Kerum je spreman postati glavni Hajdukov sponzor, čim istekne ugovor s Agrokorom Ivice Todorića vrijedan pola milijuna eura godišnjeIzjavu Željka Keruma od prošlog tjedna kako bi rado financijski pomogao Hajduku, postao sponzor i vlasnik splitskog kluba, u Poljudu su dočekali spremno. Branko Grgić je poručio: "Željko, željno te čekamo." Kerum je uzvratio: "Branko, brzo me nazovi." Tako su se njih dvojica nakon povratka iz Zagreba, gdje je Kerum Hajduku osigurao nekoliko milijuna kuna sponzorstva, u četvrtak našli na radnom ručku u splitskom restoranu "Boban".

Kerum je spreman postati glavni Hajdukov sponzor, čim istekne ugovor s Agrokorom Ivice Todorića vrijedan pola milijuna eura godišnje. Ugovor između Hajduka i Agrokora istječe u lipnju 2006., ali se njegovo produljenje ili raskidanje, prema ugovorenoj obvezi, mora znati šest mjeseci prije. Stoga će Grgić o generalnom sponzorstvu razgovarati s Todorićem koji je najavio mogućnost da od iduće godine Agrokor bude glavni sponzor Dinama. Grgić na razgovor može otići bezbrižan jer Kerum je već sada Hajduku pomogao manjim iznosom, a ugovor o glavnom sponzorstvu idućeg lipnja itekako je moguć i neće biti manji od 700 do 800 tisuća eura. O Kerumovu vlasničkom udjelu u Hajduku razgovarat će se drugom prilikom. Ni Grgić ni Kerum do donošenja Zakona o sportu ne znaju uvjete pod kojima će država, županija ili grad Split biti vlasnici kluba, a još manje pod kojim će se okolnostima prodavati ili kupovati dionički udjeli u klubu. Donošenje Zakona o sportu moglo bi u Saboru uslijediti najranije u lipnju 2006. Tada bi Kerum mogao postati dioničar Hajduka.

Hajduk je za dlaku izbjegao stečaj. Tomislav Krka, odvjetnik bivšeg reprezentativca Ivice Mornara, doslovce je sjeo za vrat Hajduku zbog neisplaćenog duga prilikom Mornarova transfera iz Hajduka u Sevilleu 1996. Hajduk je tada, navodno, zadržao Mornarovu polovicu transfera. Krka i Mornar uvjerili su suca Trgovačkog suda u Splitu Antu Čapkuna da dug doista postoji, te su klubu, koji je prijavio imovinu samo nad jednim utomobilom "passat" i jednim telefaks-uređajem, zaprijetili stečajem. Hajduk se branio koliko je mogao, ali do 22. prosinca trebalo je naći milijun kuna ili će otići u stečaj. Svi u Splitu znaju da bi stečaj bio najbolje rješenje za prezaduženi Hajduk, čiji dugovi prelaze 100 milijuna kuna. O tome će voditi računa svaki potencijalni ulagač ili vlasnik. Hajduk se spasio jer je baš zadnjeg dana isteka roka uplatio Mornaru 707 tisuća kuna, od milijuna kuna koliko je dugovao. Ali čim je Hajduk, zahvaljujući Grgićevoj zagrebačkoj turneji, isplatio dug, odvjetnik Krka je, uz razumijevanje suca Čapkuna, ispostavio nove račune: još 500 tisuća kuna Mornaru i za sada nepoznati iznos Hajdukova duga prema Mirsadu Hibiću. I Grgić i Kerum znaju da bi bilo bolje da Hajduk ode u stečaj te da poslovanje počne od nule, kao što je učinio talijanski klub Fiorentina prije nekoliko sezona. "Ali problem je u tome što, prema propisima, proglašenje stečaja baca Hajduk izravno u Treću ligu", ističe Grgić, koji zna da Split takvu sramotu ne bi mogao podnijeti. I tko jamči da će se Hajduk za dvije sezone ponovno naći u Prvoj HNL "Ožujsko" ligi?

"Split mora ostati Splićanima, ne treba naše vrijednosti rasprodavati strancima. Bilo bi dobro da su splitski novi poduzetnici kupovali splitske tvrtke. Ne bi ih toliko propalo ili otišlo u stečaj. To sam dokazao na primjeru svoje tvrtke. Otkako sam počeo raditi, bilježim konstantan rast prihoda i broja zaposlenih. Naš zajednički interes je da se Split ubrzano razvija i bude najveći centar s obje strane Jadrana. Ja sam zainteresiran da Hajduk opstane kao simbol Splita. Mislim da isti interes imaju i drugi splitski poduzetnici, jer su svi navijači Hajduka. Mi ćemo dati svoj novac, ali i dobiti, jer je jak Hajduk atraktivan. Kada Hajduk igra, ovdje je praznik, puni se grad, sve je puno događaja i manifestacija. Hajduk je ljubav i dobar posao. Svi moramo pridonijeti da Split živi punim životom u biznisu, kulturi i sportu", istaknuo je Kerum. Grgić je dodao: "Zagovornik sam ideje da splitski poduzetnici ne samo sponzoriraju, nego i budu vlasnici splitskih klubova i tvrtki. Dobro je što Kerum kupuje splitske tvrtke i tako povećava zaposlenost. To je bolje rješenje od dolaska fureštih koji žele pokraj naših sposobnih ljudi sve pokupovati. Kerum još ne može postati Hajdukov dioničar, ali može biti veliki sponzor koji će se, kada dođe vrijeme, natjecati za kupnju naših dionica."

Kao što splitski poduzetnici poput Juroslava Buljubašića u SEM-u, Željka Žderića u Konstruktoru, Tomislava Mamića u Tomyju, Ilije Naletilića u Ineru, Silvana Bralića u Adriacinku, Ivice Kurtovića u Eurodomu, Ive Ore u Oramontu, Joška Svaguše u Svaguši i Bobisu osiguravaju novu dobit, razvoj i zapošljavanje, a imovina pritom ne odlazi iz Splita, i Kerum i Grgić se nadaju da će oni priskočiti u pomoć Hajduku, te postati njegovi sponzori i dioničari. Tako bi i Hajduk ostao u vlasništvu Splićana.

Kerum se zalaže za to da splitske tvrtke ostanu vlasništvo splitskih poduzetnika i ulagača, kako bi se sačuvala radna mjesta i krenulo u novi razvojni i investicijski ciklus. Grgić je to prihvatio, ali je Kerumov slogan s gospodarske proširio na sportsku sferu. Kerum je na ideju da splitska poduzetnici sačuvaju splitske tvrtke od preuzimanja ili propadanja došao nakon što je kupio kompleks nekada moćnog Diocoma, a kad je postalo jasno da Slobodnu Dalmaciju neće kupiti desetak splitskih poduzetnika, tada okupljenih oko brodara Buljubašića i Keruma. Kerum je pokazao da misli ozbiljno. Za 170 milijuna kuna kupio je državne udjele u hotelu "Marjan" i namjeravao ga urediti po najvećim svjetskim standardima te pretvoriti u kongresni centar s 500 soba. Glavni projektant hotela bit će Splićanin. Kerum je prije nekoliko dana s Rošinovim arhitektonskim studiom "Studio R" dogovorio izradu cjelokupne projektne dokumentacije. Rošinov studio dat će ukupno arhitektonsko rješenje za staru zgradu hotela "Marjan", ali i za potpuno novi dio koji bi mogao funkcionirati i kao odvojeni hotel, na istoj lokaciji, na zapadnom dijelu Rive. Rošin je upravo počeo prikupljati prve ideje i skice o izgledu novog "Marjana". "Vizija novog hotela 'Marjan' dijelom ovisi o meni, dijelom o željama Željka Keruma, a dijelom o konačnom izboru svjetskog hotelskog lanca kojem će 'Marjan' pripadati", kazao je Rošin. Kerum samo što nije potpisao ugovor s "Plaza Hotelima", ali ostaju otvorene i opcije s još dvama svjetskim menadžmentima. "'Marjan' će biti gradski hotel visoke kategorije i veliki kongresni centar s nizom polivalentnih kongresnih dvorana te visokim standardima za takvu vrstu turizma. U njegovu visokom dijelu smanjit ćemo broj soba za 50 posto, povećat ćemo ih i ostakliti, riješiti se lođa, te tako sliku grada učiniti dostupnom gostu u svakoj sobi. Povećat ćemo broj soba u novom dijelu hotela, intervenirati u prostor Rive, proširiti cestu, napraviti pristup invalidnim osobama. Zapadni dio Rive, ispod hotela 'Marjan' i 'Ambasador' te zgrade Banovine, vidim kao postor privezišta za velike jahte i jedrilice, jer je aktiviranje zapadne obale Rive primarni razvojni interes Splita. Volio bih kad bi ta ideja naišla na razumijevanje ili stručno sučeljavanje u gradu, a ne na ljubomoru ili taštinu usmjerenu protiv Keruma osobno. On se pokazao kao hrabar poduzetnik koji je, kupujući hotel, gledao ne samo osobni nego interes zajednice, te ga zato kao investitora treba podržati", istaknuo je Rošin.

"Kad izgradim i obnovim hotel 'Marjan', Split će biti kongresno središte. Hotel 'Marjan' imat će 500 soba, jer ćemo izgraditi još jedan dio 'Marjan 2', na zemljištu koje smo kupili do sadašnjeg hotela 'Marjan'. S polivalentnim dvoranama kakvih je malo i u Europi te pratećim sadržajima karakterističnim za visoku kategoriju, 'Marjan' će biti najluksnuzniji i najveći hotel na ovim prostorima", ističe Kerum. Ukupna investicija se s početnih 500 milijuna kuna, ističe Kerum, penje na više od 700 milijuna kuna. "Takva pozicija ne postoji u Europi. Sretan sam što sam mogao investirati u svoj grad, i nadam se da ćemo prvim gostima vrata otvoriti 1. srpnja 2007., a radove ćemo započeti u proljeće 2006.", nada se Kerum.

Kerum je nedavno kupio 69 posto udjela u nekad poznatoj i moćnoj splitskoj trgovačkoj kući Koteks. Nekoliko posto od malih dioničara, 36 posto od HFP-a i 30 posto na javnoj dražbi u ovršnom postupku. Prije nekoliko dana dao je ponudu i za javno preuzimanje ostatka dionica, za što će ukupno izdvojiti 30 milijuna kuna. Neće obnoviti uvoz i izvoz kože, ali trgovinu će pokrenuti, a Koteks ima vrijedne nekretnine u Splitu, Hrvatskoj, BiH i Srbiji. "Proces 'Split Splićanima' ide trnovitim putom, ali ja i dalje mislim da stranci nisu naš spas. Naša pamet može napraviti isto što i talijanska ili njemačka", naglašava Kerum. "Hotel 'Marjan' nije kupljen za jednu kunu, nego za golem novac. U taj projekt ću ozbiljno ući, jer je u tome budućnost turizma u Splitu. Sudjelovat ću i u drugim projektima, jer neću dopustiti da se stvori nelojalna konkurencija. Ako netko misli da se za mali novac može napraviti deset hotela 'Marjan', vara se. Mi Hrvati nikada ne znamo koliko nam čega treba. Svi su pohrlili graditi hotele", upozorava Kerum.

Kerumovo ulaganje u Hajduk prekinut će dosadašnja nagađanja o mogućim novim vlasnicima toga kluba, te osokoliti druge poduzetnike da Hajduk dožive kao brand u koji se isplati ulagati. Ako je plan stvoriti Hajduk po europskoj mjeri, onda Kerumov ulazak u Hajduk znači i izravni poticaj Todoriću, čiji se Agrokor također spominjao kao dioničar Hajduka. Spominjale su se i banke Hypo i Privredna, a od stranaca se kao mogući novi vlasnik Hajduka spominjao Rinat Ahmetov, vlasnik Šahtara iz Donjecka u Ukrajini u koji su svojedobno prešli Darijo Srna i Stipe Pletikosa. U knjigu dioničara Hajduka rado bi se upisao i Slobodan Braco Vujčić, suvlasnik Sportfive, njemačke tvrtke koja se bavi TV pravima i kontrolira akcije nekoliko klubova s područja bivše Jugoslavije. Očito, Kerum je prvi shvatio da samo nova ulaganja donose kvalitetne igrače i rezultate te da će Hajduk za godinu, dvije biti isplativ i prepoznatljiv europski proizvod.

Ne treba sumnjati da će netko od dosadašnjih velikih sponzora čijim je imenima oblijepljen Hajdukov dres također svoja ulaganja htjeti zamijeniti vlasničkim udjelima. Uz Agrokor, tu su Croatia osiguranje, Ina, T-Com, Ožujsko pivo, odnosno Zagrebačka pivovara, Portus Dimitrija Železnjaka te odnedavna i Slobodna Dalmacija. U procesu privatizacije svaki potencijalni ulagač morat će voditi računa o tome da je Hajdukov ukupni dug oko 106 milijuna kuna, te da hrvatska država, otežući donošenje Zakona o sportu, nije regulirala način na koji će se odvijati privatizacija sportskih klubova. Dug Hajduka prema državi na ime neplaćenih poreza iznosi oko 70 milijuna kuna. Država će sigurno taj dug prepustiti mjesnoj samoupravi, Gradu Splitu i Županiji, koja će tako dobiti i obveze prema klubu. Bilo bi dobro kada bi Grad i Županija, tzv. fiksni izvori financiranja, mogli sudjelovati u ukupnom Hajdukovu proračunu s 2-3 milijuna kuna. Osim toga duga postoje dubioze na Hajdukovu računu koji je je blokiran već više od desetljeća i na kojem klub ima minus od dodatnih 36 milijuna kuna. Onaj tko se odluči sanirati dugove, makar kupio zamišljene udjele Grada ili Županije, još uvijek neće imati većinsko vlasništvo, niti pravo upravljanja klubom, jer će Hajduk kao brand, ime i tradicija, kao vrijednost igračkog i trenerskog kadra, kao upravljanje stadionom koji je sada vlasništvo Grada, kao nekretnina nad Starim placom oko kojega još traje sudski spor - vrijediti mnogo više.

Kolika će biti Hajdukova tržišna vrijednost još nitko pouzdano ne zna. Kerum vjeruje da se ni ovaj put neće prevariti. Hajduk je i prilika da se do kraja testira parola "Split Splićanima", koja u osnovi nije ksenofobična nego je odgovor na sve očitije procese nekontrolirane rasprodaje hrvatske imovine. "Za Split nema krize. Split će za pet, deset godina biti vodeće hrvatsko poslovno središte. Splitski sport je uvijek bio uspješan, od sada će biti i unosan", smatra Kerum.