Objavljeno u Nacionalu br. 527, 2005-12-19

Autor: Robert Bajruši

BRANITELJSKI ULTIMATUM HRT-u

Zdrug Zrinski prijeti Latinu i Galiću

Programsko vijeće i ravnatelj HRT-a Mirko Galić dobili su proteklih dana više prijetnji zbog kojih je pokrenuta policijska istraga, jer je ocijenjeno da postoji realna mogućnost nasilja zbog 'Latinice' o Franji Tuđmanu

Denis Latin: Moje mišljenje je istovjetno stajalištima koja su objavljena u emisiji. Stojim iza svih priloga, a čak se slažem i sa stavovima koje su o Tuđmanu izrekli gosti desne provenijencijeDenis Latin: Moje mišljenje je istovjetno stajalištima koja su objavljena u emisiji. Stojim iza svih priloga, a čak se slažem i sa stavovima koje su o Tuđmanu izrekli gosti desne provenijencijeČlanovi Programskog vijeća Hrvatske radiotelevizije i ravnatelj Mirko Galić dobili su proteklih dana više prijetnji zbog kojih je pokrenuta policijska istraga. Ocijenjeno je da postoji realna opasnost od osvete anonimnih pojedinaca, ali i u javnosti malo poznatih skupina kakva je Zdrug hrvatske obrane "Nikola Šubić Zrinski", koji su ultimativno zatražili odlazak vodećih novinara i urednika s HTV-a. Tako su predstavnici Zdruga - izvjesni Siniša Novak i Srećko Cvitanović - zatražili do 18. prosinca u 24 sata "udaljavanje jugo-komunističkog agitatora Denisa Latina i stavljanje na raspolaganje mandata ravnatelja Galića", uz upozorenje da nakon toga "Zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa osigurat ćemo sami". Ta i neke druge anonimne prijetnje kulminacija su prošlotjednih događaja u kojima je HDZ u Saboru pokušao prisiliti na odstup Mirka Galića i vodstvo nacionalne televizije. Za sada u tome nisu uspjeli, a epilog bi mogla biti MUP-ova istraga.
Koliko god je svima jasno da prijetnje raznih opskurnih grupica kakav je tzv. Zdrug hrvatske obrane vjerojatno ne predstavljaju realnu opasnost, očito je kako se potezi ekstremista moraju uzimati ozbiljno. Uostalom, prijetnje smrću, klanjem ili progonom iz Hrvatske samo su pritisak na TV vodstvo drugim sredstvima, a pravi inicijatori takve politike su Vlada i HDZ. Toga su svjesni i na Prisavlju i u Programskom vijeću.

"Vladajuća stranka je sasvim sigurno namjeravala izvršiti puč i preuzeti vlast na Prisavlju. Prema našim saznanjima, jedna od HDZ-ovih opcija predviđala je izbore početkom ljeta 2006. i zato su nas namjeravali pacificirati. Do tada bi se zahuktali pregovori s Europskom unijom, umirovljenici bi dobili prvu ratu povrata svojih mirovina i uz lojalnu ekipu na HTV-u, vladajući su mogli stvoriti odličnu klimu za izbornu pobjedu. Ali u međuvremenu je uhvaćen Ante Gotovina, što je narušilo njihov rejting, a nije uspio ni pritisak na vodstvo Hrvatske televizije i budite sigurni da izbora neće biti", ispričao je u nedjelju ujutro jedan od prvih ljudi HRT-a.

Nekoliko je razloga još jednog propalog pokušaja HDZ-a da preuzme najjači medij u zemlji. Međunarodna zajednica ne prihvaća pokušaje Sanaderove ekipe da kontrolira HTV i nije nimalo slučajno da je istoga dana kada su hadezeovci u Saboru pokušali isprovocirati njegovu ostavku, Galić dobio visoko francusko državno odličje koje dodjeljuje Jacques Chirac. Značajnu ulogu odigrao je i OESS, čiji su predstavnici sudjelovali na sjednici Programskog vijeća održanoj u četvrtak, 15. prosinca, i podržali njegove članove, čiji su odstup zahtijevali Andrija Hebrang i saborski zastupnici vladajuće stranke. Zapažen je i raskol unutar parlamentarne desnice jer je u glasovanju o Izvještaju programskog vijeća HRT-a Hrvatska stranka prava ostala suzdržana, tako da je on odbijen samo glasovima HDZ-a i nekih nezavisnih zastupnika.

Drugi razlog su odnosi unutar Vijeća, koji su na iznimnoj razini i najčešće se odluke donose bez konzultacija sa strankama na čijim su listama izabrani. Premda postoji podjela na lijevi i desni blok, na prošlotjednoj sjednici samo je Juraj Njavro, nekadašnji HDZ-ov zastupnik, ustrajao na potpunom ukidanju "Latinice". U početku je izgledalo da će Njavrin zahtjev imati većinu, međutim nakon konzultacija "desni" predstavnici Anja Šovagović, Nada Gačešić-Livaković i Želimir Mesarić priklonili su se kudikamo blažem zaključku kojim se od vodstva HTV-a zahtijeva ispitivanje odgovornosti zbog objavljivanja "Latinice" o Franji Tuđmanu. U tome su imali punu Galićevu potporu, kome je Latin znatno otežao obranu poslovne, ali i uređivačke politike nacionalne TV postaje.

Treći razlog zbog čega HDZ ne može preuzeti vlast nad HTV-om je formalan. Sabor može smijeniti članove Vijeća jedino ako ne obavljaju svoju dužnost ili ih se kazneno goni. Postoji još jedna opcija, samo što je prilično nevjerojatna. Zastupnici mogu smijeniti Vijeće na zahtjev samog Programskog vijeća ili ako to zatraži ravnateljstvo HRT-a. Nacionalov sugovornik iz Vijeća tvrdi kako je tu odredbu sastavio tim pravnih stručnjaka iz Ženeve, a sve kako bi se onemogućio utjecaj vlasti na javni elektronički medij. Članovi Vijeća nemaju dvojbi o tome tko je njihov najveći suparnik. "Hebrang nas je nazvao nečasnim osobama i bilo bi interesantno znati je li pritom mislio i na pet članova za čiji je ulazak prije mjesec dana glasovao u Hrvatskom saboru. Zamislite koincidenciju, samo dan poslije Njavrina udruga koja okuplja ratne liječnike proglasila je Antu Gotovinu i Andriju Hebranga junacima Domovinskog rata. Bilo bi lijepo vidjeti u kojim je to bitkama Hebrang sudjelovao uz Gotovinu", smatra jedan od članova Programskog vijeća.

Gotovo s podsmijehom komentiraju se i saborski napadi vladajuće stranke, pri čemu se najčešće apostrofira istup u kojem se jednom HDZ-ovcu na Hrvatskoj televiziji svidjela samo emisija "U sridu". Sitni problem je podatak da tu emisiju emitira Nova TV, što pokazuje u kojoj su mjeri bili kompetentni istupi predstavnika vlasti. Ipak, kako je rasprava odmicala, tako je bilo vidljivo da se reducira broj napadača na Televiziju i na kraju su uz Hebranga ostali samo Jagoda Martinčević, Franjo Arapović, Lino Červar, Krešimir Čosić i Ivo Lončar. Sve u svemu, druga liga Hrvatskog sabora.
Većina članova Vijeća nije pretjerano zadovoljna kvalitetom i radom televizijskih urednika. Ponajprije se to odnosi na Vladimira Rončevića, urednika Informativnog programa, o čijoj su smjeni već održani neformalni dogovori, no napad HDZ-a zaustavio je ovu akciju. Rončeviću se zamjera da loše radi svoj posao, a kada se dogodi propust kao u slučaju Tihomira Ladišića, svu krivnju svaljuje na podređene. Za sada je rasprava o njegovu radu odgođena jer se misli da bi to izazvalo sukobe unutar Vijeća, a ostavilo bi i dojam da je Rončević žrtvovan kako bi se zadovoljila stranka na vlasti.
Isto tako, na položaju ostaje i Galić. Njegovi bliski suradnici uvjereni su kako je iz HDZ-a prije nekoliko mjeseci u javnost plasirana informacija o njegovu odlasku u diplomaciju. Prema toj teoriji, nakon proslave 50 godina od osnutka HRT-a, koja će biti održana 15. svibnja iduće godine, Galić bi trebao otići za veleposlanika u Pariz. Njegovi pobornici tvrde da je riječ o manipulaciji i da bi odstup značio i poraz u srazu s HDZ-om, na što neće pristati.

"Nisam se vjenčao s funkcijom glavnog ravnatelja HRT-a, ali mora se poštovati procedura, a to znači da o mome micanju ne odlučuje Sabor nego Programsko vijeće. Budite sigurni da, kada bi se predočili jaki razlozi za moj odlazak, ne bi me trebali tjerati, nego bih sam otišao. Priznajem da su se u pojedinim emisijama događali profesionalni propusti i da u poslovanju ima neracionalnosti, ali ne može se zbog toga izbrisati mnogo jače stvari koje su se događale proteklih godina", smatra Galić. Pritom ne zaboravlja da je značajnu podršku dobio i od Stipe Mesića, koji je HDZ-u poručio da ostavi HTV i osnuje vlastitu televiziju. Unatoč potpori s Pantovčaka, ravnatelj HRT-a pokušava ne zaoštravati odnose. "Ne bih rekao da se predsjednik Republike svrstao na moju stranu, on se svrstao na stranu javne televizije i njenog prava da ostane javna i ne bude pod tutorstvom vlasti. Sloboda medija je bitni dio opće slobode društva i pojedinca. Ako bih sudio na kojoj je strani predsjednik Mesić, za mene je on na strani slobode i demokracije", procjenjuje Galić. Iako ga je HDZ optužio za loše poslovanje, službeni podaci pokazuju drukčiju sliku. Hrvatska televizija ubire 52-55 posto cjelokupnih marketinških prihoda, što je vrlo dobar rezultat kada se zna kolika su sredstva u vlastiti razvoj posljednje dvije godine uložili RTL i Nova TV.
Ravnatelj HRT-a ne želi javno govoriti o sukobu s Latinom i Ladišićem. Galić je uvjeren kako mu njih dvojica rade veće probleme nego HDZ jer svojim emisijama okreću veliki dio javnosti protiv Hrvatske televizije. Vladajućoj stranci odgovara takav razvoj događaja i da iz inozemstva nije stigla jaka podrška televizijskom vodstvu, pritisci bi se dodatno pojačali. Kako bi barem nakratko dobili predah, na HTV-u su odlučili ne emitirati "Latinicu" posvećenu odnosu vlasti prema partizanskom pokretu. Budući da slijede Božić i Nova godina, prva sljedeća Latinova emisija emitirat će se 9. siječnja 2006. Do tada bi tenzije trebale splasnuti, iako unutar HRT-ova ravnateljstva sve više prevladava mišljenje kako bi bilo dobro da Latin ode u neku drugu TV kuću.

Neki tvrde kako je nedavno zatražio značajno povećanje plaće, uz objašnjenje da ga zove Nova TV. Na Prisavlju su uvjereni da su dobro postupili kada su ga odbili jer - tvrdi Nacionalov izvor - Nova TV je krajnje desno orijentirana i novinar poput Latina tamo ne bi mogao imati ni približnu slobodu kakvu uživa na Hrvatskoj televiziji. Za takvu toleranciju postoji i vrlo čvrst razlog, a to je novac. "Latinica" je uz kviz "Milijunaš" jedina emisija u kojoj je potpuno zakupljen marketinški prostor. Sekunda reklame u "Latinici" stoji 1100 kuna, što znači da za devet minuta, koliko je zakonski dopušteno reklamiranje tijekom jednog sata, marketinški prihodi iznose 594.000 kuna. Drugim riječima, HTV na Latinovu projektu mjesečno inkasira 2,4 milijuna kuna i zbog toga trpi njegove hirove.

Posljednji incident ipak je doveo u pitanje Latinovu nedodirljivost. Ako bi nastavio izazivati skandale, ideja je zamijeniti "Latinicu" emisijom "Kontraplan" koju uređuje Dubravko Merlić. Zanimljivo je da obje emisije imaju podjednaku gledanost, "Latinica" 33, a "Kontraplan" 31 posto, što jamči nastavak interesa publike za HTV-ov program ponedjeljkom navečer. Podatak da emisija koja se emitira petkom poslije 22 sata ima 31-postotnu gledanost govori da ju je publika dobro prihvatila, a osim toga, Merlić u karijeri nikada nije volio izazivati konflikte. Problem je u tome što dio članova Programskog vijeća misli kako obrana Latina znači borbu za slobodu medija. Zato su ga i dalje spremni podržavati čak i ako će nastaviti proizvoditi emisije zbog kojih će na HTV ponovno stizati prijeteće poruke.
Latinove emisije možda nisu uvijek vrhunske, ali ako bi se on sada počeo baviti temama poput vinogradarstva, to bi značilo da smo poklekli pred pritiscima iz HDZ-a. Takva solucija je mnogo gora od poneke loše napravljene "Latinice", riječi su člana Programskog vijeća koje znače najavu nastavka borbe za Hrvatsku radioteleviziju.


Denis Latin

NACIONAL: Jeste li očekivali ovakve reakcije kada ste pripremali emisiju o Tuđmanu?

- Nisam, jer svaka teza koja je iznesena u posljednjoj "Latinici" do sada se u javnosti mogla čuti barem deset puta. Već sam radio slične emisije, samo iz drugog kuta, što znači da to nije bilo ništa novo niti sam mogao očekivati takve reakcije. Mislim da je na cjelokupnu situaciju dosta utjecalo i to što je nekoliko dana prije uhićen Ante Gotovina. Ali ja ne mogu prešućivati činjenice zato što je uhićen taj general ili zato što je emisija emitirana na dan kada je umro Franjo Tuđman.

NACIONAL: Što mislite o prvom hrvatskom predsjedniku?

- Moje mišljenje je istovjetno stajalištima koja su objavljena u emisiji. Stojim iza svih priloga, a čak se slažem i sa stavovima koje su o Tuđmanu izrekli gosti desne provenijencije.

NACIONAL: Za razliku od vas, Programsko vijeće HRT-a, Mirko Galić i veliki dio javnosti smatraju da je emisija napravljena neprofesionalno i traže vašu odgovornost.

- Žao mi je jer moji nadređeni nisu stali iza ove "Latinice", ali i to smatram plodom okolnosti. Meni je zanimljivo što u cijeloj toj gužvi nitko nije demantirao ni jednu činjenicu koja je izrečena u emisiji o Tuđmanu. Sada nam lijepe etiketu kako je to bila loša "Latinica", iako je pravi problem to što je loša bila politika Franje Tuđmana. Među ostalim, da nije bilo Tuđmanove loše politike, Gotovina danas ne bi bio u Haagu ili bi barem imao na raspolaganju sve dokumente koji su mu potrebni za obranu. Zapravo je emisija bila jako dobra jer je pokazala zbog koga je Gotovina danas u Haagu.

NACIONAL: Kako objašnjavate medijski "revival" tuđmanizma i potiskivanje svega lošega, od podjele BiH i guranja Hrvatske u izolaciju do upotrebe tajnih službi protiv kritičara njegova režima?

- Posljednji događaji pokazuju kako je taj revival moguć i to je najtragičnije u svemu. Mene zabrinjava da reakcije na posljednju "Latinicu" pokazuju kako se i danas mogu ponoviti hajke na neistomišljenike kakve su se događale u 90-ima. Odgovor na pitanje zašto se to radi je jednostavan. U Tuđmanovu projektu je sudjelovalo mnogo ljudi, i braneći njega danas, oni u stvarnosti brane sebe i svoju tadašnju ulogu. Moja redakcija je proteklih dana dobila nekoliko stotina prijetnji i za tu situaciju su krivi ovdašnji političari koji su stvorili zapaljivu atmosferu, a sve samo kako bi preusmjerili interes javnosti s nekih drugih i važnijih tema.

NACIONAL: Iduća "Latinica" bila je posvećena antifašizmu i mnogi smatraju da ste ponovo željeli isprovocirati desnicu.

- Naziv emisije je glasio Zašto se sramimo partizanske prošlosti. Kako vidimo iz nekih poteza premijera Sanadera, i dalje je aktualno odbacivanje partizanske prošlosti i svega dobrog što je ona donijela. Umjesto toga, u Hrvatskoj se radi revizija Drugog svjetskog rata i vraća imovina folksdojčerima. Ispada kao da je partizanska pobjeda u stvarnosti šteta koju sada moramo platiti. Kao što smo deset godina živjeli u izolaciji zbog Tuđmanova krivotvorenja povijesti, tako se i sada želi napraviti revizija antifašističke pobjede.

NACIONAL: Zašto je skinuta s programa?

- Ne znam, niti sam ja pitao nekoga od urednika, niti je meni netko nešto objasnio. Mislim da je riječ o nastavku hajke koju su započeli političari, i sada se taj stampedo nastavlja. Očito je da nekome smeta podsjećanje na partizanski pokret, koji se želi predstaviti kao nešto negativno zbog čega, recimo, sada moramo Austrijancima vraćati imovinu.

NACIONAL: Navodno je emisija skinuta zbog opisa Andrije Hebranga starijeg?

- Za to nema razloga. Smatram da je antifašistički pokret bio pozitivan, a u okviru emisije portretirali smo ovdašnje najpoznatije partizane. Andrija Hebrang je bio hrvatski Tito i o njemu su govorili razni ljudi, od Danijela Ivina do Pavla Kalinića. Rekao bih da emitiranje takve emisije najviše smeta njegovu sinu Andriji Hebrangu koji je tvrdi desničar, a otac mu je bio komunist.

NACIONAL: Stječe se dojam da ste prilično motivirani za provociranje HDZ-a.

- Nema to veze s HDZ-om. "Latinice" radim na isti način kao u proteklih petnaest godina, a problem nije u meni nego u njima. HDZ se nije promijenio i iz njihovih se postupaka vidi da je to iznutra i dalje jedna nedemokratska struktura.

NACIONAL: Što mislite o Andriji Hebrangu koji vam je poručio da se trebate sramiti?

- Nimalo me ne dira što kaže Hebrang. On je nedosljedan i vrlo često laže. Hebrang je prema Galiću i meni nastupio prostački, ali on je takav političar i što se tu može?

NACIONAL: Shvaćate li da su neke vaše emisije, tako kako su napravljene, adut vladajućoj stranci kada traži smjenu sadašnjeg vodstva Hrvatske televizije?

- Jasno mi je da sam najveći kamen spoticanja na HTV-u, iako je to prije mene bio i Tihomir Ladišić. Nije lako nositi toliki teret, ali ja sam zaposlenik HRT-a.

Vezane vijesti

Ella Dvornik: Denis je teško podnio prekid

Ella Dvornik: Denis je teško podnio prekid

Ella Dvornik, 19-godišnja kći pokojnog glazbenika Dina Dvornika, svojim ponašanjem i izgledom često začuđuje. Jedna od stvari koja je mnoge… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika