Europski parlament i predstavnici država članica Europske unije usuglasili su se oko proračuna EU-a za 2006. Predviđeni su izdaci u visini od 112 milijardi eura, odnosno jedan posto bruto proizvoda. Budžet za iduću godinu je od posebne važnosti, jer predstavlja temelj za buduće proračune, ako zemlje članice ne uspiju postići dogovor oko dugoročnog financiranja EU-a. Upravo to dugoročno financiranje, odnosno proračun za razdoblje od 2007-2013. godine, uz problem europskog Ustava ključni je problem koji muči EU i prijeti joj blokadom u njenom funkcioniranju. Međutim, Velika Britanija ipak je izgleda odlučila popustiti u svojem traženju popusta na uplatu u zajednički proračun, kako bi se postigao dogovor s drugim državama članicama EU-a. Vlada u Londonu za taj je korak odlučna čak i ako ne dođe do ukidanja povlastica EU-a za poljoprivredu. Britanski premijer Tony Blair iznio je kontroverzni prijedlog koji je naišao na oštre kritike. On je, naime, predložio da 10 novih članica Unije - među njima i te tri baltičke zemlje - pristanu na smanjivanje svote novca koje će primati iz europskih fondova. No, nakon sastanka s Blairom, estonski premijer Andrus Ansip izrazio je svoje nezadovoljstvo time što su samo najnovije članice Unije pozvane da plaćaju cijenu konsenzusa.
Glavni spor oko dugoročnog proračuna vodi se oko britanskog rabata, specijalnog aranžmana iz 1984. godine prema kojem se Velikoj Britaniji treba vratit veći dio sredstava koje uplati u zajednički proračun, oko 4.6 milijardi eura godišnje. Ostale zemlje članice zalagale se da se rabat ukine ili zamrzne na sadašnjoj razini dok se Velika Britanija protivila takvoj inicijativi. Ta zemlja tražila je i promjenu strukturne politike prema zaostalim regijama i smanjenje izdataka za poljoprivredu koji iznose 40 posto proračuna što su neke članice, a pogotovo Francuska do sada odbijale. Tijekom prijašnjih rasprava o proračunu neke nove članice, očito frustrirane odgodom dogovora o proračunu koja bi ih mogla stajati i zaostajanjem u razvoju, čak su ponudile da će one platiti britansku razliku. Šefovi europskih država i vlada često su u posljednje vrijeme upozoravali kako Uniji prijeti zastoj u realizaciji raznih programa ukoliko se ne riješe ova dva problema.