07.12.2005. / 11:17

Autor: Ante Pavić

HAAG

Bralo osuđen na 20 godina zatvora

Miroslav Brala Cicko u srijedu je na Haaškom sudu osuđen na 20 godina zatvora zbog odgovornosti za višestruka ubojstva, silovanje, mučenje, nezakonito pritvaranja i nehumano postupanje prema bošnjačkim civilima, počinjena tijekom hrvatsko-bošnjakog sukoba u srednjoj Bosni od siječnja do srpnja 1993. godine. "S obzirom da su kaznena djela za koja ste proglašeni krivim izrazito teška i okrutna, da ne postoje olakotne okolnosti vijeće bi vam izreklo kaznu od najmanje 25 godina zatvora. No obzirom na olakotne okolnosti kao što su vaše priznanje krivnje, kajanje i dobrovoljna predaja vijeće vam izriče kaznu od 20 godina zatvora. Vijeće zaključuje da ste vi počinili niz užasnih zločina koje valja jasno osuditi. Ne postoji isprika ni opravdanje za vaše postupke, niti je moguće proniknuti u vaše razloge za zlostavljanje toliko mnogo ljudi", kazao je predsjedavajući sudac Iain Bonomy. Brali će se u kaznu će uračunati vrijeme provedeno u pritvoru od 12. studenoga 2004., u kojem će ostati dok se ne dovrše pripreme za njegovo prebacivanje zemlju gdje će izdržavati kaznu.
Miroslav Bralo (38), koji je 1993. bio pripadnik posebne postrojbe HVO-a "Džokeri", 19. srpnja ove godine priznao je krivnju po svih osam točaka izmijenjene optužnice za zločine protiv čovječnosti i kršenje ratnog prava i običaja, uključujući i za djelo progona na političkoj, vjerskoj ili rasnoj osnovi zbog sudjelovanja u napadu HVO-a na selo Ahmiće kod Viteza 16. travnja 1993., u kojem je ubijeno 116 bošnjačkih civila a selo je porušeno i spaljeno. Presudom je utvrđeno kako je Bralo priznao da je tijekom napada ubio dvoje civila i pomagao u ubojstvu 14 civila, članova obitelji Salkić i Čerimagić, uključujući i devetoro djece, te da je palio kuće i podmetnuo ekploziv kojim je srušena seoska džamija. Po drugoj točki optužnice osuđen je za ubojstvo tri zarobljena Bošnjaka u selu Kratine u travnju 1993., a po točkama od 3. do 6. za višednevno okrutno silovanje i zlostavljanje jedne zarobljene Bošnjakinje u svibnju 1993., u sjedištu "Džokera" na području sela Nadioca, kod Viteza, što je vijeće ocijenilo "krajnje izopačenim zločinom". Utvrđeno je da je zatočenike tjerao da kopaju rovove, koristio ih kao živi štit i prisiljavao ih na prakticiranje katoličkih vjerskih obreda.Vijeće je kao olakotne okolnosti prihvatilo Bralino "iskreno priznanje osobne odgovornosti", ocjenivši kako ono daje znatno veći doprinos pomirbi zajednica u BiH od presuda nakon suđenja u kojima su optuženi negirali krivnju. Na raspravi o visini kazne u listopadu ove godine tužitelj je tražio kaznu koja će osigurati da Bralo najmanje 25 godina provede u zatvoru, što je prema praksi ICTY-e da se osuđenici oslobađaju nakon izdržanih 2/3 kazne trebalo značiti 38 godina zatvora. Bralo je prvi Hrvat iz BiH optužen od ICTY-e koji je priznao krivnju, a nakon njega to je u listopadu ove godine učinio Ivica Rajić, ratni zapovjednik HVO-a u Kiseljaku.

Vezane vijesti

Počinje li u Nizozemskoj zabrana pušenja marihuane za turiste?

Počinje li u Nizozemskoj zabrana pušenja marihuane za turiste?

Sudac okružnog suda u Haagu uskoro će odlučiti o tome hoće li Nizozemska zabraniti turistima ulazak u 'coffe shopove', piše BBC. Ova zabrana… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika