Iza projekta Adriatica.net stoji široj javnosti nepoznati 34-godišnji informatičar Marko Vojković, koji je spretno znao uložiti znanje i novac zarađen kroz svoju investicijsko-informatičku tvrtku EmporionHrvatska putnička agencija Adriatica.net. prije dva tjedna napravila je svoju prvu akviziciju izvan granica Hrvatske. S tri milijuna eura dokapitalizacije, Adriatica.net je postala polovični vlasnik Ilirike turizam, jedne od najvažnijih maloprodajnih putničkih agencija u Sloveniji, koja je dosad bila u 100-postotnom vlasništvu tamošnjeg financijskog i burzovnog poduzetnika Igora Štembergera. Upad hrvatske tvrtke na relativno malo slovensko turističko tržište izazvao je burne reakcije dijela slovenske poslovne javnosti, koja je putem medija pokušala ovaj poslovni aranžman prikazati kao "hrvatsku okupaciju ugledne slovenske tvrtke", osuđujući Štembergerov dogovor s Adriatica.netom.

Preuzimanje Ilirike vjerojatno ne bi izazvalo buku u slovenskim medijima da se zagrebačka tvrtka ne sprema na nove akvizicije i vlasnička povezivanja s drugim slovenskim tvrtkama iz turističkog sektora, s ciljem, kako doznajemo iz izvora bliskih upravi Adriatice.net, zauzimanja vodeće pozicije na slovenskom tržištu. Poslovna ekspanzija trebala bi biti dovršena u veljači iduće godine.

Adriatica.net najveća je hrvatska putnička agencija koja turističke aranžmane prodaje isključivo putem interneta i jedina koja bilježi prosječni godišnji rast poslovanja od 50 posto. Ove je godine u Hrvatsku dovela preko 70 tisuća stranih individualnih turista iz 60 zemalja i po tome je vodeća u Hrvatskoj. Novčani promet koji će ove godine ostvariti iznosit će 9 milijuna eura. Prošlogodišnjim vlasničkim povezivanjem s touroperatorom Atlas Airtursom, u čemu je osujetila planove ljubljanskog Kompasa, Adriatica.net je ovladala i dijelom tradicionalnog agencijskog tržišta i tako postala ozbiljan konkurent najvećim agencijama, zagrebačkom Kompasu i Generalturistu.

Iako je osnovana prije samo pet godina, ova je agencija postala jedan od ključnih igrača na brzorastućem hrvatskom turističkom tržištu. U tvrtki radi oko 100 ljudi koje predvodi ekipa mladih stručnjaka i dugogodišnjih prijatelja koji, kad su prije petnaestak godina postajali privatni poduzetnici, nisu ni slutili da će se baviti turizmom.
Iza projekta Adriatica.net stoji široj javnosti nepoznati 34-godišnji informatičar Marko Vojković, koji je spretno znao uložiti znanje i novac zarađen kroz svoju investicijsko-informatičku tvrtku Emporion, osnovanu početkom 90-tih godina prošlog stoljeća. Okosnicu projekta koji će se u manje od pet godina razviti u jednu od najjačih turističkih agencija, uz Marka Vojkovića, činili su Tihomir Brzica, danas direktor Adriatica.neta, Dejan Nižetić i Igor Novak. Potonji se u međuvremenu osamostalio te je danas vlasnik Pet centra, lanca trgovina kućnim ljubimcima.

Samozatajni, ali vrlo pragmatični poduzetnik Marko Vojković izgradio je svoje poslovno carstvo oko grupe Emporion i s njom povezanih tvrtki, na čije je upravljačke pozicije postavljao svoje dugogodišnje prijatelje. Projekt Emporion pokrenuo je sa skupinom gimnazijskih kolega koji su početkom 80-tih maturirali u tadašnjem zagrebačkom Matematičko-informatičko obrazovnom centru (MIOC) i upisali Elektrotehnički fakultet. Neki od njih, poput Marka Vojkovića, odustali su već na prvoj godini fakulteta jer su shvatili da vještinu i znanje iz tada još relativno nepoznate informatičke tehnologije mogu iskoristiti za dobru zaradu.

Prvi veliki posao obavili su 1989., kad su osmislili softver i informatizirali maloprodajni sustav naplate tada vrlo popularnih duty free shopova na graničnom prijelazu između Jugoslavije i Austrije. Tadašnji brucoši na tom su poslu zaradili prvih 100 tisuća njemačkih maraka. "U to vrijeme nismo čak imali ni registriranu tvrtku, pa smo posao formalno radili preko tvrtke Microline koja se bavila sklapanjem računala", prisjeća se Marko Vojković. Suradnja se održala do danas, a dvije tvrtke čak dijele i poslovnu zgradu u industrijskoj zoni na zagrebačkom Žitnjaku.

Skupina srednjoškolskih prijatelja zaljubljenika u tek nadolazeću informatičku tehnologiju, mahom izdanaka elitnih zagrebačkih obitelji, vješto je znala iskoristiti svoje znanje i dobre veze u tijelima državne administracije. Tako su 1991. za Ministarstvo obrane obavili unosan posao stvaranja baze podataka i informatizacije sustava za vođenje i kontrolu otplate vojnih stanova. Posao je bio zahtjevan jer je čitavu evidenciju trebalo preoteti iz sustava jugoslavenske vojske u vrijeme kada je JNA još bila prisutna u hrvatskim vojarnama. "Praktički smo zarobili podatke o 180 tisuća vojnih stanova koje je evidencijski vodila tvrtka ERC. U prostorije tvrtke upali smo u pratnji vojne policije, ušli u bazu podataka te ju iskopirali i uspostavili vlastitu evidenciju. U roku od 60 dana MORH je sa samo pet ljudi kontrolirao čitav sustav otplate vojnih stanova, što je značilo i znatnu uštedu. Taj smo posao naplatili 60 tisuća njemačkih maraka. Kasnija analiza pokazala je da je MORH dotad, svaki mjesec toliko plaćao administraciju i posrednike koji su vodili evidenciju o vojnim stanovima", kazao je Marko Vojković.

Ljudi upućeni u operaciju oko vojnih stanova svjedoče da je ključnu ulogu prilikom dobivanja tog posla imao Vojkovićev otac. Marko Vojković je sin umirovljenog brigadira Jurja Vojkovića, jednog od spretnijih logističara MORH-a, koji je prije tri godine s generalima Vladimirom Zagorcem i Matkom Kakarigijem bio optužen da je na račun MORH-a obnovio vikendicu HSS-ovu zagrebačkom vijećniku Antunu Šporeru, čija je pak podrška HDZ-u bila uvod u zagrebačku krizu vlasti s kraja 90-tih.

Kad je sklopio posao s MORH-om, Vojković je već imao tvrtku Emporion, koja je u nekoliko navrata u medijima označena kao ulagački paravan Hrvatskog društva skladatelja (HDS). Godine 1992. Emporion je HDS-u izradio softver za prikupljanje, obradu podataka i naplatu autorskih tantijema. Kasnije je Vojkovićeva tvrtka prozivana da koristi novac od autorskih tantijema koji se prikuplja svaki mjesec, ali se autorima isplaćuju jednom godišnje. Govorilo se da Emporion u međuvremenu novac nastoji oploditi ulaganjima u različite tvrtke. Procjenjuje se da se radi o svoti od oko 40 milijuna kuna koja se godišnje slije u kasu HDS-a. Vojković poriče takav poslovni odnos s HDS-om, napominjući da oni samo održavaju informatički sustav koji su osmislili i instalirali.

No i ovaj se Vojkovićev posao u poslovnim krugovima tumači kao rezultat spretnog korištenja obiteljskih veza. Naime, Vojkovićeva sestra, muzikolog Sanda Vojković, nekadašnja šefica kabineta HDZ-ova ministra kulture Zlatka Viteza, u HDS-u radi od osnutka društva, a posljednjih je pet godina direktorica HDS-ove diskografske kuće Cantus. Cantus, među ostalim, izdaje skladbe poznatog pravnika i bivšeg savjetnika Ivice Račana, Ive Josipovića.

Emporion je zapravo i danas temelj Vojkovićeva poslovnog carstva. Tvrtka se u početku bavila projektiranjem softvera i pružanjem usluga informatičke obrade podataka i organizacije poslovanja. Danas je to investicijska tvrtka, koja upravlja i tvrtkama Adriatica.net i ZEM trgovina, a u svom sastavu ima i kompanije koje se, osim softverom i hardverom, bave i uređenjem interijera. Emporion je i vlasnik tvrtke Sagena koja je pak novac zarađen na softveru relativno neuspješno ulagala u pilane Vinodol i Lučice.

Kao poduzetnik s inovativnim idejama, Vojković je brzo shvatio koliki je potencijal turizma. Unutar Emporiona stvorena je manja ekipa koja je početkom 2000. pokrenula projekt on-line prodaje turističkog smještaja. "Analizirajući stanje na tržištu, a zahvaljujući informatičkoj potkovanosti, došli smo do zaključka da na internetu nema kvalitetne prezentacije privatnog smještaja. U prvoj godini samo smo testirali novi model koji je pokazao da ima poslovnog smisla. Početkom svibnja 2002. tim iz Emporiona, koji je radio na tom projektu, prešao je u samostalnu tvrtku Adriatica.net", kazao je direktor Adriatice.neta Tihomir Brzica. Napominje da je najzahtjevniji dio posla bio postavljanje informatičke infrastrukture, koja je omogućila da Adriatica.net postane prva turistička agencija u Hrvatskoj na čijim se internetskim stranicama autorizirala transakcija kreditnim karticama i rezervirao smještaj u realnom vremenu.

Kako se broj posjetitelja na internetu povećavao, Adriatica.net je širila svoju ponudu na druge sadržaje, najprije na turističke aranžmane na hrvatskim svjetionicima, a zatim i na hotelski smještaj na jadranskoj obali. Tako je i došlo do povezivanja s najvećim hrvatskim turoperatorom, o čemu Brzica kaže: "Kao relativno mala agencija u to vrijeme nismo mogli ponuditi dovoljno hotelskog smještaja, pa je povezivanje s Atlas Airtursom bio logičan potez, koji se pokazao vrlo koristan za obje tvrtke. U samo godinu dana jedni i drugi postigli smo znatan porast poslovanja."
Iako su sa svojom internetskom agencijom postigli veliki boom na tržištu, u Adriatici.net svjesni su i ograničenja virtualnog prodavanja smještajnih kapaciteta, koje proizlazi iz potrebe još uvijek velikog broja turista za osobnim kontaktom s agentom. "Stoga je naša strategija bila širenje na druge prodajne kanale, što smo postigli povezivanjem s Atlas Airtursom i Ilirikom Turizam", kazao je Brzica.