Objavljeno u Nacionalu br. 525, 2005-12-06

Autor: Željko Rogošić

FINANCIJER RIZIČNIH PROJEKATA

'Kreditiramo tvrtke koje banke ne žele'

Andrija Popović, Dubrovčanin na čelu državnog Fonda za razvoj i zapošljavanje, govori o projektima i tvrtkama koje želi poticati u budućnosti

Andrija Popović kaže da je Fond za razvoj i zapošljavanje spreman u novih 15 projekata uložiti 120 milijuna kunaAndrija Popović kaže da je Fond za razvoj i zapošljavanje spreman u novih 15 projekata uložiti 120 milijuna kunaFond za razvoj i zapošljavanje u posljednje vrijeme djeluje kao najaktivniji i najuspješniji poticatelj razvojnih projekata u gospodarstvu RH. Do jeseni 2005. Fond je u 76 iznimnih razvojnih projekata srednjih i velikih hrvatskih poduzeća plasirao više od 1,2 milijarde kuna kreditnih sredstava i pokazao kako se promišljenom vizijom ulaganja može vrlo kvalitetno poticati gospodarski rast i zapošljavanje, dvije presudne točke hrvatskog razvitka. Za takav aktivni pristup Fonda, koji promišljenim i izravnim usmjeravanjem proračunskog novca prema sasvim konkretnim projektima i ulaganjima doista potiče promjene u hrvatskom poduzetništvu, mnogi privrednici imaju zahvaliti odlučnom zauzimanju predsjednika uprave Fonda Andrije Popovića.
Popović je u potpunosti razumio i u praksu proveo nekoliko zanimljivih postulata Sanaderove vlade kada je u pitanju gospodarski rast i zapošljavanje. "Kako bismo ostvarili gospodarski rast i zapošljavanje kakvo je Hrvatskoj sada potrebno, nužno je poticati ulaganja u razvitak čije financiranje predstavlja trošak i nosi rizik. Svjesni smo da bez rizika i rizičnog ulaganja nema ni razvitka", istaknuo je diplomirani ekonomist Andrija Popović, koji je svoju karijeru počeo na početku 90-tih kao novinar specijaliziran za bankarstvo i kreditiranje, potom postao bojnik Hrvatske vojske i pomoćnik generala Janka Bobetka u Zapovjedništvu južnog bojišta, a nakon rata istaknuo se kao političar koji se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji svim silama zauzimao za demaskiranje afere s Dubrovačkom bankom" i rasvjetljavanje uloge dr. Ivića Pašalića u njoj.

Nakon što je na posljednjim parlamentarnim izborima bio šef HDZ-ove kampanje u dijaspori, Andrija Popović svojim je vrlo jasnim i prepoznatljivim stajalištima o tome što doprinosi hrvatskom gospodarskom rastu i zapošljavanju zaslužio povjerenje vlade Ive Sanadera i sada vodi kreativni sektor u FRZ-u. Popović tako voli istaknuti važnu ulogu Fonda za razvoj i zapošljavanje (FRZ) u rizičnom financiranju: "To nas čini svojevrsnim rizičnim fondom, 'Venture Capital Fund', i jedinom financijskom institucijom koja u nedostatku takvog financiranja od bankarskog sustava proračunskim sredstvima aktivno djeluje na financiranje takvog razvoja".

Za razliku od poslovnih banaka, Fond za razvoj i zapošljavanje prepoznao je potencijal i podupro program "HS Produkta" iz Karlovca u proizvodnji pištolja, program prve hrvatske tvornice za reciklažu plastike u Podrutama, nekoliko uspješnih projekata revitalizacije tvornica iz stečaja, uložio u proizvodnju prešanih pločica u tvornici "Kio Keramika", čija je nova proizvodna linija u Rujevcu u općini Dvor upravo počela s radom.

Fond ovih dana raspisuje natječaj za 38 milijuna kuna bespovratne potpore proizvođačima rezervnih dijelova za automobile; potpora će se davati i obrtnicima. Međutim, FRZ podupire jedinstven primjer razvitka i zapošljavanja i izvan hrvatskih granica. Projekt zakupa i kupnje poljoprivrednog zemljišta u dolini Neretve pod nazivom "Zemlja braniteljima" potakao je osobno Andrija Popović, dok se kao političar i vijećnik u Skupštini Dubrovačko-neretvanske županije 1997. godine zauzimao da se prednost u podjeli i obradi zemlje te u proizvodnji mandarina na opuzenskom području da upravo braniteljima.

NACIONAL: Zašto ste se odlučili na kreditiranje rizičnih programa kakav je bio proizvodnja pištolja?

- Takav program nije željela poduprijeti niti jedna poslovna banka. Bili su uvjereni da takav program nije isplativ. Ključnih 60 milijuna kuna kredita osigurao je Fond za razvoj i zapošljavanje. Nakon nešto više od dvije godine, "HS Produkt" počeo je proizvoditi najbolji pištolj na svijetu, i u toj je tvornici zaposleno 650 radnika i 150 kooperanata. "HS Produkt" proizvede 110.000 komada pištolja na godinu i postao je respektabilno ime u svijetu. Preko najvećeg distributera oružja u SAD-u, "Springfielda", sklopili su ugovor s FBI-em. Od 17 modela pištolja, koliko izrađuje "HS Produkt", FBI je uzeo pištolj X-Treme Duty. Nakon investicije koja je u tijeku, pištolji će moći u 100-postotnoj solnoj kiselini izdržati čak 150 sati. Već je sad izgledno da će "HS Produkt" o izvozu svojih pištolja potpisati ugovor i s američkom mornaricom. Ta tvornica radi na razvitku programa hrvatske puške na kojoj će, nadam se, postići isto tako velik uspjeh. Mi smo taj program podržali jer poslovne banke ne financiraju korporativni sektor nego posluju samo s etabliranim tvrtkama, a državna institucija kao Fond mora poticati i osigurati prostor tvrtkama i poduzetnicima koji svojim znanjem, ambicioznim idejama i programima žele profit, razvitak prije svega nedovoljno razvijenih područja, novo zapošljavanje, nove tehnologije, nove standarde u proizvodnji i zaštiti okoliša.

NACIONAL: Zašto je u tom smislu važno kreditiranje programa prve hrvatske tvornice otpada?

- Tvornica u Podrutama nedaleko od Varaždina, u kojoj će se reciklirati plastika i proizvoditi pet ambalaža i PVC u granulama, prošle je godine od Fonda dobila kredit 40 milijuna kuna. Ona je najveća takve vrste u Hrvatskoj i znatan je prilog ili poticaj tvrdnji o nužnosti promjena u hrvatskoj razvojnoj strategiji. Mislim da je naš jedini izlaz i put koji omogućava ubrzani razvitak promjena pristupa. Umjesto financiranja socijalnih programa zbrinjavanja odnosno olakšavanja teške socijalne situacije u kojoj su se našli bivši radnici ili zaposlenici nakon što se neke tvrtke gase ili nestaju, novac treba usmjeriti i uložiti u projekte koji potiču proizvodnju, brzi razvitak i novo zapošljavanje. Tako se vraća dostojanstvo radu, kreativnosti, potiču novi investicijski i razvojni ciklusi, a znatna novčana sredstva ne odlaze unepovrat financiranjem i podupiranjem bezizlaznog socijalnog stanja, dapače, takve se situacije mijenjaju na bolje.
NACIONAL: Kakva su iskustva Fonda s revitalizacijom tvrtki u stečaju?

- Spomenut ću samo dva primjera. U slučaju "Metaflexa" iz Novske - prije je bio dio Željezare Sisak - koji proizvodi lijevane bešavne cijevi za brodogradnju, radnici su odustali od naplate iz stečajne mase. U zamjenu za potraživanja 45 zaposlenih, među njima je i 20 posto žena, uzeli su poslovne udjele, oni su postali vlasnici tvrtke koja 70 posto svoje proizvodnje izvozi. Fond im je kreditom od dva milijuna kuna na rok od 10 godina omogućio da nabave strojeve. Danas je to potpuno obnovljena tvrtka bez gubitka radnih mjesta, prestanka proizvodnje i gubitka tržišta i ponovno je spremna za razvitak i novo zapošljavanje. Slično se dogodilo s drvnom industrijom "Arena" iz Križevaca. Ondje je 140 zaposlenika moglo nastaviti raditi jer im je Fond pomogao time što je potraživanje od 15 milijuna kuna pretvoreno u robni kredit na 10 godina.

NACIONAL: Kakav je dosadašnji učinak Fonda na plasmanu poticajnih kredita?

- Dosad smo u razvoj implementirali oko 1,2 milijarde kuna. Naime, prema normativnom uređenju naših kreditnih linija poduzetnici investitori dužni su sudjelovati s najmanje 20 posto vlastitih sredstava, pa je uz određeno sudjelovanje poslovnih banaka upravo tolika svota izravno uložena prije svega u izvozni segment hrvatskoga gospodarstva, ali i u one razvojne programe koji su supstitucija uvozu. Fond je upravo spreman u 15 novih projekata uložiti 120 milijuna kuna, a s učešćem poduzetnika i poslovnih banaka to ulaganje će narasti na 200 milijuna kuna. Među 15 novih projekata, FRZ je spreman uložiti i u gradnju tvornice građevinskog eksploziva u okolici Gline. Hrvatska je u velikom građevinskom zamahu, usred realizacije velikog projekta autocesta, mostova i ostalih infrastrukturnih objekata, pa je logično da se umjesto skupog uvoznog građevinskog eksploziva potiče domaća proizvodnja i novo zapošljavanje. Upravo je u probni rad puštena nova proizvodna linija i zaokružen investicijski projekt novootvorene tvornice "KIO Keramika" u mjestu Rujevcu u općini Dvor. Vrijednost investicije u proizvodnu liniju je 36 milijuna kuna, a 70 posto proizvodnje prešanih pločica koje je Hrvatska dosad 100 posto uvozila, bit će namijenjeno izvozu. U proširenje proizvodnje "KIO Keramike" sa sjedištem u Orahovici, Fond i HBOR uložili su više od 120 milijuna kuna, sam Fond 73 milijuna kuna.

NACIONAL: Znači li to da Fond svjesno potiče otvaranje pogona i ulaganje u nedovoljno razvijenim područjima Hrvatske koja smo nazivali područja posebne društvene skrbi?

- Upravo je u tome poseban smisao postojanja i djelovanja ovog fonda. Naša poslovna strategija ne osniva se samo na ubrzanom nego i na ravnomjernom razvoju svih hrvatskih područja i krajeva. Zato pomažemo investicije i programe ulaganja u Lici, na Banovini, svuda gdje to znači stvaranje uvjeta za brži razvitak. Polazim od tvrdnje da se razvitkom mora upravljati i da ne treba čekati da mehanizmi tržišta sami od sebe profunkcioniraju. Istina je da tržište u svim dijelovima Hrvatske neće profunkcionirati jednako brzo. U Dalmaciji i Istri to će se zbog turizma i tržišta nekretninama dogoditi brže, ili se već dogodilo. Ali što ćemo s Likom, Banovinom, dijelom Slavonije? Stoga u Fondu zagovaramo model aktivnog razvoja u kojem se moraju spojiti i brzo povezati tri temeljna čimbenika: resursi, akteri i sredstva. Prema tom modelu radio sam prije devet godina na neretvanskom području. Stoga nam trebaju programi koji će u Lici značiti otvaranje farmi muznih krava. I svaki takav projekt Fond će zdušno pomagati.

NACIONAL: Što ste sve postigli jedinstvenim primjerom razvitka i zapošljavanja u Opuzenu u sklopu projekta "Zemlja braniteljima"?

- Taj smo projekt u Dubrovačko-neretvanskoj županiji počeli realizirati 1997. godine. Tada je na moju inicijativu prihvaćen projekt strategije raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH u dolini Neretve. Dokument čiji sam ja bio autor prihvatila je Županijska skupština pa je nakon velikog koncepcijskog i praktičnog sukoba tako otklonjena i najmanja mogućnost da dotad neobrađena rodna neretvanska zemlja pripadne novopečenim tajkunima umjesto domicilnom stanovništvu. Tako se 2004. godine projekt koji je poticao Fond ostvario: 800 branitelja iz Opuzena i okolice sklopilo je desetogodišnje ugovore o najmu zemlje i tako dobilo mogućnost ne samo zakupa zemlje nego proizvodnje i novog zapošljavanja u proizvodnji mandarina, što je donijelo prihod od približno 170 milijuna kuna. Neretva je tako postala najbolji primjer aktiviranja resursa - zemlje - u poduzetničku inicijativu, primjer koristi za domicilno stanovništvo i razvitak grada. Uz to što je projekt "Zemlja braniteljima" rezultirao gradnjom veletržnice u Opuzenu, zahvaljujući razumijevanju čelnih ljudi, posebno premijera Sanadera, Vlada RH je prvi put u povijesti uvela poticaj za otkup mandarina uz zaštitnu cijenu, čime je postignuta konkurentnost na europskom tržištu i izvoz od gotovo 50 posto proizvodnje. Neretvanska mandarina dospjela je na europsko tržište. Takav isti pristup Fond želi potaknuti u Slavoniji. Želimo aktivirati i zemljište i aktere i sredstva.

NACIONAL: Zbog čega je Vlada u kolovozu ukinula poticaje za zapošljavanje, koji su se više od tri godine isplaćivali poslodavcima koji su zapošljavali radnike s burze?

- Hrvatski zavod za zapošljavanje objavio je da je država za svakog od 80 tisuća radnika koji su zaposleni uz poticaje isplatila 11 tisuća kuna. U džep poslodavaca slilo se oko 900 milijuna kuna. Analizom je utvrđeno da je 25 posto radnika za koje su poslodavci, ponajviše u trgovini, dobili poticaje vraćeno na burzu, nakon što je istekao rok do kojeg su ih poslodavci držali kako bi opravdali primitak novca. Nakon kontrole 65.000 ugovora o zapošljavanju, otkrilo se da je oko 16.000 radnika vraćeno na burzu. Upravo je financiranje poticaja za zapošljavanje bila obveza našeg fonda. Ukidanjem toga plana, ostao je Vladin dug prema vjerovnicima, ponaprije bankama i trgovačkim centrima, od oko 250 milijuna kuna. Taj dug Fond vraća i do kraja godine otplatit će oko dvije trećine. Da je kojim slučajem tih 900 milijuna kuna otišlo u konkretne projekte, tvrdim da bi se njih barem 80 posto vratilo kroz gospodarski rast i novo zapošljavanje. Pred nama je odluka o financiranju hrvatskih proizvođača autodijelova. Oko 40 milijuna kuna uložit ćemo u proširivanje proizvodnje, razvoj znanja i tehnologije, kako kod većeg broja proizvođača autodijelova, tako i kod hrvatskih obrtnika, a u skladu s promijenjenim kriterijima raspodjele, pravednijima od onih koji su vrijedili do sada.

Vezane vijesti

Sljedeće subote, na skupštini HOS-a, bit će izabran novi predsjednik

Sljedeće subote, na skupštini HOS-a, bit će izabran novi predsjednik

Predjednik Hrvatskog odbojkaškog saveza Andrija Popović bit će, kako doznajemo, smijenjen na skupštini HOS-a koja će se održati sljedeće subote.… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika