Hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI) priopćilo je u četvrtak da stajalište slovenskog ministarstva vanjskih poslova o odnosima s Hrvatskom nisu korektna te da Slovenija neprimjereno koristi svoje članstvo u Europskoj uniji i NATO-u kao element uvjetovanja ili pritiska na susjednu prijateljsku državu. To priopćenje je izdalo povodom dokumenata koji objavljen u ponedjeljak na službenoj internet stranici Ministarstva vanjskih poslova Republike Slovenije, pod naslovima: "Stajališta o graničnom pitanju između Slovenije i Hrvatske" i "Stajališta o pitanju garancija nekadašnje Jugoslavije za devizne štedne uloge".
Hrvatsko ministarstvo je istaklo da su Republika Hrvatska i Republika Slovenija prijateljske i dobrosusjedske zemlje koje dijele zajedničke europske vrijednosti i standarde te koje u tom duhu i na temelju punog poštovanja međunarodnog prava, ravnopravnosti i uvažavanja uzajamnih interesa trebaju riješiti preostala otvorena pitanja. Hrvatsko ministarstvo također ističe kako je neprihvatljivo i protivno međunarodnom pravu da proglašeni slovenski epikontinentalni pojas i ekološka zona budu uključeni u polazišta slovenske strane za rješavanje pitanja međudržavne granice na moru. "Taj akt je suprotan međunarodnom pravu i pravno ništavan", kaže se u priopćenju i podsjeća da je Slovenija još u travnju 1993. godine vlastitim zakonodavstvom (Memorandumom o Piranskom zaljevu) potvrdila da je država u nepovoljnom geografskom položaju, koja ne može proglašavati svoje zone na moru. Također se podsjeća kako je hrvatska Vlada službeno predložila slovenskoj arbitražu oko granice koja bi bila obvezujuća za obje strane, uz dodatak kako je "slovenska strana još u travnju 2004. godine javno prihvatila takav način rješavanja ovog pitanja, a to je potvrdio i predsjednik Janez Drnovšek na Summitu zemalja Srednje Europe u listopadu 2005. godine u Zagrebu". Ministarstvo odbacuje tvrdnje o jednostranom postupanju i bilo kakvom pokušaju prejudiciranja konačnog rješenja za graničnu crtu i poziva na početak obostranih pripremnih razgovora u cilju arbitraže te napominje kako bi se "parlamenti obiju država trebali obvezati na prihvaćanje pravorijeka koje će donijeti međunarodno tijelo"."Zbog stajališta slovenske strane o uvjetovanoj povezanosti pitanja granice na moru s drugim otvorenim pitanjima (dug Ljubljanske banke - Glavne filijale Zagreb, Nuklearna elektrana Krško, prisutnost slovenskih vojnika na hrvatskom državnom području na Sv. Geri), ta su pitanja godinama ostajala neriješenima, te su opterećivala međusobne odnose", kaže se u nastavku priopćenja. MVPEI navodi kako je pitanje duga Ljubljanske banke hrvatskim štedišama pitanje privatnopravnog odnosa između te banke i njezinih štediša, o kojem u ovom trenutku odlučuje Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu, te ga stoga ne smatra "pitanjem sukcesijskog postupka bivše SFRJ".