Objavljeno u Nacionalu br. 528, 2005-12-26

Autor: Berislav Jelinić

NASLJEDNIK JORGA HAIDERA

'Hrvatskom narodu o EU će pričati bajke'

Heinz Christian Strache, šef austrijske desne Slobodarske stranke, u prvom velikom inozemnom intervjuu govori o opasnostima koje čekaju Hrvatsku u EU, uhićenju Ante Gotovine i problemu imigranata u Austriji

Nacionalov novinar Berislav Jelinić i Heinz Christian Strache, šef austrijske desne Slobodarske strankeNacionalov novinar Berislav Jelinić i Heinz Christian Strache, šef austrijske desne Slobodarske strankePrije nekoliko dana Nacionalu je dao intervju Heinz Christian Strache, čelnik austrijske Slobodarske stranke, koji je koncem travnja na toj poziciji naslijedio kontraverznog Jorga Haidera. Slobodarska stranka počela se cijepati nakon loših rezultata na prošlim izborima, a raspala se nakon što su se pročule glasine da će se Strache natjecati za šefa te stranke s Haiderovom sestrom Ursulom Haubner. Najvjerojatnije zbog straha od mogućeg poraza svoje sestre Haider se odijelio od Slobodarske stranke, osnovao novu stranku Alijansu za budućnost Austrije i nastavio koaliciju s vladajućom konzervativnom Narodnom strankom zahvaljujući mandatima donedavnih članova Slobodarske stranke, koji su mu se priklonili.

U takvim okolnostima Stracheu nisu predviđali obećavajuću političku budućnost, ali on je na području Beča, na lokalnim izborima održanim sredinom listopada, uspio osvojiti 15-ak posto glasova. Kampanju je bazirao na sloganima koje su mediji uglavnom ocijenili mračnim i ksenofobičnim, poput "Beč ne smije postati Istanbul", "Njemački umjesto ne razumijem", ili "Poslovi umjesto imigracije". Zbog uspjeha u Beču postao je članom Gradske skupštine, te je dospio u središte medijske pozornosti kao novi Jorg Haider, zbog čijeg se sudjelovanja u vlasti, EU početkom 2000. obrušila na Austriju.
Strache je po zanimanju zubni tehničar, a u lokalnoj politici u Beču je od 1991. Prošle 2004., na čelu Slobodarske stranke u Beču naslijedio je Hilmara Kabasa, a potom je u proljeće nakon raskola stranke preuzeo stranku i na nacionalnoj razini. Nedugo nakon izbornog uspjeha u Beču mediji su ga označili kao osobu koja bi dogodine mogla postati glavni austrijski opozicijski političar. Zbog kampanje koju je vodio, tast mu je zabranio ulazak u svoj poznati bečki restoran, a supruga s kojom ima četvoro djece od njega se upravo razvodi i to istodobno s fotografijom koja je nedavno osvanula u austrijskim novinama, na kojoj Strache pleše s turskom useljenicom.

U razgovoru za Nacional, prvom značajnijem intervjuu za novine izvan Austrije, Strache je komentirao što za Hrvatsku na putu u EU znači uhićenje Ante Gotovine, a komentirao je i odnose Hrvatske i Austrije u cjelini. Strache je pričao o odnosu Austrije i EU, te pojasnio svoju oštru predizbornu retoriku.

NACIONAL: Kako komentirate posljedice uhićenja Ante Gotovine po Hrvatsku, posebno u svjetlu njezina priključenja EU?

- U Beču, kao i u cijeloj Austriji, živi velika skupina useljenika iz Hrvatske. Riječ je o ljudima koji su se u Austriju posve integrirali i u njoj imaju veliki značaj. Hrvate i Austrijance povezuje ista kultura, kao i povijesne veze, zbog čega imamo mnogo zajedničkog. Jedna velika grupa Hrvata koji žive u Beču, mislim njih nekoliko stotina, nakon uhićenja generala Gotovine izišla je na ulice i iskazala svoje nezadovoljstvo time što se dogodilo. Svaki je rat loš, ali ako se u obrambenom ratu svaki general koji brani svoju zemlju mora plašiti da bi mogao završiti na optuženičkoj klupi, onda je to nešto nad čime bi se trebali zabrinuti. Mislim da su Hrvati koji su prosvjedovali u Beču htjeli upozoriti upravo na tu okolnost. O tomu su pisali svi austrijski mediji. U Austriji postoji zakonsko pravo na demonstracije i dok je sve u skladu sa zakonom, ne vidim razloga da se ljudi ne okupljaju. Danas se EU razvija u posve krivom smjeru i puno je ljudi doživljava kao monstruma iz filma Frankenstein. Svakako je najveća greška to što se u sastav EU, koja bi trebala biti zajednica Europljana, prima netko tko uopće nije dio Europe. Za razliku od Hrvatske, koja je sastavni dio europskog kulturnog i svakog drugog prostora, Turska u Europi nema što tražiti. Hrvatskoj želim što brže priključenje EU.

NACIONAL: Kako ocjenjujete trenutačne odnose Hrvatske i Austrije? Smatrate li da je Austrija odigrala značajnu ulogu u otvaranju pristupnih pregovora Hrvatske o ulasku u EU?

- Mislim da Austrija nije imala značajnu ulogu, jer Austrija čak ni za teme koje su važne za njena unutarnja politička pitanja ne može izvršiti nikakav suvisao utjecaj. Mislim da su priče o tomu da je Austrija imala presudnu ulogu u početku pregovora Turske o priključenju EU i to radi Hrvatske zapravo konstruirana bajka. EU je načelno postavljena da funkcionira kao zajednica država na europskom geografskom području. Uđe li Turska u EU, ta će se zajednica pretvoriti u Euroazijsku uniju, koja nema nikakve veze s onim kako je EU prvotno bila zamišljena. Slobodarska stranka tomu se apsolutno protivi.

NACIONAL: Sa sličnim ste tezama na nedavnim lokalnim izborima u Beču uspjeli osvojiti 15-ak posto glasova, ali su vas zato mediji uglavnom opisali kao ksenofoba. Jeste li ksenofob? Postoje li argumenti zbog kojih možete reći da su vas austrijski mediji krivo doživjeli?

- Kao ksenofoba me doživljava prvenstveno lijevi austrijski politički spektar. Apsolutna je glupost tvrditi da sam ksenofob. Ukazujem na probleme do kojih je došlo, jer se u prošlosti krivo radilo. Zato me nazivaju zločestim. Ja se s time ne slažem i tvrdim da su zločesti oni koji te objektivne probleme ignoriraju i o njima ne žele javno razgovarati. Austrijanci imaju svoju katoličku vjeru i kulturu. Normalno je da imigracija u Austriji treba naučiti naš jezik, te se prilagoditi i poštovati našu vjeru i kulturu. Oni imigranti koji u Austriju žele donijeti vjerski konflikt, kod nas nemaju što tražiti.

NACIONAL: Što se u imigracijskoj politici, kao što tvrdite, u prošlosti u Austriji krivo radilo?

- Riječ je o kvotama ljudi koji su u Austriju bez umalo nikakve kontrole i problema uselili iz onih dijelova svijeta koji imaju posve drugu kulturu i vjeru. To nam danas stvara probleme, jer nas dobar dio tih ljudi nipošto ne želi poštovati i integrirati se u austrijsko društvo. Dio imigranata svjesno stvara religijske probleme, što je goruće pitanje. Puno imigranata iz drugih europskih zemalja, koji su se integrirali u austrijsko društvo dali su mi glas na izborima. Možda bi netko njih trebao pitati jesam li ksenofob.

NACIONAL: Kako biste riješili taj problem? Možda zatvaranjem granica?

- Danas u Austriju useljava ogroman broj ljudi, ponajviše iz Turske. Riječ je uglavnom o ljudima nižeg nivoa obrazovanja. Zbog njihova broja mi za 15-ak godina naprosto nećemo moći nikoga više primiti. Već je danas situacija kritična. Puno takvih imigranata danas je nezaposleno, dobar dio njih bavi se kriminalnim aktivnostima, a neki šire vjersku netoleranciju i isključivost. Takve iz Austrije treba poslati kući. Međutim, treba napraviti jasnu razliku između onih koji su se kvalitetno integrirali u naše društvo, poštuju našu kulturu i vjerski su tolerantni.

NACIONAL: Kako je to moguće provesti u praksi? Ne krije li se u tomu opasnost od velikih socijalnih nemira i to zbog nečega što je posve u suprotnosti s temeljnim odrednicama EU, koja zagovara slobodan protok ljudi i kapitala, te otvorene granice?

- Ne želim šutjeti o tom problemu, jer ne želim da se Austriji dogodi ono što se nedavno događalo po svim većim francuskim gradovima. Umjesto integracije, ondje su imigranti razvili paralelnu društvenu zajednicu. Riječ je o ozbiljnim problemima, koji su se godinama ignorirali i nisu pravilno politički artikulirali. U današnje vrijeme upravo zbog takvih situacija mislim da moramo osigurati da se o imigracijskoj politici više ne odlučuje samo u Bruxellesu. Svaka zemlja članica trebala bi imati suvereno pravo i svoje zakonodavstvo na tom području urediti kako želi. Mislim da bi se EU u budućnosti trebala razvijati kao savez federalnih država, koje će surađivati na ekonomskim, sigurnosnim i nekim drugim područjima. No, na drugim bi područjima svaka država morala zadržati pravo samostalno odlučivati, posebno na području tržišta rada.

NACIONAL: Smatrate li islam neprijateljem EU i Austrije?

- Islam nije neprijatelj Europe ni Austrije. Međutim, svi imigranti trebaju poštovati našu kulturu. Ako bih otišao živjeti u islamsku zemlju, ondje iz poštovanja prema njihovoj vjeri sigurno ne bih šetao s križem u ruci, niti bih dopustio da mi supruga hoda u mini suknji. To ne znači da bih svoju vjeru odbacio. Od njih tražim da se u našoj zemlji ponašaju onako kako bih se ja ponašao u njihovoj. Nažalost, u Austriji postoji dosta radikalnih islamskih imigranata, koji otvoreno govore da im je Kuran iznad naših ustava i zakona. Utoliko je i Jihad u Austriji realna mogućnost. Takvima u Austriji nema mjesta. U arapskim zemljama nema demokratske islamske države. Tamo je Kuran zakon, religija i politička ideologija. Europi treba moderan i tolerantan islam, spreman na suživot i međusobnu vjersku toleranciju.

NACIONAL: Austrija uskoro preuzima predsjedanje EU. Što najviše zamjerate austrijskim vlastima u politici prema EU?

- Austrijska vlada pada na koljena pred svakim zakonom koji nameću europski tehnokrati. Ona slabo štiti austrijske interese, puno plaća cijenu priključenja, te posve uništava tradicionalnu austrijsku neutralnu politiku koju smo godinama prema EU provodili. Posve su ignorirali i volju 80-ak posto Austrijanaca, koji se protive ulasku Turske u EU. Posebno me brine što Austrija puno plaća u proračun EU, kako bi se taj novac investirao u razvoj nekih drugih, mlađih zemalja članica. Riječ je o financiranju konkurencije naših tvrtki, u kojima radi austrijska radna snaga. Kako te zemlje nude povoljnije radne i porezne uvjete, puno naših tvornica seli svoje pogone u te zemlje. To na koncu dovodi do apsurda: imigranti iz tih dijelova Europe koji su došli raditi u Austriju, više kod nas neće imati posla, jer su ta radna mjesta odselila možda upravo u njihove matične zemlje. To dugoročno može dovesti samo do velikih problema. Zato bi se razvojna strategija EU trebala ponovo promisliti i pronaći novi uravnoteženiji razvojni model. Mislim da će EU morati početi razmišljati i o novim zaštitnim carinama, posebno u tržišnom nadmetanju s Kinom i drugim svjetskim divovima u globalizacijskoj utakmici. Na tim tezama Slobodarska stranka bazirat će svoju predizbornu kampanju. Posebno ću se fokusirati na zaštitu austrijskog tržišta rada.

NACIONAL: Međutim, unatoč svemu, poželjeli ste Hrvatskoj što skoriju integraciju u EU. Znači li to da ipak smatrate da EU nema alternativu?

- EU nema alternative. Međutim, sa svojim partnerima iz drugih europskih zemalja borit ću se protiv centralističkog pristupa razvoja EU koji zastupa Europska komisija. Oni žele zgaziti interese malih naroda u cilju povećanja profita velikih kompanija. Zato i predlažem promjenu koncepta razvoja EU u budućnosti. U Austriji postoji poslovica koja kaže da onaj koji plaća ima pravo nešto i reći. To danas nije slučaj, jer neke zemlje plaćaju za razvoj drugih, a nemaju pravo ništa reći, već to čine tehnokrati u Bruxellesu.

NACIONAL: Što bi za vas predstavljao izborni uspjeh na nacionalnim izborima?

- Jorg Haider i aktualni premijer Schussel zajedno su, smišljeno, uništavali Slobodarsku stranku. Potom je došlo do raskola unutar stranke, a sadašnja vlast u Austriji vlada pomoću ukradenih mandata naše stranke. Unatoč svemu, u Beču smo uspjeli dobiti 15 posto glasova, iako nam nitko nije predviđao da ćemo dobiti više od 4 posto. To želimo postići i na nacionalnoj razini, te postati trećom strankom u Austriji i jedinom socijalno – nacionalnom strankom. Već se sada neformalno dogovara velika koalicija socijaldemokrata i Schusselove narodne stranke. To znači da će Austriji trebati jaka opozicijska kontrolna stranka. Nadam se da će nakon sljedećih izbora to postati Slobodarska stranka.

NACIONAL: Hoćete li kampanju voditi koristeći jednake kontroverzne slogane?

- Bile su to pozitivne parole, koje su pozivale na očuvanje bečkog identiteta na dobrobit Bečana. Ne vidim ništa loše u sloganu "Njemački, umjesto ne razumijem", ili pozivanja na integraciju, te slobodu žena, umjesto da nose marame preko glave. Pravilno ću artikulirati sve probleme koje sam vam spomenuo, te afirmirati slogan da Austrijanci moraju ponovo postati i ostati gazdama u vlastitoj kući.

NACIONAL: Što u takvom kontekstu preporučujete Hrvatskoj tijekom pristupnih pregovora s EU?

- Hrvatska si ne smije dopustiti da je u EU povuku doslovno preko stola. Hrvatska treba voditi računa i da sama sebi ne oduzme suverenitet, samo zato da par tajkuna ili multinacionalnih kompanija stekne prednost na štetu naroda. Hrvatskom narodu sigurno će se pričati bajke kako će im europska budućnost jamčiti samo lijepe stvari, te da će im teći med i mlijeko. To smo proživjeli i mi u Austriji. No dosad smo doživjeli više neugodnosti, no pozitivnih stvari. Uvođenjem eura došlo je do golemih poskupljenja, donošenje velikog broja zakona prepustili smo EU, globalizacija je imala negativne posljedice na tržište, plaće su se smanjile, a zbog domaćih tvrtki koje su otišle poslovati u inozemstvo imamo najveću nezaposlenost u povijesti Austrije. Nakon otvaranja imamo i nove sigurnosne probleme, te veću izloženost organiziranom kriminalu. Nikad nismo imali veći broj stečajeva u malim i srednjim tvrtkama, dok profitiraju velike korporacije i banke. Od ulaska u EU srednji sloj u Austriji u laganom je nestajanju. Sa zanimanjem pratim što se događa u Hrvatskoj i drago mi je vidjeti suradnju naših dviju zemalja, poput primjerice Zagreba i Beča na gradskim razinama. Međutim, morate voditi računa da ulaskom u EU što je više moguće sačuvate svoje građane od opasnosti koje sam opisao.

NACIONAL: Kako li govore austrijski socijaldemokrati, ako tako govorite vi, koji ste prozvani ksenofobom?

- Austrijski socijaldemokrati u negdašnjem smislu te riječi više ne postoje. Taj dio političkog spektra preuzima upravo naša stranka, te koristi njihovu retoriku. Najveći dio naših glasača dolazi upravo iz radničkih slojeva. Zanimljivo je da me upravo socijaldemokrati najviše označavaju kao ksenofoba.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika