Jozsef Varadi vodio je cijeli projekt osnivanja Wizz Aira i od početka je direktor kompanijeHrvatski građani od ove godine imaju priliku putovati zrakoplovom do Londona po cijeni od 14,99 eura. Nakon Germanwingsa i SkyEurope u Hrvatsku je stigla najveća niskobudžetna kompanija u srednjoj i istočnoj Europi, mađarsko-poljska kompanija Wizz Air. "Nove linije koje uvodimo koristit će građanima Hrvatske i onima koji žele posjetiti ovu zemlju", rekao je glavni izvršni direktor Wizz Aira Jozsef Varadi na prošlotjednom predstavljanju svoje kompanije u zagrebačkoj zračnoj luci.

Samo tri tjedna nakon što je ta tvrtka najavila početak letenja iz Zagreba za London 27. ožujka po promotivnoj cijeni od 14,99 eura, stigla je najava o uvođenju novih letova i povećanju do tada planiranih. Tu promjenu su iz te kompanije objasnili velikim zanimanjem putnika u Hrvatskoj za njihove letove, te su odlučili uvesti svakodnevne letove od Zagreba do Londona te nove letove iz Splita prema Budimpešti od 1. svibnja po promotivnoj cijeni karata od 42,99 eura. Također uvode sezonske letove subotom iz Splita za London od 17. lipnja. Cijena karata ovisi o vremenu rezervacije, a drastično pada ako se ranije rezervira.

"Želimo biti najveća aviokompanija u Hrvatskoj, koja planira prevesti 100 tisuća putnika godišnje", kazao je Jozsef Varadi. Wizz Air ima dugoročni plan širenja u istočnoj Europi, ali nedostatak liberalizacije propisa još uvijek ih koči za daljnje širenje, primjerice u Srbiju i Crnu Goru. "Ako pogledate razvoj naše kompanije, primijetit ćete da se konstantno širimo na nove zemlje. Počeli smo se širiti na Bugarsku, nakon toga na Hrvatsku i Sloveniju. Naše glavno tržište je srednja i istočna Europa. U dogledno vrijeme, plan nam je smjestiti naše zrakoplove i bazu u Hrvatskoj. Počet ćemo tražiti osoblje i pilote u Hrvatskoj, što je za nas velik strateški korak", rekao je Jozsef Varadi.

Wizz Air registriran je 2003. u Londonu i danas ima sjedišta u Budimpeštu i Varšavi. S prvim letovima počeli su 2004. Godine 2005. grupa međunarodnih investitora predvođena tvrtkom Indigo Partners uložila je u Wizz Air 34 milijuna eura, tako je završena kapitalizacija tvrtke. To ulaganje omogućilo joj je da na početku svoga rada ponudi besplatne karte od Varšave do Londona čime su u tržišnoj utakmici željeli izgurati svojeg jedinog konkurenta - SkyEurope.

Jozsef Varadi vodio je cijeli projekt osnivanja Wizz Aira i od početka je direktor kompanije. Diplomirao je na studiju ekonomskih znanosti u Budimpešti te je prije nego što je postao direktor mađarske nacionalne aviokompanije Malév bio glavni direktor prodaje Proctora & Gamblea za istočnu i srednju Europu. Kao predsjednik Maléva uspio je restrukturirati tu tvrtku smanjujući njene gubitke sa 50 na 10 milijuna eura u samo dvije godine. Zbog sukoba s mađarskom vladom oko budućnosti Maléva, napustio je mjesto predsjednika te aviokompanije i za sobom u novu tvrtku povukao još dvojicu visokih dužnosnika Maléva, bivšeg zamjenika generalnog direktora Andrása Hajdu i bivšeg direktora za strateško poslovanje Lajoša Farkaša.

Varadi je nakon nešto više od godine dana od Wizz Aira napravio najveću niskobudžetnu kompaniju srednje i istočne Europe, zračnog prijevoznika koji danas povezuje istok sa zapadom i jugom kontinenta. Wizz Air je samo prošle godine prevezao gotovo 1,9 milijuna putnika, što je porast od 233 posto, a posljednjih 20 mjeseci prevezao je više od 2.700.000 putnika. Wizz Air za sada raspolaže sa šest zrakoplova tipa Airbus 320, ali su iz tvrtke najavili da će sljedećih pet godina uložiti 1,5 milijardi dolara u kupnju 24 Airbusa. Svoje baze uspostavili su u Katovicama, Varšavi i Gdanjsku u Poljskoj te u Budimpešti. Iz tih baza Wizz Air leti prema 17 europskih destinacija. Kompanija neprekidno nastoji umrežiti što veći broj aerodroma kako bi osigurali što niže cijene letenja u srednjoj i istočnoj Europi.

Liberalizacija tržišta u istočnoj Europi omogućila je veći prodor, ali i osnivanje novih niskobudžetnih kompanija na ovom području. Razloge jeftinih karata koje nude treba tražiti u njihovu minimaliziranju troškova, što znači da nemaju svoja predstavništva nego se letovi rezerviraju putem interneta, imaju unificirane tipove zrakoplova, što pojeftinjuje troškove održavanja.

U hrvatskom nacionalnom zračnom prijevozniku Croatia Airlinesu tvrde da se ne boje konkurencije koja im prijeti od niskobudžetnih kompanija jer je riječ o dvjema različitim koncepcijama, odnosno konceptu mrežnog poslovanja koji koristi Croatia Airlines i low cost konceptu kakav koristi primjerice Wizz Air. Podsjećaju da Croatia Airlines već posluje u uvjetima jake konkurencije mnogih inozemnih prijevoznika i većim je dijelom u svom poslovanju već izložena tzv. open skies tržišnim uvjetima poslovanja, te da rezultati od 1.555.000 prevezenih putnika u 2005. godini, što je dva posto više od prethodne, dovoljno govore kako se Croatia Airlines prilagodila konkurenciji.

Kompanija SkyEurope već je prisutna u Hrvatskoj. Iz Hrvatske ima sezonske letove, i to iz Zadra prema Bratislavi, Košicama i Beču, iz Splita prema Bratislavi, Debrecenu, Budimpešti, Košicama i Beču, te iz Dubrovnika prema Budimpešti, Beču, Bratislavi, Debrecenu i Košicama. Kao i u ostalim niskobudžetnim kompanijama cijene variraju ovisno o vremenu rezervacije. Primjerice, ako se karta rezervira u veljači, prvi let iz Splita prema Budimpešti koji kreće 17. srpnja stajat će 14 eura. Raspolažu sa sedam Boeinga 737-500 i pet Boeinga 737-300. Do 2010. godine planiraju nabaviti još 16 novih zrakoplova tipa Boeing 737-700.

SkyEurope, koji ima sjedišta u Bratislavi, Budimpešti, Varšavi i Krakovu, osnovali su mladi zapadnoeuropski poslovni ljudi Christian Mandl i Alain Skowronek 2001. godine. Aviokompanija ima letove za 19 europskih zemalja, i uz Wizz Air smatra se najvećom niskobudžetnom kompanijom istočne i srednje Europe, a ima dovoljno kapitala da kao i njeni konkurenti obnovi svoju flotu novim zrakoplovima.

Jedini niskobudžetni avioprijevoznik koji u ovome trenutku ima redovite linijske letove prema Hrvatskoj je njemački Germanwings, inače suvlasnički povezan s germanskim aviodivom Lufthansom. Germanwings je počeo raditi u listopadu 2002., a vrlo brzo su uveli i redovite linije za Hrvatsku. Tako najveći njemački low cost avioprijevoznik trenutačno ima linije iz Zagreba prema Kölnu / Bonnu, Stuttgartu, Berlinu i Hamburgu. Iz Splita lete prema Stuttgartu, Kölnu / Bonnu i Berlinu, a iz Dubrovnika postoji linija za Köln / Bonn. Cijene karata, kao i kod svih low cost avioprijevoznika, značajano variraju i ovise o vremenu rezervacije. Ako se rezervira više tjedana ili mjeseci unaprijed, jednosmjerna karta iz Berlina za Zagreb ili Split stoji primjerice 19 eura. Prošla godina je bila uspješna za tu tvrtku. Uspoređujući je s godinom prije, povećali su prihod 60 posto i došli do gotovo 400 milijuna eura. Prevezli su pet i pol milijuna putnika, što je 57 posto više nego 2004., a prosječna popunjenost zrakoplova na razini je od 83 posto. Trenutačno kompanija zapošljava više od 700 ljudi i posjeduje 22 Airbusova zrakoplova od kojih 20 stalno leti, a dva se aktiviraju pri kašnjenju. Naručili su i 18 novih modernih zrakoplova Airbus 319 koji bi trebali početi letjeti do 2008. godine.

Iako je već nekoliko puta bilo govora o tome, do sada nije realiziran dolazak Ryan Aira u Hrvatsku, a na ovogodišnjem Holiday world showu u Dublinu održanom krajem siječnja ponovo je najavljen dolazak te irske kompanije u Hrvatsku. Prema najavama, Ryan Air bi u našu zemlju trebao stići početkom iduće godine, najprije u Pulu, a potom i u ostale zračne luke. Hoće li avioni toga prijevoznika letjeti i prema glavnome gradu Hrvatske, još nije izvjesno, a direktor Zračne luke Zagreb Boško Matković o tome je rekao: "Low cost kompanijama u pravilu odgovaraju manji aerodromi s kojima oni lakše postižu dogovor te od njih traže smanjenje aerodromskih pristojbi. S Ryan Airom smo već razgovarali, a za koji tjedan ponovo ćemo se sastati s njihovim predstavnicima te je za sada još prerano reći hoće li letjeti i u zagrebačku zračnu luku. Jedino mogu reći da i njima možemo ponuditi iste uvjete i razinu usluge koji vrijede i za sve ostale kompanije s kojima poslujemo, a vidjet ćemo hoće li to njima odgovarati."

U Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka kažu kako Ryan Air od njih za sada nije tražio potrebne dozvole. "Zračni prijevoznik Ryan Air do sada Upravi zračnog prometa Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka Republike Hrvatske nikada nije podnio zahtjev za odobrenje djelatnosti u linijskom, redovitom, zračnom prometu. Za ljeto 2006. Upravi Ministarstva do sada je jedan inozemni zračni prijevoznik, koji bi se mogao klasificirati kao niskotarifni zračni prijevoznik, podnio zahtjev za odobrenje letenja u redovitom linijskom zračnom prijevozu. Taj zračni prijevoznik je Wizz Air Kft. koji je u mješovitom vlasništvu subjekata iz nekoliko zemalja EU, a registriran je u Hrvatskoj", kazala je glasnogovornica Ministarstva Marina Halužan.

Ryan Air inače je najveća europska low cost aviokompanija. Od prve godine svoga poslovanja, 1985., kada je jedinim avionom koji je tada posjedovala prevezla 5000 putnika i imala samo 51 zaposlenika, kompanija obitelji Ryan u 20 godina dogurala je do brojke od gotovo 25 milijuna putnika na godinu i više od dvije i pol tisuće zaposlenika. Trenutačno imaju 12 baza diljem Europe te 100 zrakoplova tipa Boeing 737-800, a u idućih sedam godina namjeravaju nabaviti još 125 zrakoplova. Ove godine planiraju prevesti čak 35 milijuna putnika, a do 2012. tu brojku namjeravaju udvostručiti. Da te brojke nisu nedostižne pokazuje i podatak da su u prosincu 2005. imali čak 29 posto više putnika u odnosu na isto razdoblje godinu prije. Popunjenost njihovih letova redovito je veća od 80 posto, a čak 98 posto karata za njihove letove rezervira se putem interneta.

A u Hrvatskoj bi uskoro mogla početi raditi prva domaća privatna low cost kompanija za redovni linijski promet. Na čelu toga ambicioznog projekta je australski Hrvat Željko Romić. Njegova buduća kompanija zvat će se Dalmatian.hr, a trebala bi imati i međukontinentalne letove. Kompanija bi i na takvim letovima trebala letjeti po low cost modelu, što je potpuna inovacija u avioprijevozničkom biznisu jer ostale kompanije takvoga profila lete samo na kraćim relacijama. Suprotno uobičajenim pravilima u low cost letovima, Dalmatian.hr bi trebao imati i različite avione u svojoj floti. Za kraće letove Romić planira nabaviti Airbusove 320 i Boeinge 737, a na međukontinentalnim letovima putnike bi prevozili Airbusovi 330 ili 340. Naime, jedno od osnovnih "pravila" low cost kompanija je da imaju avione istoga tipa, što značajno pojeftinjuje održavanje tako da ostaje vidjeti kako će se Dalmatian.hr nositi s troškovima održavanja različitih tipova aviona.

"Hrvatsko tržište zrelo je za novog avioprijevoznika, a na 60 posto ruta kojima planiramo letjeti trenutačno nema nikoga osim sezonskih stranih avioprijevoznika. Iz godine u godinu raste broj turista koji u Hrvatsku dolaze iz udaljenijih destinacija poput Autralije, Japana i Sjeverne Amerike. Primjerice stopa porasta broja turista u Hrvatskoj iz tih područja u prvih 11 mjeseci 2005. iznosila je čak 49 posto. Iz toga proizlazi da postoji velika perspektiva za ovakav projekt", kazao je Romić koji nije želio detaljnije pričati o projektu. "Čekam da se u potpunosti zatvori financijska konstrukcija pa još ne bih želio odavati sve detalje. Za potrebe pokretanja kompanije potrebno je oko 20 milijuna eura čemu sam vrlo blizu", rekao je Romić koji i sam ima radnoga iskustva u avioprijevozništvu jer je u Australiji radio kao informatičar u jednoj aviokompaniji. Prema prvim najavama Dalmatian.hr bi na dugim letovima trebao biti jeftiniji i do 40 posto od konkurencije pa bi tako karta od Zagreba do New Yorka stajala oko 300 eura. Njegova tvrtka trebala bi postati i prva ozbiljnija konkurencija Croatia Airlinesu u redovnom domaćem prometu tako da će mnogi s nestrpljenjem čekati početak rada kompanije Dalmatian.hr.

Traženi uvjeti za izdavanje odobrenja djelatnosti letenja u linijskom zračnom prometu (redoviti zračni promet) u Republici Hrvatskoj propisani su međunarodnim propisima koji također obvezuju Republiku Hrvatsku, među koje spadaju Konvencija o međunarodnom zračnom prometu, potpisana u Chicagu 7. prosinca 1944., s pripadajućim dodacima i aktima koji su njen sastavni dio (tzv. ICAO Konvencija), te vrijedeći dvostrani sporazumi o zračnom prometu između Republike Hrvatske i drugih zemalja. Neki od navedenih dvostranih sporazuma sa zemljama članicama Europske unije i potpisnicama Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru (EEA) usklađeni su sa zakonodavstvom Europske unije kroz sporazum između Europske unije i Vlade Republike Hrvatske o nekim aspektima zračnog prometa, tzv. Horizontalan sporazum, odredbe koje se privremeno primjenjuju na temelju dogovora iz pratećeg memoranduma.