oplemeniti program, a sasvim sigurno računa i da će u tržišnoj borbi oslabiti konkurenciju. Pokretanje novog programa HTV-a nisu svi na Prisavlju dočekali sa simpatijama. Tvrdi se da mu je isprva bio izrazito nesklon dio sportske redakcije HRT-a, jer gubi kontrolu nad određivanjem sportskih programskih prioriteta. Takva pozicija dosad im je omogućavala i dodatnu zaradu ako bi komu izišli ususret, uvrstivši neki događaj među sportske prioritete. Novom projektu nisu bili skloni Željko Vela i Božo Sušec, ali se to promijenilo nakon što im je postalo jasno da su iza projekta posve stali Mirko Galić i Marija Nemčić, čelnici HRT-a.

Dio sportske redakcije na pripremnim sastancima postavljao je gomilu tehničkih pitanja vezanih uz realizacije nekih sportskih prijenosa koji su planirani. Većina tih pitanja tehnički je legitimna, ali su ih neki ljudi uključeni u pripremu novog projekta doživjeli kao izraz frustracije dijela sportske redakcije, koja više neće biti jedini centar moći koji na nacionalnoj televiziji odlučuje o sportskim prioritetima. Ubuduće će o velikom dijelu sportskih sadržaja koji će se emitirati na satelitskom programu HTV-a odlučivati Tomislav Marčinko, koji će formalno voditi projekt, i Miroslav Lilić, koji ima status posebnog programskog savjetnika. Da su tvrdnje o tome da dio uposlenika HRT-a nije bio sklon pokretanju novog projekta prilično utemeljene, Nacionalu je neizravno potvrdio i Zlatko Mateša predsjednik HOO-, koji će imati glavnu savjetodavnu i svojevrsnu neformalnu partnersku ulogu u novom programu HTV-a. "Teško mi je razumjeti da bi se netko unutar kuće tom projektu mogao usprotiviti. Čuo sam da je bilo sporadičnih neformalnih otpora, ali čini mi se da je riječ o ljudima koji ne žele dobro vlastitoj kući", izjavio je za Nacional Zlatko Mateša. Nije htio imenovati o kome je riječ.
Kao neka vrsta operativne kompanije, projektom će upravljati Orfej, koji je u vlasništvu HRT-a. Tri četvrtine programa bit će posvećeno sportu, dok će se ostatak rasporediti na zabavni program. Pet posto programa prenosit će informativne emisije HTV-a.

O novom programu HRT-a neke su novine već sporadično pisale, a o projektu je šturo govorio i Mateša. On je sredinom studenoga u Slobodnoj Dalmaciji najavio da je riječ o programu koji će praktično 24 sata na dan emitirati sportske sadržaje, što nije točno.

Međutim, sve do kraja prošlog tjedna nitko nije službeno potvrdio da će se taj program doista i pokrenuti. No to je prošlog petka u razgovoru za Nacional potvrdio Mirko Galić, ravnatelj HRT-a. On je o tom projektu rekao sljedeće: "HRT koristi mogućnost pokretanja tematskih kanala preko satelita i kabelske mreže. HTV plus, ili možda ubuduće HTV 3, novi je program koji će se financirati isključivo marketinškim prihodom. Program će posebno pratiti sport i zabavnu glazbu, a prikazivat ćemo i naše filmove i serije koje zbog programskih ograničenja nismo bili u mogućnosti emitirati na našim postojećim zemaljskim kanalima. Time ćemo osloboditi vrijeme na našim zemaljskim kanalima za neke javne sadržaje za kojima se sada osjeća potreba. Ponekad smo na drugom programu zagušeni prikazivanjem sporta i zabave, koji će sada dobrim dijelom biti emitirani na novom programu. Mislim da ćemo jednim potezom dobiti novi gledani kanal i otvoriti vrijeme za emisije javnog karaktera. Računamo na to da će novi program pokusno krenuti prije Božića, kako bismo time prikladno darovali našu publiku. U prazničkim danima želimo pokazati gledateljima što mogu očekivati dogodine. Vjerujemo da to može biti bogat, kvalitetan, ali i profitabilan projekt. Program će se emitirati digitalno, satelitski i kabelski i bit će dekodiran, odnosno besplatan."

Kako će program živjeti isključivo od marketinških prihoda, očekuje se da će cijena oglasnog prostora biti znatno povoljnija u odnosu na cijene za zemaljske programe HTV-a.

Navodno su već u ovom trenutku pred potpisivanjem sponzorski ugovori koji bi novom programu HTV-a dogodine trebali osigurati 30-ak milijuna kuna. Procjenjuje se da bi taj iznos trebao biti dovoljan za realizaciju dobrog dijela sportskog programa koji će se na tom programu emitirati. U početnoj fazi menadžment novog programa HTV-a nudit će oglašivačima značajne bonuse. Računa se da bi to moglo privući dosta klijenata. Inicijatori projekta vjeruju da će dosta oglašivača privući iz regionalnih sredina jer će se prenositi dosta regionalnih sportova, kao i onih koji inače nisu u fokusu zemaljskih programa nacionalne televizije.

Mateša je izjavio za Nacional da je o tom projektu s vodstvom HRT-a već dulje pregovarao. "Za nas je taj projekt počeo onog trenutka kada je donesena odluka da će HTV izgubiti treći zemaljski program. Tada je HOO, zajedno s nekim sportskim novinarima, uključujući i one s HRT-a, napravio analizu što će to značiti za sport u cjelini. Rezultat analize je sa sportskog motrišta bio katastrofalan. Osim prijenosa najznačajnijih događaja iz inozemstva, ni za što drugo od domaćeg sporta nije bilo mjesta. To se naknadno i pokazalo jer se prenose samo neki sportovi. Mi danas imamo viceprvaka svijeta u amaterskom boksu, ali nije bilo šanse da ga Hrvati vide na televiziji. Slično je i sa svjetskim prvacima iz karatea. Takvi se primjeri mogu dugo nabrajati. Zato smo se natjecali i za koncesiju koja je na kraju dodijeljena RTL-u. Kada konzorcij u kojem smo sudjelovali nije dobio koncesiju, počeli smo razgovarati s Galićem oko realizacije tog projekta. To vodi HRT, ali mi s njima na tom projektu surađujemo s velikim zanimanjem", izjavio je za Nacional Zlatko Mateša.
Mateša navodi da je dvije godine bio u nadzornom odboru HRT-a, da je svjestan koliki je napor učinjen da se na HRT-u zadrže svi potrebni ljudi, da ne bude traumatičnih otpuštanja. Utoliko pokretanje tog projekta doživljava kao mogućnost da se dodatno smanji nužno otpuštanje prekobrojnih ljudi. "Kada projekt krene, HOO će s našim članicama raditi na tome da se organizira što je više moguće prijenosa sportskih programa iz regionalnih sredina. Time će se potaknuti dodatni interes za sport, ali i pomoći sportu jer se samo pomoću televizije mogu pronaći kvalitetni sponzori. Od ovoga će projekta svi imati koristi, a ponajviše gledatelji", rekao je Zlatko Mateša.

Novi program HTV-a emitirat će se cjelodnevno, a svaki dan planira se proizvesti oko 16 sati programa. Zbog opsežnosti projekta razmišlja se i o tome da se on fizički premjesti iz prostorija HRT-a na Prisavlju. Navodno postoji mogućnost da se za proizvodnju i realizaciju tog programa unajmi prostor kojim se u Vukovarskoj ulici u Zagrebu donedavno koristila Nova TV. S punim radnim angažmanom, na projektu bi trebalo raditi 20-ak ljudi, dok će se za ostatak potreba koristiti vanjska produkcija, ali i uposlenici HRT-a koji bi za te angažmane primali dodatne honorare, ili bi naprosto samo sačuvali svoja radna mjesta koja bi bez tog angažmana bila upitna.

Postoji velika vjerojatnost da će tijekom velikih svjetskih sportskih događanja, poput svjetskog nogometnog prvenstva ili Olimpijskih igara, na novom programu HTV-a biti emitirani filmovi i serije koji se inače prikazuju na drugom zemaljskom programu HTV-a. Riječ je o sadržajima koji se zbog opsega tih sportskih događaja u to vrijeme ne mogu emitirati u ranije zacrtanim terminima, nego se pomiču kasno u noć, ili se neko vrijeme uopće ne prikazuju.

Nacional je iz dobro upućenih krugova bliskih HRT-u doznao da bi se na novom programu trebali emitirati gotovo svi sportski sadržaji, osim reprezentativnih utakmica najpopularnijih sportova. Postoji mogućnost da se na tom programu emitira i dio nogometne Lige prvaka, i to u nešto opširnijoj formi od dosadašnje na drugom zemaljskom programu HTV-a.
HRT spomenuti projekt priprema prilično ozbiljno. Međutim, Tomislav Marčinko i Miroslav Lilić nisu Nacionalu htjeli otkriti nikakve specifičnosti vezane uz program koji bi uskoro trebao početi s emitiranjem.

Postojeća satelitska frekvencija HTV-a trenutačno je kodirana. Da bi se mogao gledati sadašnji HRT plus, kućanstvo mora imati posebnu karticu, ili biti pretplaćeno na neki od kabelskih programskih paketa. Sukladno onomu što je Mirko Galić izjavio Nacionalu, to će se za otprilike mjesec dana promijeniti. Program neće biti kodiran, nego će se moći besplatno gledati putem digitalne ili analogne satelitske antene te preko kabelske televizije. Kako bi isprva privukli što veći broj gledatelja, program će vjerojatno od samog početka emitiranja promijeniti ime u HTV 3. Čelništvo HRT-a smatra da će to ime privući gledatelje jer budi sjećanja na prijašnji zemaljski kanal HTV-a koji nije bio kodiran.