"Zar zbilja mislite da će moj kralj dozvoliti da jedna usrana zemlja sa sjevera zapali požar u Europi?" pitao je francuski veleposlanik koncem 18. stoljeća danskog premijera Struenssea koji je revolucionarnim zakonima bacao u smeće jednu za drugom feudalne povlastice i uvodio tada nezamislivu novost - slobodu tiska. Budući da se povijest ponavlja, danski karikaturisti ponavljaju sudbinu Salmana Rushdieja koji je prije dvadesetak godina morao u ilegalu nakon što ga je ajatolah Homeini osudio svojom fetvom na smrt zbog romana "Sotonski stihovi".
A ti zloglasni "sotonski stihovi" - odnosno ajeti Kurana koje izgovara Šejtan - tada su bili već viđeni književni postupak: prije pola stoljeća Mihail Bulgakov opisao je u "Majstoru i Margariti" istu stvar, Lucifera kako prepričava Evanđelje. Ista stvar - sveti tekst u ustima Đavla - a kako različita reakcija: u muslimanskom svijetu haranga, u kršćanskom nitko ni zuc.
I tako je Rushdie živ, a Homeini mrtav; danska je revolucija ugušena, ali francuska je nakon nje uspjela, pa i mi danas uživamo slobode koje je izborila. Danska revolucija i uspon i pad Struenssea opisani su u izvrsnom romanu "Posjet kraljeva liječnika", europskom hitu nedavno prevedenu i na hrvatski. Ima u tom romanu i ova rečenica: glavu možete odsjeći, ali tako nećete ugušiti misao u njoj.