Objavljeno u Nacionalu br. 535, 2006-02-13

Autor: Veljko Barbieri

KUHARSKI KANCONIJER

Dafnisova janjetina za Hermesa

Hermes, dobročinitelj i lopov koji je u djetinjstvu ocu ukrao žezlo, Posejdonu trozub, a Aresu mač, više je volio društvo ovaca, ovnova i janjadi nego raskošan život na Olimpu

Veljko BarbieriVeljko BarbieriU bostonskom Muzeju povijesti umijetnosti čuva se dragocjen kip grčkog boga Hermesa, iz VI. stoljeća prije Krista, koji prikazuje tog najspretnijeg, najlukavijeg i najsnalažljivijeg od svih olimpskih bogova, bradatog i nasmiješenog pod frigijskom kapom, kovrčave kose koja se pričinja kao janjeće runo, kako u desnici drži malog janjca, spremnog da ga onako nježna i nejaka ispeče na vatri.

Kad je riječ o Hermesu, božanskom glasniku, tom zaštitniku trgovine, uspjeha, putnika i atleta, ali i varalica i zločinaca, koje je štitio samo pod uvjetom da svoj posao obave lukavo i pametno, nimalo iznenađujuća mogućnost, jer je bio zaštitnik stada i pastira još otkad se rodio na arkadijskoj gori Kileni.

Pa iako je taj Zeusov sin počinio mnoga slavna dijela, spasio Dionizu život kad ga je u nastupu ludila htio ubiti kralj Atamant, ili kad je svojom rukom ubio stookog diva Arga i tako oslobodio Zeusovu ljubavnicu Iju, pa spasio uzništva i samog boga rata Aresa kojeg su na prijevaru zatvorili u bačvu od kovine, Hermes, taj dobročinitelj i lopov koji je još u djetinjstvu ocu ukrao žezlo, Posejdonu trozub, a Aresu mač, više je volio društvo arkadijskih stada i stočara, pogotovo ovaca, ovnova i janjadi, nego velika djela i raskošan život na Olimpu.

Hranio se ovčjim sirom i mladom janjetinom i volio ta jednostavna jela više od olimpske ambrozije i nektara. Čak je, kako bi mogao što brže pripremiti svoje janjce, izumio kresivo za vatru, a onda bi poslije dobre užine sjeo u hladovinu i zasvirao u pastirku frulu koja je također bila jedan od njegovih brojnih izuma. I tu se, pod tim arkadijskim stablom, Hermesova vedra božanska priča susrela sa svojom najtužnijom epizodom. Dok je svirao nakon janjećeg ručka, njegovu zanosnu glazbu čula je nimfa pašnjaka i pojavi se pred Hermesom noseći veliko štavljeno runo koje odmah onako naga prostre pred sebe. I nije trebalo dugo, a bog je već prodirao u nju, uzdišući od zadovoljstva kao da svira u svoju frulu. Za nekoliko mjeseci rodi nimfa Hermesu sina na Siciliji i ovaj odmah stane pokazivati veliku nadarenost za uzgoj i pripremanje janjadi, a nenadmašan je bio i u prepričavanju pastirskih zgoda i priča, od kojih je i nastao novi književni, bukolički rod. Stoga ga Hermes silno zavoli, više od svih svojih brojnih sinova, odreda velikih junaka, i nadjene mu ime Dafnis. Toliko je uživao u njegovoj janjetini i pričama, da je često pohodio Siciliju, i ondje zajedno sa sinom, čija se slava kao pripovjedača, pastira i kuhara, proširila po cijelom helenskom svijetu, tako da je Dafnis još za života postao junakom mnogih pripovijesti i pjesama koji slave život pastira, provodio sretne trenutke. Ali sudbina nije bila naklonjena sirotom i lijepom Dafnisu, premda je njegov život bio prava opreka junačkim pothvatima njegove braće.

Bio je toliko smiren i jednoličan da se o njemu osim pastirskih zgoda nije imalo što važno ispričati budući da nije tražio sreću ni u ratnoj slavi ni u velikim pothvatima. Takva mu je, nažalost, bila i nimalo junačka, ali za njegova božanskog oca, bolna i nesretna smrt. Namamio je svojim pričama na svoje prostrto runo prelijepu sicilsku nimfu i nakon što ju je obležao, ona se vratila svojim družicama. Zaslijepljen ljubavlju krenuo je za njom i ne opazivši provaliju koja mu se ispriječila na putu, strovalio se u nju i smrtno stradao. Kada je vijest stigla do njegovog nesretnog oca, on je kažu po prvi i posljednji puta u svom vječnom životu zaplakao,budući je uvijek bio nasmijan, a onda je, kako i priliči žrtvovao janje i pripremio ga na jedan od brojnih načina kojima ga je podučio njegov sin. Kasnije je uglazbio slavnu pastirsku tužbalicu, koja još djekuje sredozemnim pašnjacima kao trajni spomen na Dafnisa, nesretnog pastira, pjesnika i kuhara .

JANJETINA NA LEŠO

Oko 1 ½ kg janjetine od buta i vrata, položite u 2 l vode, zajedno sa 3 očišćene mrkve, 2 rajčice, 2 kapule i 1 korijenom od peršina. Ubacite kad sve provre i 2 lista lovora, pa posolite i popaprite tek kad juha postane gusta. Kad meso omekša, služite prvo krepku juhu, a onda janjetinu na lešo, sa povrćem, šalšom od pomidora i krupnom soli.

MARINIRANI JANJEČI KOTLETI

Oko 1 ½ kg mladih janječih kotleta držite preko noći u marinadi od 1 dcl maslinova ulja, 1 grančice kadulje, 4 režnja češnjaka, povremeno okrečući meso. Pecite marinirane kotlete na gradelama tako da izvana sa obje strane dobiju koricu, a iznutra ostanu ružičasti. Kada su gotovi skinite ih sa gradela posolite krupnom soli, popaprite, pa služite sa mladim lukom.

Vezane vijesti

Zadarski HDZ-ovci pojeli 42 pečena janjca

Zadarski HDZ-ovci obilježili su 18. godinu osnutka tamošnjeg Gradskog odbora stranke. Razloga za slavlje je bilo više, s obzirom na to da je proslava… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika