Objavljeno u Nacionalu br. 525, 2005-12-06

Autor: Robert Bajruši

POLITICAL REPORT

Saveznici zbunjeni spajanjem DC-a i HDZ-a

Premijer Ivo Sanader prihvatio je ideju gašenja Demokratskog centra i ulazak te stranke u sastav HDZ-a, što će mu pomoći pri građenju imidža obnovitelja koji u okrilje stranke vraća negdašnje bjegunce

 Autorica ideje o ukidanju DC-a je Vesna Škare-Ožbolt, koja tako kupuje vlastiti politički opstanak Autorica ideje o ukidanju DC-a je Vesna Škare-Ožbolt, koja tako kupuje vlastiti politički opstanakVesna Škare-Ožbolt i Ivo Sanader postigli su dogovor o gašenju Demokratskog centra i o ulasku te marginalne strančice Vladine koalicije u sastav Hrvatske demokratske zajednice. Iznenadni politički "anschluss" trebao bi se desiti u idućih nekoliko mjeseci, a dopuštenje su dali i ministrica pravosuđa i predsjednik hrvatske vlade, potvrdili su za Nacional visoki izvori iz Banskih dvora.
  Autorica ideje o ukidanju DC-a je Vesna Škare-Ožbolt, koja tako kupuje vlastiti politički opstanak. Rejting Demokratskog centra iznosi jedan posto i sva istraživanja pokazuju da ta stranka koju su osnovali HDZ-ovi disidenti, više nema nikakvih izgleda za samostalni prelazak izbornog praga. Ministrica pravosuđa dobila je potporu državnih tajnika Nikole Ružinskog i Radovana Fuchsa, dok je zasad jedini protivnik ideje o ukidanju DC-a Joško Morić, negdašnji doministar policije.
  Nacionalov izvor tvrdi da je Sanader prihvatio prijedlog Vesne Škare-Ožbolt ponajprije kao dobar marketinški potez u trenutku kada zbog odluke o povratu imovine Austrijancima, doživljava značajan pad popularnosti. Najmanje su dva pozitivna aspekta preuzimanja negdašnje stranke Mate Granića. Prvo, pozornost javnosti usmjerit će se na taj neočekivani događaj, a zauzvrat neće biti prisiljen dati gotovo nikakve koncesije. Nekoliko važnijih DC-ovih dužnosnika kooptirat će se u Središnji odbor HDZ-a, a Vesna Škare-Ožbolt i njezini najbliži suradnici na sljedećim će izborima imati mjesta koja jamče ulazak u Sabor. Drugo, na osobnoj će se razini Ivo Sanader predstaviti kao obnovitelj HDZ-a, koji u stranku vraća negdašnje bjegunce. S obzirom na način kako vodi stranku, sigurno neće biti protesta protiv dolaska možda nekoliko stotina lokalnih aktivista DC-a i Frane Piplovića, jedinog DC-ova saborskog zastupnika.
  Do priključenja je trebalo doći još prije Nove godine, no odgođeno je na inicijativu Vesne Škare-Ožbolt. Sanader je nekima od svojih najbližih suradnika ispričao da mu je ministrica pravosuđa sugerirala odgodu zbog raskola s kojim se suočava Hrvatska seljačka stranka. Vesna Škare-Ožbolt smatra da bi u slučaju pobjede Zlatka Tomčića, iz HSS-a istupila polovina saborskih zastupnika i većina županijskih organizacija, koji bi tada "u paketu" s DC-om bili kooptirani u sastav HDZ-a. Premijer je prihvatio njezin prijedlog tako da su HSS-ovi unutarnji problemi nakratko odgodili samoukidanje Demokratskog centra i spajanje s vladajućom strankom.
  Sadašnja situacija u HSS-u ipak se ne razvija kako to žele u vladajućoj koaliciji. Veći broj zastupnika, ali i nekoliko čelnika županijskih organizacija, potvrdili su za Nacional da u ovom trenutku Tomčić može računati na približno tridesetak posto izaslanika. Izborna skupština zakazana je za 17. prosinca i na njoj će 870 izaslanika odlučivati između Zlatka Tomčića i njegova protukandidata Josipa Friščića, koprivničko-križevačkog župana. Posljednjih su mjeseci oporbeni predstavnici pobijedili Tomčićeve ljude u Zagrebačkoj, Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj, Međimurskoj, Karlovačkoj i u Sisačko-moslavačkoj županiji.
  Neki su Tomčićevi oponenti uvjereni da bi HSS s novim vodstvom već do sljedećih parlamentarnih izbora mogao imati potporu 12-15 posto glasačkog tijela. Riječ je o pretjerivanju jer Hrvatska seljačka stranka nikada nakon 1990. nije imala takvu potporu, a čak i međunarodni trendovi pokazuju da stranke zemljoposjednika i malih poduzetnika ubrzano nestaju sa scene. U ovom trenutku stranke HSS-ova političkog profila imaju određeni utjecaj u Madžarskoj, Rumunjskoj, dok je u Poljskoj s nekadašnjih 12 posto glasova pala na pet posto.
  Tomčićeva eliminacija zapravo je pokušaj zaustavljanja pada rejtinga HSS-a i radi tog cilja ujedinili su se najjači predstavnici seljačke stranke.
Friščić ima potporu svih važnih članova stranke: Željka Peceka, Božidara Pankretića, Željka Ledinskog, Ante Markova, a odnedavno i Marijane Petir, pa čak i većine predstavnika Splitsko-dalmatinske organizacije. Tvrdi se da se i Luka Roić počeo odmicati od čelnika HSS-a, tako da su uz Tomčića ostali samo Mirko Dreta, Slavko Koković, Luka Trconić i Ljubica Lalić.
  Ekipa koja podupire Friščićev izbor vjeruje da ni u kojem slučaju ne mogu izgubiti izbore. Pritom su odnosi unutar HSS-a toliko loši da je posve jasno kako će predstavnici gubitničke frakcije nakon 17. prosinca morati napustiti stranku. "Ako ima i mrvicu časti, neka ode iz naših redova jer uništava stranku. Ima pravo na saborsku mirovinu i bilo bi pošteno da se makne iz politike. A ako ostane u Saboru, može se kao nezavisni zastupnik pridružiti Ivi Lončaru pa neka zajedno agitiraju među seljacima, a usput može u džep staviti i 250.000 kuna", sarkastično je komentirao jedan HSS-ovac. Pritom je indikativno povezivanje Tomčića i Lončara, koji su vjerojatno najveći neprijatelji u cijelom Hrvatskom saboru.
  Koliko god dio medija stvara sliku prema kojoj će se u slučaju promjene u stranačkom vrhu HSS distancirati od savezništva sa SDP-om, zasad nema nagovještaja za takav razvoj događaja. "Imamo previše vlastitih problema i najprije se trebamo stabilizirati kao stranka, a tek tada možemo razmišljati s kim ćemo surađivati. Nismo ni na koji način kontaktirali s HDZ-om niti razmišljamo o priklanjanju vladajućoj stranci. Uz to, Friščić vlada Koprivničko-križevačkom županijom u koaliciji sa socijaldemokratima, što govori o njegovu političkom određenju", smatraju Tomčićevi oponenti.
  Zanimljivo je da ni najbliži suradnici Ivice Račana nisu sigurni što mogu očekivati u slučaju Friščićeve pobjede. U najkraćim crtama, SDP je bio zadovoljan suradnjom s Tomčićem i unatoč sve nižem rejtingu HSS-a, doživljavaju ga kao respektabilnog nacionalnog političara. Povremeno je dolazilo do konflikata, na primjer kada je 2003. Tomčić inzistirao da se proglasi gospodarski pojas na Jadranu. Još i danas neki tadašnji socijaldemokratski ministri misle da je kompromis na koji su pristali uvelike doveo do izbornog poraza. S druge strane, Tomčiću se priznaje da je čvrsto zastupao interese HSS-a, ali i odbijao suradnju sa Sanaderovim HDZ-om. Bio je ne pretjerano voljen ali poprilično pouzdan saveznik Ivice Račana.
  Za razliku od Tomčića, Josip Friščić potpuno je nepoznat na državnoj razini. U prošlosti je bio činovnik, a etablirao se tek ulaskom u HSS. U svojoj izbornoj jedinici dijeli vlast sa SDP-ovcem Zdravkom Mršićem. U Koprivnici je Mršić neupitni šef, dok su okolna sela i Grad Križevci naklonjeni HSS-u, tako da je podjela vlasti bila dogovorena još prije lokalnih izbora u svibnju ove godine. Zahvaljujući tvrtkama kao što su Podravka i Belupo, kao i dosta visokom standardu ruralnog stanovništva, u Županiji nema prevelikih problema. U takvim okolnostima niti na razini HSS-SDP nije bilo značajnijih nesuglasica. Unutar SDP-a su u svakom slučaju spremni zaboraviti na Zlatka Tomčića i ponuditi Josipu Friščiću nastavak suradnje.
  Unutar najjače oporbene stranke iznimno su zadovoljni golemim gafom Ive Sanadera vezanim uz povrat imovine austrijskim državljanima. Smatraju da im je Sanader pružio neočekivanu priliku i to u trenutku kada je prijetila opasnost da se HDZ učvrsti kao definitivno najjača stranka. Umjesto toga, Sanader je odlučio obeštetiti Austrijance i sada što god napravio, ispast će gubitnik. Prošli je tjedan njegova vlada odustala od najavljene reforme zdravstva i kada bi sada povukla i sporazum s Austrijom, potvrdila bi vlastitu nevjerodostojnost.
  Bude li Sanader ustrajao na ratifikaciji, doživjet će poraz koji će također dramatično smanjiti kredibilitet njegove vlade. Usprotivit će se sigurno zastupnici SDP-a, HSP-a, HNS-a, HSS-a, IDS-a, SDSS-a, a čak ga ne podupire i Đurđa Adlešić. Iako je Sanader osigurao opstanak svog kabineta do izborne 2007. godine, saborsko odbacivanje sporazuma bit će njegov najveći politički poraz otkako je postao premijer.
  U svemu postoji i privatna dimenzija jer je Račan iznimno ljut zbog napada HDZ-ovaca na njegova sina Ivana i suprugu Dijanu Pleštinu. Ivica Račan ionako nema visoko mišljenje o Sanaderovim kvalitetama, a optužbe vladajućih da Dijana Pleština ne mari za hrvatske ratne žrtve samo će učvrstiti stajalište šefa oporbe o premijerovu moralnom profilu. Pritom bi bilo oportuno i da Dijana Pleština napusti položaj u Ministarstvu vanjskih poslova – sugerirali su ovih dana neki diplomati u razgovoru za Nacional – jer svojim angažmanom otvara prostor HDZ-u za napade na Račana. To je u načelu istina jer je posve jasno da su optužbe protiv nje zbog plakata na kojem se nalaze žrtve mina iz Republike Srpske, zapravo pokušaj difamiranja Ivice Račana. To što Dijana Pleština i Ivan Račan sa spornim plakatom nisu imali nikakve veze, manje je važno, jer je HDZ barem nakratko skrenuo pozornost javnosti od sporazuma s Austrijom.
  Unutar SDP-a sve je više zahtjeva i da Račan omogući više javnih nastupa svojim suradnicima koji su proteklih dana na HTV-u iznimno kvalitetno oponirali predstavnicima vladajuće koalicije. Najprije je u HTV-ovoj emisiji "Otvoreno" Račanov vanjskopolitički savjetnik Zoran Milanović odlično objasnio besmislenost Sanaderova sporazuma s Austrijom i ismijao Slavena Leticu i predstavnika Ministarstva pravosuđa. Zatim je i Željka Antunović u "Kontraplanu" iznijela puno više argumenata od Ivana Jarnjaka, a SDP-ovi saborski zastupnici spriječili su u Saboru izbor Ksenije Butorac za javnu pravobraniteljicu za djecu.
  Zagovornici aktivnijeg medijskog istupa unutar SDP-a žele da umjesto Ivice Račana ubuduće više javnog prostora dobiju Ljubo Jurčić, Neven Mimica, Ivo Josipović i Slavko Linić. Vjeruju da bi uz Milanovića, za vanjsko-politička pitanja, i uz Željku Antunović, za domaće teme, SDP vrlo brzo stekao značajnu prednost pred HDZ-om.

Vezane vijesti

Rošada mjesta Čačić - Pusić

Rošada mjesta Čačić - Pusić

Ono što je Nacional najavio prije više od dva mjeseca trebalo bi se, prema svim najavama, i ostvariti u subotu, 9. veljače, na sjednici Središnjeg… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika