Dinka Kalinić za Nacional govori o svojoj karijeri i poslovnim izazovima, razlikama između New Yorka i Zagreba, te o svom povratku u HrvatskuProbiti se u sam vrh jedne od najmoćnijih svjetskih IT (informatička tehnologija) poslovni je uspjeh kojeg je suvišno obrazlagati. Upravo je to učinila Hrvatica Dinka Kalinić, koja od prije nekoliko mjeseci u središtu kompanije IBM-a u New Yorku radi kao direktorica prodaje za globalna tržišta i kao osoba zadužena za plasman proizvoda u cijelom svijetu usko surađuje s prodajnim ekipama na svim kontinentima. Ova vrhunska menadžerica u tvrtki koja posluje u 174 države, a u njih 75 zapošljava 329.000 ljudi i ostvaruje godišnji prihod od 96 milijardi dolara porijeklom je iz Vlašića na otoku Pagu . Godine 1993. imenovana je glavnom direktorica IBM-a za Hrvatsku i tako postala prva žena na čelu jedne lokalne IBM-ove tvrtke u svijetu. U vrijeme kada IBM slavi desetu obljetnicu postojanja u Hrvatskoj, Dinka Kalinić za Nacional govori o svojoj karijeri i poslovnim izazovima, razlikama između New Yorka i Zagreba, te o svom povratku u Hrvatsku.

NACIONAL: Kako je započela vaša karijera u IBM-u?

- Nakon što sam diplomirala prijavila sam se 1978. u IBM u New Jerseyu, gdje su mi tijekom cjelodnevnog procesa selekcije i intervjua rekli da imam potencijala, budući da IBM radije zapošljava osobe s potencijalom nego osobe s iskustvom jer pruža široke mogućnosti i poklanja puno pažnje edukaciji. Tako sam ubrzo postala programer i radila sam na razvijanju poslovnih aplikacija. Poslije nekoliko promaknuća trebala sam nove izazove i nakon razgovora sa svojim savjetnikom za karijeru odlučila sam se baviti djelatnošću koja je više usmjerena na prodaju i marketing. Tako sam se pridružila 'elitnom' IBM-ovu prodajnom timu, koji je i tada, kao i danas, priznat i prepoznat kao najbolji na svijetu te sam uživala u izazovima povezanim sa stalnim kretanjem i rastom. Upravo su mi taj rast i kretanje pružili fleksibilnost da dodatno vrijeme provedem sa svoje dvije kćeri.

NACIONAL: Možete li reći što osobno smatrate svojim najvećim postignućima u dosadašnjoj karijeri?

- Vrlo sam zadovoljna sa svojim postignućima. Radila sam mnogo različitih poslova unutar IBM-a, a najdraže mi je bilo raditi u IBM-u Hrvatska. Iako je to bilo vrlo zahtjevno razdoblje iz mnogobrojnih razloga, još uvijek se s ljubavlju sjećam tog vremena. Dolazak IBM-a u Hrvatsku značio je nova radna mjesta, kako direktna tako i indirektna, te tehnološki razvitak Hrvatske ukorak sa svijetom. Dolaskom na položaj glavne direktorice postala sam prva žena u IBM-u na tako visokoj poziciji i na taj način ušla u povijest IBM-a, što također smatram velikim postignućem i uspjehom.

NACIONAL: Vaš posao u IBM-u u velikoj se mjeri odnosi na vođenje ukupnih marketinških kampanja i unaprjeđenje branda. Koje su, po vašem mišljenju, najzahtjevnije stavke koje treba ispuniti u marketinškim akcijama određenog proizvoda da bi on imao uspjeh kao što je slučaj s onim koje svijetu nudi IBM?

- Radila sam mnogo različitih poslova unutar IBM-a: od razvitka, prodaje pa do menadžmenta. Obavljala sam zadatke vezane uz zaposlenike i razvijala programe za e-server menadžere te sklapala poslove s poslovnim partnerima diljem svijeta za naše metodologije konsolidacije servera. Jedan od mojih nedavnih zadataka bio je promocija najnovijih IBM-ovih servera iz skupine BladeCenter, koji je danas jedan od najtraženijih takvih proizvoda na tržištu. Par mjeseci nakon njegova lansiranja na tržište osvojili smo 45 posto globalnog udjela. Naši su konkurenti predstavili proizvod 12 mjeseci prije nas, međutim zbog naše vodeće tehnologije i troškovne učinkovitosti za korisnike, ubrzo smo preuzeli konkurentski tržišni udio. Ova su postignuća rezultat bliske i djelotvorne suradnje odjela marketinga, tehničkih i prodajnih timova, gdje su svi radili kao jedan virtualni tim s ciljem brzog i troškovno učinkovitog plasiranja proizvoda na tržište.

NACIONAL: Na kojim projektima trenutačno radite i što će vam biti najveći poslovni izazov u budućnosti?

- Sada sam fokusirana na naše globalne korisnike i konkurenciju. Trenutačno radim na velikom konkurentnom projektu o kojem ćete vjerojatno moći uskoro čitati u tisku, no za sada ne mogu otkriti nikakve detalje.

NACIONAL: IBM u Hrvatskoj upravo slavi 10. obljetnicu. Jeste li zadovoljni pozicijom tvrtke na ovom tržištu i kakvi su planovi za budućnost IBM-a u Hrvatskoj?

- Oduševljena sam što je IBM Hrvatska zabilježio ovako važnu obljetnicu i uvjerena sam da je to tek jedna u nizu obljetnica koje će IBM Hrvatska proslaviti budući da bilježi dobre rezultate na hrvatskom tržištu. Kao i drugdje u svijetu, IBM Hrvatska predan je prenošenju inovacija i najboljeg iskustva svojim korisnicima i poslovnim partnerima. Taj će se uspjeh nastaviti i nakon ulaska Hrvatske u EU koji će donijeti nove mogućnosti integracije i poslovne transformacije, a tko to može pružiti bolje od IBM-a? Hrvatska je za IBM važno tržište visokog rasta. Tijekom ovih 10 godina IBM je svjedočio ogromnom napretku u Hrvatskoj. Tvrtka je pomagala javnom i privatnom sektoru da postanu učinkovitiji, produktivniji i da ponude bolju kvalitetu usluga žiteljima Hrvatske.

NACIONAL: Koliko se hrvatsko i općenito informatičko tržište istočne Europe razlikuje od onog u zapadnim, razvijenim zemljama i koliki potencijal realno predstavlja za tvrtke poput IBM-a?

- Često putujem po svijetu i posjećujem ostale IBM-ove lokacije i korisnike te mogu reći da je Hrvatska među prvima u brzini prilagođavanja tehnologije, jednako brzo kao i ostale zapadne zemlje. Kao što je vidljivo iz nedavnih IBM-ovih postignuća u Hrvatskoj, poput projekta s Ministarstvom pravosuđa i ugovora s INA-om, u svim se projektima koriste tehnologije primjenjive i na Zapadu. Hrvatska mora nastaviti s ulaganjem u tehnologiju kako bi održala konkurentnost. Treba imati čelne ljude u kompanijama i vladi koji će prepoznati potrebu za informacijskom tehnologijom u svojim organizacijama, te koji IT vide kao integrirani dio postizanja i održavanja konkurentnosti. Približavanjem Hrvatske ulasku u EU rast će potreba za integriranim uslugama, ali stalno treba naglašavati potrebu kontinuiranog obrazovanja jer će upravo educirani informatičari biti presudni za daljnji razvoj Hrvatske.

NACIONAL: U periodu od 1993. do 1996. radili ste kao generalna direktorica IBM-a za Hrvatsku. Koliko se tada vaš svakodnevni život razlikovao od onoga u New Yorku?

- Putovanje na posao je definitivno kraće trajalo, budući da tada u Zagrebu nije bilo gužve u prometu kao u New Yorku gdje gužve mogu trajati satima. Sastanci su se brže dogovarali u Zagrebu i kava je imala puno bolji okus.

NACIONAL: Što je s razlikama u radnim navikama između Hrvata i Amerikanaca i općenito koje su po vama najveće razlike između poslovnog okruženja koje vlada u Zagrebu i New Yorku?

-Drago mi je što Hrvati sve više i više prihvaćaju radne navike zapadnih zemalja te postaju učinkoviti profesionalci orijentirani na rezultate.

NACIONAL: Kako ste prihvaćeni u Zagrebu i jeste li stekli dojam da se poslovnim ženama u Hrvatskoj nude iste mogućnosti za napredovanje kao u SAD-u?

- Tradicionalno je IT sektor percipiran kao industrija kojom dominiraju muškarci. IBM opovrgava tu raširenu krivu predodžbu i žene u IBM-u danas imaju iste mogućnosti kao muškarci. U poslu nije bitno jeste li muško ili žensko, već su vaš ključ za prihvaćanje unutar tvrtke doprinos i način dodavanja vrijednosti tvrtki. Neki su poštujući moju radnu etiku uvrstili moju sliku u oglas svojih kompanija kao pozitivan primjer profesionalizma. Danas su Hrvatice prisutne u politici, poslu, medijima - definitivno su 'u igri'.

NACIONAL: Kako danas izgleda i koliko traje vaš prosječni radni dan, imate li uopće slobodnog vremena i kako ga najradije provodite?

- Tehnologija ima mnogo prednosti koje mi omogućuju da radim bilo kad i bilo gdje. Moj radni dan obično počinje oko 8 sati ujutro i može trajati sve do 8 navečer, ovisno koliko posla ima. Bilo je dana kad sam radila dulje od toga kako bih poštivala rokove, ali ima i perioda kad je radni dan kraći…IBM svojim zaposlenicima nudi fleksibilnost rasporeda i danas više od 40 posto IBM-ovih zaposlenika ne radi u tradicionalnom uredskom okruženju. Cilj je napraviti posao, nije bitno koliko je potrebno i koliko sati radim da to postignem. Budući da moj posao obuhvaća odgovornost na svjetskoj razini, ustajanje u 3 u noći radi konferencijskog poziva iz Kine nije neobično. Kada sam na poslovnim putovanjima radni dan traje puno dulje. Nikad neću zaboraviti jedno poslovno putovanje koje sam organizirala u pet europskih zemalja u pet dana. Svaki dan je bio puni radni dan do 17 sati, nakon čega bih jurila na aerodrom da stignem u sljedeću državu , a zavisno o gužvama i kašnjenju letova u hotel sam stizala tek kasno navečer . Nakon pet dana bila sam potpuno iscrpljena, ali posao je bio obavljen. Kad imam vremena volim posjetiti predstave na Broadwayju, naći se s prijateljicama, šetati i igrati tenis. New York pruža mnoge mogućnosti i uvijek se nešto može naći u gradu koji nikad ne spava.

NACIONAL: Jeste li ikada razmišljali o povratku u Hrvatsku?

- Tijekom ljetnih mjeseci radim iz Hrvatske i to namjeravam i više u budućnosti, pogotovo kada broadband pristup bude moguć iz raznih dijelova Hrvatske. Posao koji sada obavljam mogu raditi odasvud i to je jedna od najvećih pogodnosti koje mi tehnologija nudi - virtualno radno mjesto. Radim kreirajući virtualne timove čiji članovi mogu biti bilo gdje na svijetu. Trenutačno vodim projekt čiji su članovi tima smješteni na različitim kontinentima. Dobro došli u prekrasan posao informacijske tehnologije koji je IBM započeo, kojeg IBM vodi i u kojem svi možemo iskusiti pogodnosti u unapređenju kvalitete života.