Martin Schulz je u ekskluzivnom intervjuu za Nacional objasnio kako u Bruxellesu ocjenjuju politiku službenog Zagreba, ali i pričao o konfliktima između Europske unije i SAD-aMartin Schulz predsjednik je frakcije socijalističkih i socijaldemokratskih stranaka u Europskom parlamentu. Prošlog tjedna posjetio je Ivicu Račana i SDP, a tom prilikom susreo se i s Ivom Sanaderom i Stipom Mesićem. Premda nije često u ovdašnjim medijima, Schulz je jedan od najvažnijih europskih političara na ljevici o čemu svjedoči i funkcija potpredsjednika Socijalističke internacionale. Konzervativci ga ne vole pretjerano, što je posebno dokazao Silvio Berlusconi prilikom posjeta Europskom parlamentu. Berlusconija su Schulzova pitanja iživcirala tako da mu je u jednom trenutku rekao kako ga podsjeća na kapoe u nekadašnjim konc-logorima. Iako se talijanski premijer pokušao ispričati, uslijedio je diplomatski sukob na relaciji Berlin - Rim. Martin Schulz je u ekskluzivnom intervjuu za Nacional objasnio kako u Bruxellesu ocjenjuju politiku službenog Zagreba, ali i pričao o konfliktima između Europske unije i SAD-a.
"Europski parlament prati tijek pregovora Hrvatske i Europske unije, a i screening proces. Frakcija socijalista i socijaldemokrata podržala je početak pregovora i u tom kontekstu smo zainteresirani za ovdašnju situaciju. Informacije dobivamo od nezavisnih izvora, nevladinih organizacija, ali i u razgovorima sa službenim strukturama."

NACIONAL: Kako ocjenjujete sadašnju situaciju u kojoj se nalazi Hrvatska?

- Hrvatska pokazuje vrlo jasnu proeuropsku strategiju i to je vrlo dobra politika. Nju je utemeljila bivša vlada Ivice Račana, a vidljiv je i gospodarski napredak, čemu treba dodati i činjenicu da ste rješavanjem slučaja Gotovina dodatno poboljšali međunarodni status svoje države. U svakom slučaju, Hannes Swoboda i ja vidjeli smo da poduzimate značajne napore kako biste ispunili zacrtane ciljeve i to ćemo iznijeti kad se vratimo u Bruxelles.

NACIONAL: Koliko je vjerojatno da će Republika Hrvatska do 2009. postati članicom Europske unije?

- Potpuno je bespredmetno govoriti o datumima. Mnogo je važnije da obje strane ispune preuzete obveze, a to znači da Hrvatska mora ispuniti kriterije za ulazak u EU, pri čemu Sabor i Vlada trebaju odraditi sve reforme na koje ste se obvezali. S druge strane, Europska unija mora biti spremna na daljnje proširenje i primanje novih članica, a među njima je i Hrvatska. Ali u ovom trenutku nitko ne može spominjati konkretan datum i kazati da će Hrvatska postati dio EU 2009. ili 2010. godine.

NACIONAL: Pitam to zato što je izgledni francuski predsjednički kandidat Nicolas Sarkozy nedavno izjavio kako EU, kada prihvati Bugarsku i Rumunjsku, treba zaustaviti širenje, a pri tome je izričito apostrofirao i Hrvatsku?

- Prije svega, Sarkozy još uvijek nije službeni kandidat za predsjednika Francuske. Osobno sam jako zainteresiran za to tko će biti kandidat konzervativaca na tamošnjim izborima. Kada govorimo o proširenju Europske unije, smatram da je to Sarkozyjevo privatno stajalište, međutim ne mogu zamisliti kako bi to moglo biti i službeni stav francuske vlade. Službeni Pariz je u potpunosti podržao sve mjere o kojima sam maloprije govorio. Donesena je jasna odluka o tome da je Hrvatska kandidat za članstvo u EU i pregovori su u tijeku. Ne postoje nikakvi drugi uvjeti osim onih koje je donijelo Europsko vijeće, na temelju kojih su otvoreni pregovori s Hrvatskom.

NACIONAL: Što mislite o politici premijera Ive Sanadera?

- Teško je odgovoriti na to pitanje jer premijer Sanader i ja pripadamo različitim političkim stranama i vjerojatno nemamo slične stavove o brojnim pitanjima. Ali ja sam predsjedatelj Socijalističke frakcije u Europskom parlamentu, a on predsjednik vlade zemlje-kandidata. To znači da naš odnos treba gledati na ovoj razini, a ne u svjetlu stranačkih odnosa. Prema mojem mišljenju današnja Hrvatska vodi proeuropsku politiku. Možda bih Sanaderu mogao ponešto zamjeriti u unutarnjoj politici, ali na međunarodnom planu on vodi Hrvatsku u dobrom smjeru.

NACIONAL: Sanader je više puta rekao kako su europski konzervativci najviše pridonijeli početku pregovora između EU i Hrvatske. U kojoj je to mjeri točno?

- Ne mogu vjerovati da premijer Sanader zastupa takvo stajalište. On mora znati da je europska ljevica podržala Hrvatsku. Prije nekoliko tjedana u Ljubljani je bio sastanak socijalističkih i socijaldemokratskih stranaka na kojem je donesen dokument koji potpuno decidirano naglašava europsku perspektivu ove regije. Kada govorimo u relacijama ljevica - desnica, upravo u Europskoj pučkoj stranci imaju naviku mijenjati mišljenje u skladu s trenutačnom situacijom. Prije nekoliko godina konzervativci su podržavali ulazak Bugarske u EU jer je tada na vlasti bila desno orijentirana vlada predvođena bivšim carom Simeonom, a protivili su se primanju Rumunjske koju su vodili socijalisti. U međuvremenu su se u obje države promijenile vlade. Zato sada Europska pučka stranka podržava primanje Rumunjske, gdje je na vlast došla desnica, a skeptični su oko Bugara, koje vodi ljevica. Za razliku od konzervativaca, mi socijalisti vodimo konzistentnu politiku i ne mijenjamo mišljenje o državama na temelju stranaka koje ih u tom trenutku vode. Ako Sanadera zanima kakva je stvarna politika Partije europskih socijalista, rado ću ga informirati.

NACIONAL: Je li posjet Zagrebu i svojevrsna potpora Ivici Račanu i SDP-u kao najjačoj oporbenoj stranci?

- Ponavljam da smo ovdje kako bismo se informirali o napretku u pregovorima Hrvatske i EU. Zanimaju nas pozitivne i negativne situacije u današnjoj Hrvatskoj i nećemo se miješati u unutarnje političke odnose.

NACIONAL: Večernji list nedavno je objavio kako Socijalistička internacionala razmatra mogućnost isključenja SDP-a zbog lokalnih koalicija socijaldemokrata i HSP-a. Je li to istina?

- To je potpuna besmislica. Potpredsjednik sam Socijalističke internacionale, a tu vijest sam prvi put čuo kad sam došao u Zagreb. To znači da sam ja jako slabo informirani potpredsjednik Socijalističke internacionale, što je moguće, ali prilično malo vjerojatno, ili da u Hrvatskoj postoje ljudi koji puštaju u optjecaj lažne glasine kojima se žele na unutarnjopolitičkoj sceni obračunati s neistomišljenicima.

NACIONAL: Pretpostavljam da znate kako velik broj hrvatskih građana strahuje od ulaska u EU jer smatraju da će se rasprodati ovdašnje nekretnine i šume, te da će doći do općega gubitka gospodarskog suvereniteta.

- Uvjeren sam da će na referendumu Hrvati glasovati za priključenje Europskoj uniji. EU je najbolja zaštitnica gospodarskog, socijalnog i kulturnog identiteta svih svojih članica u današnjem svijetu. U konkurenciji koja vlada današnjim svijetom, pitanje je u kojoj bi mjeri naše države pojedinačno i svaka za sebe uspjele sačuvati vlastita gospodarstva, socijalnu sigurnost pa i kulture. Kada gledate iz ove perspektive, hrvatski zahtjev za priključenje apsolutno je opravdan. Osim toga ne zaboravite da je Hrvatska izrazila želju za ulaskom u EU, a ne obratno. Europa nije prijetnja nego golema prilika, ali naposljetku će odluku o tome hoćete li nam se priključiti donijeti vaši građani.

NACIONAL: Dojam je da je EU duboko podijeljena i dosta je sumnji u sposobnost jedinstvenog funkcioniranja 25 država. Posebno se apostrofira nemogućnost emancipiranja od SAD-a.

- S ekonomskoga gledišta ta teza ne stoji jer je tržište EU danas snažnije od Amerike. Europsko gospodarstvo razvija se u dobrom smjeru i u prednosti smo u odnosu na SAD. Sada moramo i politički ojačati i više utjecati na događaje jer EU ima vlastitu politiku. EU, a posebno mi socijalisti ne podržavamo američku politiku prema Iraku, i nedavno smo se založili za pokretanje istrage u povodu CIA-inih letova kojima su prebacivali zarobljenike u tajne logore koji su osnovani u nekim europskim državama. EU je vrlo dobra gospodarska i politička alternativa u odnosu na određene poteze koje vuče američka vlada.

NACIONAL: Koje je vaše gledište o istrazi oko CIA-inih tajnih letova i držanja zatvorenika u tajnim zatvorima u Europi. Dosta je onih koji smatraju da europski političari nisu spremni u potpunosti rasvijetliti tu aferu.

- Ja ne mogu provoditi istragu o djelovanju rumunjske ili talijanske vlade ili govoriti belgijskim zastupnicima što da pitaju svoju izvršnu vlast. Ali nacionalni parlamenti mogu istraživati djelovanje svojih vlada. Članice EU moraju razotkriti što se događalo u njihovim zemljama, posebno kada je riječ o temeljima europske Povelje o ljudskim pravima. U ovoj situaciji, europskim vladama želimo postaviti tri pitanja: jesu li postojali CIA-ini letovi i u kojoj mjeri, je li točno da su neki ljudi bili uhićeni i je li istina da su ti ljudi držani u tajnim zatvorima i ondje podvrgavani tretmanu koji predstavlja kršenje ljudskih prava? Naša prednost je ta što možemo postavljati pitanja svim vladama EU i tako doći do istine. Za razliku od nas, svi drugi parlamenti mogu ta pitanja postavljati samo u vlastitim zemljama.

NACIONAL: Je li njemačka vlada znala za CIA-ine letove?

- Ne znam jer nisam član njemačke vlade. To morate pitati njih. Mi ćemo o CIA-inim letovima tražiti informacije od njemačke, francuske, talijanske i vlada drugih starih i novih članica EU.

NACIONAL: Što će EU poduzeti ako istraga pokaže da su pojedine vlade znale za CIA-ine letove i tamošnje tajne zatvore?

- Tek trebamo vidjeti koje ćemo konsekvence poduzeti u tom slučaju. Zaista je prerano za konačan odgovor jer najprije treba dovršiti istragu. U svakom slučaju postoje razne posljedice, poput suspenzije prava glasa u Vijeću ministara.

NACIONAL: U svakom slučaju, istraga pokazuje golemu razliku u shvaćanju pojma ljudskih prava između Europske unije i vlade Georgea Busha?

- Mislim da je jedan od ciljeva te istrage pronaći način kako bismo u budućnosti izbjegli slične situacije. Smatram da Bushova vlada nije ekipa stručnjaka za ljudska prava i Europa mora pronaći vastiti put u obrani ljudskih prava.

NACIONAL: Strahujete li od islamskog fundamentalizma?

- Da. Islamski fundamentalizam predstavlja prijetnju i opasnost baš kao svaki drugi fundamentalizam na svijetu. Fundamentalizam isključuje demokraciju i potpuno je jasno da je on svima nama prijetnja.